{"id":350792,"date":"2022-07-26T06:21:14","date_gmt":"2022-07-26T04:21:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=350792"},"modified":"2022-07-26T06:21:14","modified_gmt":"2022-07-26T04:21:14","slug":"govor-mrznje-gdje-su-granice-i-ko-ih-odreduje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/26\/govor-mrznje-gdje-su-granice-i-ko-ih-odreduje\/","title":{"rendered":"Govor mr\u017enje: Gdje su granice i ko ih odre\u0111uje?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vesna Rajnovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nisu rijetki poslodavci koji izbjegavaju zaposliti Rome pribojavaju\u0107i se kako ne\u0107e redovito dolaziti na posao. Kad i do\u0111u, ka\u017eu, ne odlikuje ih velika marljivost ni ambicioznost, posti\u017eu slabe rezultate, lijeni su, nau\u010deni \u017eivjeti nomadskim na\u010dinom \u017eivota koji u svojoj le\u017eernosti ne stvara naviku niti osje\u0107aj du\u017enosti nu\u017ean za redovito i u\u010dinkovito izvr\u0161avanje obaveza. Polo\u017eaju romske zajednice ne pridonosi ni tu\u017ean prizor \u017eena i djece natjeranih na prosja\u010denje, kakav mo\u017eemo vidjeti na ulicama gotovo svakog velikog europskog grada. Pa ipak, u\u010destalim ponavljanjem ovakvih stavova koji, iako govore o karakternim nedostatcima nekih (mo\u017eda \u010dak i mnogih) Roma, neopravdano oblikuju predrasude o \u010ditavoj romskoj populaciji. Posljedi\u010dno, ovakav govor mr\u017enje onemogu\u0107uje ili ote\u017eava pronala\u017eenje posla svim Romima, \u010dime su zahva\u0107eni i svi vrijedni i pouzdani pojedinci koji, unato\u010d mnogim preprekama, po\u0161teno rade i ne kr\u0161e zakon. Bar ne vi\u0161e od nas ostalih. Zar nisu i Hrvati ili Bosanci i Hercegovci \u010desto lijeni, zar ne kasne na posao, izmi\u0161ljaju opravdanja za svoj nedolazak dok otvaraju la\u017ena bolovanja kako bi za to vrijeme nezakonito radili \u201ena crno\u201d?<\/p>\n

Ukoliko bi Romi, kao prije deset godina u \u0160kabrnji pokraj Zadra, kupili zemlji\u0161te s namjerom da se tamo nastane, a mi okupili mje\u0161tane da bi ih uvjerili kako \u0107e dolazak Roma umanjiti kvalitetu njihovog \u017eivota i vrijednost imovine, takve bi rije\u010di imale sve bitne karakteristike govora mr\u017enje. Kad bismo jo\u0161 napomenuli kako Romi vole skupljati otpad, upozoravaju\u0107i mje\u0161tane da \u0107e njihove ure\u0111ene oku\u0107nice uskoro biti zasjenjene nakupinama sme\u0107a u susjedstvu te da \u0107e i same ku\u0107e izgubiti vrijednost jer ih vi\u0161e nitko ne\u0107e htjeti kupiti, bilo bi sasvim jasno da nam je namjera izazvati ili osna\u017eiti mr\u017enju te potaknuti sukob. Jasno je i to da u takvoj situaciji ne bi sve ostalo na negativnim emocijama, diskriminaciji i netrpeljivosti, ve\u0107 bi pobu\u0111ena mr\u017enja rezultirala tragi\u010dnim posljedicama poput fizi\u010dkog nasilja ili protjerivanja Roma s legalno kupljenog zemlji\u0161ta. Doga\u0111aji u \u0160kabrnji iz maja 2012. to i potvr\u0111uju. Ante \u0110anija, njegova supruga Mira i njihova djeca tada su, nakon pritiska lokalnog stanovni\u0161tva, napustili svoje zemlji\u0161te koje su legalno kupili od mje\u0161tanina Tome \u0160kare za pet hiljada eura. U\u010dinili su to zato \u0161to su ih stanovnici \u0160kabrnje ogradili bodljikavom \u017eicom, vrije\u0111ali i prijetili im izvikuju\u0107i da su nepo\u017eeljni i neka oti\u0111u od kuda su i do\u0161li. Sve samo zato \u0161to su Romi. O razini barbarizma govori i njihovo hvaljenje kako \u201eod pamtivijeka u \u0160kabrnji nema ni Srba niti Roma, a ne\u0107e ih biti ni ubudu\u0107e!\u201d. Govor mr\u017enje o\u010ditovao se i u komentarima koje su \u010ditatelji pisali uz objavu ovih vijesti: \u201eOd kada znam za sebe postoji problem s romima. Da, oni po ustavu imaju sva prava. I to je divno i prekrasno, ali na \u017ealost nemaju prava terorizirati druge ljude koji \u017eive u okolici. I onda kada see netko zali na njih te ljude se proziva na diskriminacija manjina i ostale gluposti. To je zalosno\u201d. Drugi je \u010ditatelj napisao: \u201eKao korisnici socijalne naknade koju ostvaruju postavlja se pitanje odakle pare za kupovinu zemlji\u0161ta, odgovor je lagan: kad \u017eivi\u0161 kao parazit u ovome dru\u0161tvu i izvan si sustava PDV-a, a usput i sakupi\u0161 par ru\u010dkica sa grobnica i \u0161ahtova sa okolnih puteva mo\u017ee se\u201d. Jo\u0161 jedan komentator ka\u017ee: \u201eTko god je imao sa njima posla ni jedan ih ne \u017eeli u svojoj blizini jer u najve\u010dem broju slu\u010dajeva sa njima dolaze problemi. To je njihov stil \u017eivota!\u201d. Ako poku\u0161amo ignorirati elementarnu nepismenost i slabo razumijevanje sustava PDV-a navedenih komentatora, ono \u0161to odmah upada u o\u010di jest neskrivena netrpeljivost i sna\u017ena diskriminacija oblikovana u \u0161kolske primjere govora mr\u017enje.<\/p>\n

\n

Govor i posljedice<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zna\u010di li to da onda ne smijemo iskazati nikakvo neslaganje s na\u010dinom \u017eivota mnogih Roma budu\u0107i da bi takav stav bilo mogu\u0107e prepoznati kao govor mr\u017enje? Ako je, naime, svaku neugodnu istinu o bilo \u010demu mogu\u0107e smatrati govorom mr\u017enje to, u kona\u010dnici, potpuno onemogu\u0107uje bilo kakav kriti\u010dki sud. Je li istinitost tvrdnje uop\u0107e bitna pri odre\u0111ivanju kriterija za govor mr\u017enje ili u obzir uzimamo samo posljedice? \u010cini se da odre\u0111enje govora mr\u017enje, zaista, u velikoj mjeri ovisi o kontekstu u kojem je izjava izre\u010dena ili napisana. Definitivno nije isto izgovorimo li neku re\u010denicu koriste\u0107i znanstvenu metodologiju ili manipuliramo generalizacijama i izvikujemo prijetnje pred svjetinom spremnom na postavljanje bodljikave \u017eice. A onda opet, zar je konzekvencijalisti\u010dki kriterij, usmjeren na posljedice koje bi neka izjava mogla prouzro\u010diti, zaista jedini bitan pri odre\u0111ivanju konteksta i utoliko jedini stvarno relevantan? Jesmo li sigurni da mo\u017eemo unaprijed predvidjeti sve mogu\u0107e posljedice, kontrolirati ih i, na kraju, snositi za njih odgovornost?<\/p>\n

\n

Hu\u0161ka\u010dke rije\u010di<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u010covjeka koji je prvi otkrio da je o\u0161trim kamenom lak\u0161e ubiti divlju \u017eivotinju, oderati njenu ko\u017eu i rasje\u0107i meso, ne mo\u017eemo smatrati odgovornim za sve smrti uzrokovane o\u0161trim predmetima, koje su uslijedile. Kad bi na\u0161e hu\u0161ka\u010dke rije\u010di, umjesto planiranog nasilja na koje su svjesno i namjerno poticale, neplanirano izazvale kakav plemenit ishod, ne bismo ih smatrali dobrima samo zato \u0161to su njihove posljedice dobre. I obrnuto, ukoliko bi se dogodilo da na\u0161e rije\u010di pune tolerancije netko pogre\u0161no protuma\u010di pa uslijed toga po\u010dini zlo\u010din iz mr\u017enje, ne bismo te miroljubive rije\u010di proglasili govorom mr\u017enje samo zato \u0161to su rezultirale nasiljem.<\/p>\n

Dodatno je pitanje treba li zakonom zabraniti govor mr\u017enje ili bi takva zabrana bila neopravdano ograni\u010davanje slobode govora? Sloboda izra\u017eavanja je temeljno ljudsko pravo za\u0161ti\u0107eno cijelim nizom me\u0111unarodnih pravnih akata UN-a poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ili Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima. Ipak, Europska konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda u \u010dlanku 10. navodi kako ovo pravo mo\u017ee biti ograni\u010deno \u201eradi interesa dr\u017eavne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprje\u010davanja nereda i zlo\u010dina, za\u0161tite zdravlja i morala, ugleda i prava drugih, sprje\u010davanja odavanja povjerljivih informacija ili radi o\u010duvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.\u201d<\/p>\n

\u010cini se gotovo samorazumljivim da slobodu govora, ukoliko je ona zaista temeljno ljudsko pravo, nitko, pa ni dr\u017eava, nema pravo cenzurirati tj. braniti da govorimo \u0161to god \u017eelimo, uklju\u010duju\u0107i i izra\u017eavanje mr\u017enje. Racionalno bismo trebali prihvatiti zabranu govora koji poziva na nasilje jer time direktno ugro\u017eava slobodu i sigurnost drugoga, a to je jo\u0161 od Johna Stuarta Milla granica svake slobode. Mimo toga, sve bi trebalo biti dopu\u0161teno. To zna\u010di da bismo morali tolerirati svaki govor, ma kako pogre\u0161an bio, poput rasisti\u010dkih stavova o Romima ili antivakserskih i ravnozemlja\u0161kih ideja i teorija zavjere, ukoliko ne\u0107e rezultirati nasiljem niti umanjenjem sigurnosti pojedinca ili grupe. No, tko \u0107e to procijeniti? Nasilne posljedice nisu uvijek izravne niti neposredne. Moglo se, primjerice, dogoditi da lokalno stanovni\u0161tvo ne napadne i ne protjera Rome iz \u0160kabrnje, ali ih kontinuirano zlostavlja omalova\u017eavanjem, ismijavanjem, zabranom djeci da se dru\u017ee sa svojim romskim vr\u0161njacima, izbjegavanjem, ogovaranjem, podcjenjivanjem, uskra\u0107ivanjem prava, sustavnim onemogu\u0107avanjem zapo\u0161ljavanja i sli\u010dno. Uostalom, nije rijetkost da Romi sebi promijene ime kako bi dobili posao ili kredit.<\/p>\n

Na\u010delno se govor mr\u017enje odre\u0111uje kao onaj koji poziva na nasilje i mr\u017enju prema pojedincu ili skupini radi neke karakteristike poput rasne i etni\u010dke pripadnosti, spolne orijentacije, vjere i sli\u010dno. Me\u0111utim, pri svakom realnom poku\u0161aju institucionalnog ograni\u010denja, do izra\u017eaja do\u0111e problem nepostojanja apsolutnog kriterija zbog \u010dega pod \u201egovor mr\u017enje\u201d postane mogu\u0107e podvesti i svaki stav protivan slu\u017ebenoj politi\u010dkoj ideologiji, a to je svakom re\u017eimu sjajna prilika za razra\u010dunavanje s politi\u010dkim neprijateljima, no o tome u nekom drugom tekstu.<\/p>\n

Analiziraj.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Racionalno bismo trebali prihvatiti zabranu govora koji poziva na nasilje jer time direktno ugro\u017eava slobodu i sigurnost drugoga, a to je granica svake slobode<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301027,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2119],"class_list":["post-350792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-govor-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=350792"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":350812,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350792\/revisions\/350812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=350792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=350792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=350792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}