Zbog niza velikih zapljena kokaina, heroina i cigareta od 2018. godine, autori sugeri\u0161u da se tradicionalna “balkanska ruta\u201d krijum\u010darenja preko kopna dopunjava pomorskim rutama u luke Jadranskog, Egejskog i Crnog mora, uklju\u010duju\u010di Luku Bar u Crnoj Gori.<\/p>\n
Kako se isti\u010de, Luka Bar se percipira (posebno dio u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu) od strane \u0161irokog spektra zainteresovanih strana i korisnika luka kao podlo\u017ena nedozvoljenim aktivnostima, prenosi RTCG.<\/p>\n
“Uprkos nekim akcijama koji odaju utisak da je \u0161verc cigareta veliki posao u Crnoj Gori, bilo je vrlo malo procesuiranja. Po\u0161to nema sudski dokazanih slu\u010dajeva, izvje\u0161taji i pri\u010de o crnogorskim kriminalnim organizacijama su \u010desto anegdotske. Jedna teorija je da to je zato \u0161to odre\u0111ene kriminalne mre\u017ee u\u017eivaju politi\u010dku za\u0161titu, ili \u010dak da postoji dosluh izme\u0111u kriminalnih grupa i dr\u017eavnih aktera,\u00a0 (kao \u0161to je to bio slu\u010daj u pro\u0161losti). Klan “Grand” i Mojkova\u010dki klan se \u010desto pominju kao bliski klju\u010dnim akterima u politici i slu\u017ebama bezbjednosti. Ovi klanovi navodno koriste novac zara\u0111en od \u0161verca cigareta radi obavljanja legitimnih poslovnih aktivnosti. Ko god vodi posao to radi diskretno i \u017eeli da tako i ostane. Ljudi koji istra\u017euju ili progovore o \u0161vercu cigareta u Crnoj Gori \u010desto su izlo\u017eeni zastra\u0161ivanju i napadima”, pi\u0161e u izvje\u0161taju Globalne inicijative.<\/p>\n
Pominju se i slu\u010dajevi ubijenog urednika “Dana” Du\u0161ka Jovanovi\u0107a, napada na Oliveru Laki\u0107 te napada na policajca Predraga \u0160ukovi\u0107a.<\/p>\n
Navodi se da je kokain redovno pristizao u luku Bar u relativno velikim koli\u010dinama od 2010.godine.<\/p>\n
“Po\u0161iljke obi\u010dno poti\u010du iz Ekvadora. Droga rijetko dolazi direktno iz Ju\u017ene Amerike u Bar, ali obi\u010dno sti\u017ee u brodovima koji donose kontejnere istovarene sa ve\u0107ih kontejnerskih brodova klase Panamak u velikim komercijalnim lukama kao \u0161to su \u0110oja Tauro, Valensija (\u0160panija) ili Marsaklok (Malta). Iz Bara droga se transportuje kamionima na tr\u017ei\u0161te u centralnoj i zapadnoj Evropi, uglavnom preko Kosova i Srbije”, navedeno je u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Kokain sti\u017ee i sakriven u kontejnerima koji zvani\u010dno nose banane i egzoti\u010dno vo\u0107e. Pomenuti su i slu\u010dajevi “Voli” i akcija u Zeti u avgustu 2021. godine.<\/p>\n
“Uprkos ovim velikim zapljenama, tu\u017eila\u0161tvo ostaje najslabija karika u borbi protiv nelegalnog prometa narkotika u Crnoj Gori”, isti\u010de se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
\u010cini se da kriminalne grupe koje se bave trgovinom kokainom preko Bara nisu iste kao one koje se bave \u0161vercom cigareta kroz luku, ukazuje se u dokumentu.<\/p>\n
GI navodi da su od 2015. godine glavni akteri u trgovini kokainom u Crnoj Gori bili rivalski “Kava\u010dki” i “\u0160kaljarski” klan, koji su se nekada organizovali kao jedinstven kotorski gang, \u010diji je gazda Darko \u0160ari\u0107 bio poznat kao “kralj kokaina\u201c.<\/p>\n
Tako\u0111e je re\u010deno da su i metode \u0161verca \u010desto druga\u010dije nego ranijih godina.<\/p>\n
“\u010cini se da su promijenjene metode krijum\u010darenja. Krijum\u010dari tra\u017ee alternativne puteve zbog mjera osmi\u0161ljenih da ograni\u010de migracione tokove i COVID-19, dislokacije velikih zapljena kokaina u Belgiji i Holandiji, te poreme\u0107aja izazvanih ratom u Ukrajini”, rekao je koautor izvje\u0161taja Volter Kemp.<\/p>\n
Kako se navodi, velike zapljene kokaina koji se obi\u010dno skriva u kutijama banana, u lukama kao \u0161to su Dra\u010d (Albanija), Plo\u010de i Rijeka (Hrvatska) i Solun (Gr\u010dka) podsti\u010du sumnju da luke jugoisto\u010dne Evrope postaju sve privla\u010dnije za krijum\u010dare.<\/p>\n
Sumnju dodatno poja\u010davaju i velike zapljene heroina u lukama Konstanca (Rumunija), Koper (Slovenija) i Varna (Bugarska), kao i dugogodi\u0161nji problem \u0161verca cigareta, posebno kroz luke Bar (Crna Gora) i Pirej (Gr\u010dka).<\/p>\n
“U nekim lukama izgleda da postoje \u0107elije kriminalnih grupa koje djeluju kao dio \u0161irih transnacionalnih mre\u017ea\u201d, rekao je glavni autor Ru\u0111ero Skaturo.<\/p>\n
Kako je rekao, nekoliko luka su magneti za kriminal, privla\u010de\u0107i ne samo lokalne kriminalne grupe, ve\u0107 i one iz zemalja bez izlaza na more, a kojima je potreban izlaz na more.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se navodi da se bezbjednost luka u jugoisto\u010dnoj Evropi pobolj\u0161ala u protekloj deceniji zahvaljuju\u0107i ve\u0107em ulaganju u tehnologiju, uskla\u0111ivanju sa me\u0111unarodnim bezbjednosnim standardima, kao i podr\u0161ci organizacija poput Kancelarija UN-a za borbu protiv droge i kriminala i Europola, kao i kroz bilateralnu pomo\u0107.<\/p>\n
Ali, kao i u drugim lukama \u0161irom svijeta, korupcija oslabljuje tehni\u010dka pobolj\u0161anja.<\/p>\n
Autori preporu\u010duju ve\u0107u saradnju izme\u0111u lu\u010dkih menad\u017eera, policajaca, brodarskih kompanija i carina du\u017e poznatih ruta krijum\u010darenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kontejnerske luke u jugoisto\u010dnoj Evropi se sve vi\u0161e koriste za krijum\u010darenje ilegalne robe, isti\u010de se u izvje\u0161taju “Lu\u010dke pukotine: Istra\u017eivanje pomorskih balkanskih ruta\u201d, koji je sa\u010dinila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI TOC.)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350830,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-350822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=350822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":350831,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350822\/revisions\/350831"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=350822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=350822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=350822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}