pravno mi\u0161ljenje o otvorenim pitanjima u vezi sa Temeljnim ugovorom izme\u0111u Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve Instituta za uporedno pravo (autori prof. Dr Vladimir \u0110uri\u0107, vi\u0161i nau\u010dni saradnik i Vasilije Markovi\u0107, master prava)<\/a><\/p>\n“Suprotno dosada\u0161njoj praksi, prema kojoj procesi regulisanja odnosa dr\u017eave sa drugim vjerskim zajednicama (Katoli\u010dkom Crkvom, Islamskom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori) nisu bili podvrgnuti bilo kakvoj vrsti javne rasprave, niti su izazvali ve\u0107u pa\u017enju bilo stru\u010dne ili lai\u010dke javnosti, pitanje regulisanja odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom je odavno iza\u0161lo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano politi\u010dko pitanje. I pored navedenog, zbog potrebe da javnost bude uvjerena da se ovaj proces odvijao uz puno po\u0161tovanje pravnog poretka i interesa dr\u017eave, na portalu Vlade \u0107e biti objavljena sva tri dostavljena mi\u0161ljenja. Istovremeno, Kabinet predsjednika Vlade koristi priliku da se zahvali svima koji su tokom cjelokupnog trajanja procesa iznosili svoje stavove, primjedbe ili sugestije, kroz direktno obra\u0107anje institucijama, javne nastupe, pisanje kolumni i sli\u010dno, \u0161to je u svemu pokazalo otvorenost za javnu debatu koja je neuobi\u010dajena za ovakvu vrstu akta”, navodi se u saop\u0161tenju Abazovi\u0107evog kabineta.<\/p>\n
Kona\u010dnu rije\u010d mo\u017ee dati Upravni ili Ustavni sud<\/strong><\/p>\nKako isti\u010du, iz svega \u0161to je dostavljeno, kao klju\u010dna sporna pravna pitanja se mogu identifikovati: priroda ugovora u smislu njegove ustavnosti i zakonitosti, naziv ugovora, pitanje javnopravnih ovla\u0161\u0107enja i pitanje navodne \u201eekstrateritorijalnosti\u201c. Pored navedenih, prepoznata su i druga sporna pitanja, ali su ista manjeg zna\u010daja i karaktera.<\/p>\n
“Prvo pitanje koje se ti\u010de navodno sporne \u201eustavnosti i zakonitosti\u201c implicira da je rije\u010d o pravnom aktu koji mo\u017ee biti predmet ispitivanja od strane Ustavnog suda Crne Gore. Ipak, ugovori sa vjerskim zajednicama predstavljaju jednu vrstu sui generis ugovora, sa posebnim specifi\u010dnostima koje zavise i od same vjerske zajednice sa kojom se isti zaklju\u010duje. Prema iskazanim stavovima, Temeljni ugovor predstavlja \u201eugovorni odnos izme\u0111u dvije strane, koji po\u010diva na odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te pravila za njegovu primjenu, tuma\u010denje i eventualne sporove povodom njega treba tra\u017eiti upravo u tom propisu.\u201c Samim tim, eventualna ni\u0161tavost bi se mogla ispitivati pred redovnim sudom, u kom slu\u010daju je mogu\u0107e da se pojedine odredbe proglase ni\u0161tavim, dok bi Temeljni ugovor mogao ostati na snazi i bez te odredbe. Iako je iznijet i stav \u201eda se svaki od ugovora s vjerskim zajednicama mo\u017ee osporavati pred Ustavnim sudom Crne Gore\u201c, nesporno je da kona\u010dno stanovi\u0161te u pogledu svoje nadle\u017enosti mo\u017ee zauzeti isklju\u010divo Ustavni sud”, navode u Kabinetu predsjednika Vlade.<\/p>\n
Problematizovana rije\u010d \u201eTemeljni\u201c – nema nikakvog pravnog utemeljenja<\/strong><\/p>\nDrugo navedeno pitanje se, kako dodaju, odnosi na sam naziv ugovora i preambulu, gdje je posebno problematizovana rije\u010d \u201eTemeljni\u201c kao i odre\u0111ene formulacije u preambuli.<\/p>\n
“Tvrdnja da rije\u010d \u201eTemeljni\u201c implicira me\u0111unarodno pravni karakter ugovora nije obrazlo\u017eena na bilo koji na\u010din, osim sa nejasnim pravljenjem paralele sa ugovorima koje je Crna Gora zaklju\u010dila sa drugim vjerskim zajednicama. Tako rije\u010d \u201eTemeljni\u201c kod ugovora sa Katoli\u010dkom Crkvom navodno zna\u010di da je rije\u010d o me\u0111unarodnom ugovoru, dok kod drugih vjerskih zajednica to ne postoji, jer nisu me\u0111unarodnih ugovori. Ovako tuma\u010denje nema nikakvo pravno utemeljenje, jer me\u0111unarodni elemenat proizilazi iz \u010dinjenice da je ispred Katoli\u010dke Crkve ugovor sa Crnom Gorom zaklju\u010dila Sveta Stolica, koja je subjekt me\u0111unarodnog prava, zbog \u010dega je i ratifikovan od strane Skup\u0161tine Crne Gore”, poru\u010duju iz Abazovi\u0107evog kabineta.<\/p>\n
S druge strane, kako ka\u017eu, u drugim dostavljenim mi\u0161ljenjima se navodi da naslov nekog pravnog akta nema samostalno pravno dejstvo, iz njega ne proisti\u010du nikakva prava i obaveze i, kao takav, spada u sferu normativne politike, a djelimi\u010dno i naslje\u0111a normativne tehnike u pojedinim zemljama (npr. u pojedinim zemljama se propisi ozna\u010davaju brojevima).<\/p>\n
“Neta\u010dno se sugeri\u0161e da se dr\u017eava u preambuli \u201epoziva\u201c na kanonsko pravo”<\/strong><\/p>\nU saop\u0161tenju Kabineta se ka\u017ee i da je kod preambule potrebno naglasiti njen pravno neobavezujuc\u0301i karakter, njenu simboli\u010dku i proklamativnu ulogu, zbog \u010dega je jezik koji se koristi za izradu preambule sve\u010daniji i uop\u0161teniji nego normativni dio teksta.<\/p>\n
“Neta\u010dno se sugeri\u0161e da se dr\u017eava u preambuli \u201epoziva\u201c na kanonsko pravo kao neposredno obavezuju\u0107e, na na\u010din da ga nadle\u017eni dr\u017eavni organi sprovode, izvr\u0161avaju i primjenjuju. Naprotiv, kanonsko pravo mo\u017ee biti pravno relevantno za dr\u017eavnopravni poredak (npr. kod utvr\u0111ivanja sve\u0161teni\u010dkog statusa, izbora i imenovanja u okviru Crkve i sl.), jer i praksa Evropskog suda za ljudska prava ukazuje na uva\u017eavanje autonomnih propisa crkava i vjerskih zajednica pri rje\u0161avanju pojedinih spornih slu\u010dajeva”, stoji u saop\u0161tenju Kabineta predsjednima Vlade.<\/p>\n
Kako isti\u010du, pitanje javnopravnih ovla\u0161\u0107enja je posebno problematizovano, posebno jer na\u0161e pozitivno zakonodavstvo ne propisuje izri\u010dito \u0161to je to javnopravno ovla\u0161\u0107enje.<\/p>\n
“Nema utemeljenja primjedba o pominjanju javnopravnih ovla\u0161c\u0301enja u Temeljnom ugovoru”<\/strong><\/p>\nIz dostavljenih mi\u0161ljenja proizilazi, kako ka\u017eu, zaklju\u010dak da zbog autonomnog statusa koji u\u017eivaju, kao i zbog vr\u0161enja svih svojih djelatnosti, crkve i vjerske zajednice moraju raspolagati izvjesnim javnim ovla\u0161c\u0301enjima.<\/p>\n
“Naime, povjeravanje javnih ovla\u0161c\u0301enja vjerskim zajednicama u oblastima poput socijalnog staranja, kulture i prosvjete, predvi\u0111eno je Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, a usljed \u010dega nema utemeljenja primjedba o pominjanju javnopravnih ovla\u0161c\u0301enja u Temeljnom ugovoru sa SPC, jer se javna ovla\u0161c\u0301enja povjeravaju samo zakonom. Svako vr\u0161enje ovih ovla\u0161\u0107enja mora biti u\u010dinjeno i sprovedeno u skladu sa pravnim poretkom dr\u017eave Crne Gore, budu\u0107i da ni\u0161ta drugo nije ni dozvoljeno”, poru\u010duju iz Kabineta.<\/p>\n
Problematizovana \u201eekstrateritorijalnosti\u201c, – \u201eista odredba postoji u Temeljnom ugovoru sa Sv. Stolicom”<\/strong><\/p>\nPitanje, kako isti\u010du, navodne \u201eekstrateritorijalnosti\u201c je posebno problematizovano u dopisu koji je dostavila NVO \u201eAkcija za ljudska prava\u201c.<\/p>\n
“U kriti\u010dkom sagledavanju ove odredbe, ipak se prepoznaje da \u201eista odredba postoji u Temeljnom ugovoru sa Sv. Stolicom, a sli\u010dne odredbe postoje i u dva druga ugovora sa vjerskim zajednicama\u201c. U drugim pravnim mi\u0161ljenjima se ukazuje da ova odredba \u201eostavlja nedoumicu oko toga na koje se bezbjednosne mjere ta\u010dno mislilo, budu\u0107i da ne postoji jasna pravna definicija niti kriterijumi za njihovo jasno razumijevanje\u201c. Ipak zastupa se stav da iz same odredbe nesporno proizilazi \u201eda namjera ugovornih strana nije bila ukidanje primjene crnogorskih zakona (\u0161to ekstrateritorijalnost zapravo zna\u010di) u objektima i na prostorima koji pripadaju vjerskoj zajednici, ve\u0107 odre\u0111ena vrsta nepovredivosti prostora.\u201c Smisao odredbe je da vjerska zajednica bude obavije\u0161tena o namjeri da se bezbjednosne mjere izvr\u0161e. Ovakva formulacija bi u prakti\u010dnoj primjeni podrazumijevala naknadno obavje\u0161tenje ukoliko bi bilo nu\u017eno preduzeti takve radnje u prostoru vjerske zajednice. Svako drugo tuma\u010denje bilo bi protivno prinudnim propisima i takva odredba bila bi ni\u0161tava”, poru\u010duju iz Abazovi\u0107evog kabineta.<\/p>\n
Isti\u010du da prema stanovi\u0161tima Evropskog suda za ljudska prava, u slu\u010daju da postoje zaklju\u010deni sporazumi s drugim crkvama i vjerskim zajednicama, izostanak zaklju\u010divanja sporazuma s crkvama i vjerskim zajednicama koje \u017eele zaklju\u010divanje takvog sporazuma predstavlja diskriminaciju kada Vlada za takvo razlikovanje nije imala nikakvo objektivno i razumno opravdanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kabinet predsjednika Vlade se svima zahvalio na sugestijama, i poru\u010duju da je vrijeme da se u potpunosti “posvetimo \u017eivotnim temama”.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":348312,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-351584","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/351584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=351584"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/351584\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":351591,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/351584\/revisions\/351591"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/348312"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=351584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=351584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=351584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}