{"id":350725,"date":"2022-07-25T07:15:52","date_gmt":"2022-07-25T05:15:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=350725"},"modified":"2022-07-25T07:15:52","modified_gmt":"2022-07-25T05:15:52","slug":"tko-je-kome-podmetnuo-ukrajinu-amerikanci-rusima-ili-obratno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/25\/tko-je-kome-podmetnuo-ukrajinu-amerikanci-rusima-ili-obratno\/","title":{"rendered":"Tko je kome podmetnuo Ukrajinu, Amerikanci Rusima ili obratno?"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Koli\u010dina va\u017enih doga\u0111aja konfrontiraju\u0107eg karaktera na me\u0111unarodnoj pozornici posljednjih dana i tjedana zapljuskuje svijet tolikom silinom da on sve vi\u0161e posr\u0107e i izgleda poput broda bez kormilara na beskrajnoj pu\u010dini olujnog oceana. Preciznije, za kormilara upravo traje ogor\u010dena borba me\u0111u posadom, zbog koje mu, kao nikad do sada, umjesto ulaska u mirnu luku prijeti nasukavanje i propast.<\/p>\n

U svim tim, gotovo pa spektaklima koji uglavnom slu\u017ee za PR mo\u0107nika, postaje sve te\u017ee ne uvidjeti kako u svijetu, naj\u010de\u0161\u0107e, gotovo ni\u0161ta nije onakvim kakvim se prikazuje. Sve je premazano debelim slojem la\u017ei i propagande, i premre\u017eeno golemom koli\u010dinom korupcije \u2013 fantasti\u010dno zamaskirane u legalne okvire djelovanja \u2013 koja se\u017ee u vrhove najmo\u0107nijih globalnih struktura vlasti. A kad smrdi glava, smrdi i sve ostalo.<\/p>\n

Tome se, naizgled, nije mogu\u0107e suprotstaviti, barem gledano s pozicije obi\u010dnog \u010dovjeka koji se osje\u0107a nemo\u0107no i poni\u017eeno od strane onih koji se pred izborima redovito zaklinju kako im je upravo on na prvom mjestu i da je ba\u0161 osiguranje njegovog boljeg \u017eivota njihova primarna misija.<\/p>\n

U toj sveop\u0107oj moralnoj pusto\u0161i, nadu budnom ostavlja jo\u0161 samo ona narodna mudrost koja ka\u017ee \u2013 zlo se pro\u017edire samo. Drugim rije\u010dima, kad la\u017e i propaganda dosegnu tako \u010dudovi\u0161ne razmjere, kakvi su danas, oni lako mogu postati ubojito oru\u017eje protiv onih koji se njima slu\u017ee tj. dovesti do potpuno suprotnog efekta od o\u010dekivanog.<\/p>\n

Upravo se to, istina polako, sve vi\u0161e uo\u010dava i u sferi geopolitike (ona je na ovom svijetu sve, i njoj je sve podre\u0111eno), u kojoj spomenuti obrnuti efekt postaje najvidljiviji iako jo\u0161 ne i dominantan. Jer u sada\u0161njem globalnom geopoliti\u010dkom sukobu bez presedana, koji poprima gotovo kozmi\u010dke dimenzije borbe dobra i zla, padaju sve maske. Time se i potpuno ogoljuje sama bit problema, odnosno prikrivena pozadina tog mega-sukoba vizija, koncepcija i na kraju samih dr\u017eava. Otkrivaju se ciljevi i metode za njihov doseg, koji su desetlje\u0107ima bili zamaskirani kroz razli\u010dite ideolo\u0161ke forme, la\u017eni humanizam i isto takav moral, a da se, zapravo, isklju\u010divo radi o najobi\u010dnijem grabe\u017eu i pohlepi.<\/p>\n

Me\u0111utim, skidanje maski prijetvora ujedno zna\u010di i po\u010detak igre mo\u0107nika va bank. To, pak, zna\u010di, da podizanje rizika na maksimum mo\u017ee lako dovesti do gubitka kontrole nad sve eksplozivnijom situacijom. Drugim rije\u010dima, sukobljene strane u toj \u201evelikoj igri\u201c, zbog svoje gramzivosti i neodgovornosti bit \u0107e primorane koristiti sva mogu\u0107a oru\u017eja kojima raspola\u017eu za ostvarenje pobjede. Jasno je i za\u0161to: mjesta za pora\u017eenog vi\u0161e ne mo\u017ee i ne\u0107e biti. Pobjednik dobiva sve!<\/p>\n

\n

Ukrajinski rat ozna\u010den egzistencijalnim i za Rusiju i za Zapad<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ogledni primjer nastanka kaoti\u010dne situacije je Ukrajina, u kojoj se \u2013 de facto \u2013 odvija rat izme\u0111u Rusije i Zapada. Za\u0161to je taj rat \u2013 iako se u svojoj biti radi o regionalnom sukobu pri \u010demu Ukrajina nije niti \u010dlanica NATO saveza da bi ovaj imao obvezu njene za\u0161tite i pod cijenu ulaska u Tre\u0107i svjetski rat \u2013 sada tako opasan?<\/p>\n

Odgovor je: zato, \u0161to su ga i Rusija i Zapad predstavili kao po sebe egzistencijalan.<\/p>\n

U ruskom dru\u0161tvu se rat u Ukrajini sve vi\u0161e percipira kao domovinski tj. onaj u kojem se mora i\u0107i do pobjede jer bi, u suprotnom, to zna\u010dilo propast zemlje. Pri tom prevladava uvjerenje kako Rusija u Ukrajini ne ratuje s Ukrajincima, ve\u0107 sa Zapadom u cjelini, odnosno da on protiv nje vodi, kako navode \u2013 hibridni rat. Vrlo \u010deste su i izjave koje idu u smjeru da se Zapad pona\u0161a kukavi\u010dki i da ni pod koju cijenu ne \u017eeli ulaziti u neposredni vojni sukob s Rusima, ve\u0107 to \u010dini tu\u0111im rukama. O tome svjedo\u010di i pro\u0161lotjedna izjava ruskog predsjednika Putina na sastanku s predstavnicima parlamentarnih stranaka koji je prenosila dr\u017eavna televizija, kada je izjavio da se na zapadu sve \u010de\u0161\u0107e \u010duju izjave o potrebi njihovog vojnog mije\u0161anja u Ukrajinu tj. sukoba s ruskim snagama, pri \u010demu je kazao: \u201eNeka poku\u0161aju.\u201c Pri tom je upozorio kako Rusija u Ukrajini \u201ejo\u0161 nije po\u010dela ozbiljno vojno djelovati\u201c, ali i kazao kako Moskva i dalje ostavlja \u0161ansu diplomatskom rje\u0161enju. Me\u0111utim, izjavio je dalje Putin, \u201es produljenjem vojnog sukoba pregovori s Rusijom bit \u0107e sve te\u017ei\u201c. Pri tom ponavlja kako \u0107e svi postavljeni ciljevi prije po\u010detka \u201especijalne vojne operacije\u201c (SVO), kako Moskva slu\u017ebeno naziva ovaj rat, biti izvr\u0161eni. K njima se ide postupno, s ciljem \u201eizbjegavanja nepotrebnih \u017ertava svojih vojnika i \u017ertava me\u0111u civilnim stanovni\u0161tvom\u201c, \u0161to je \u010desto izricani stav, kako Putina tako i ruskih vojnih i analiti\u010dkih krugova.<\/p>\n

S druge strane Zapad je (prije svega Bidenova administracija \u010diji su stav potom\u00a0 preuzeli svi ameri\u010dki saveznici) ukrajinski sukob isto definirao kao po sebe egzistencijalni. To nije u\u010dinio odmah, ve\u0107 je taj stav evoluirao tijekom trajanja rata. Kao primarni cilj sada je otvoreno zadan ni manje ni vi\u0161e nego strate\u0161ki poraz Rusije u Ukrajini, o \u010demu javno govore, kako Biden, tako, jo\u0161 i prije njega i \u0161ef Pentagona Lloyd Austin. A evo \u0161to, u tom smislu, 10. srpnja, na svom twitteru navodi Paul Massaro, politi\u010dki savjetnik SAD u Europskom vije\u0107u za sigurnost i suradnju: \u201eUkrajini je potrebno dozvoliti nanositi udare po vojnim objektima u okupiranoj Bjelorusiji, okupiranom Krimu i Rusiji.\u201c<\/p>\n

Tome se moraju pridodati i izjave iz dr\u017eavnog i vojnog vrha o nastavku vojne pomo\u0107i Kijevu u jo\u0161 suvremenijem naoru\u017eanju, a raspravljalo se i o dostavi raketa za mobilne vi\u0161ecjevne sustave HIMERS koje bi imale domet i do 300 kilometara, kao i o dostavi oklopnih vozila koji ukrajinskoj vojsci nedostaju (i od jednog i od drugog se odustalo) za bilo kakav ozbiljniji poku\u0161aj ve\u0107 dugonajavljivane protuofanzive na jugu zemlje. Ruski vrh po tom pitanju ne pani\u010di i djeluje stalo\u017eeno, pa je svima jasno da je to posljedica gore navedenog Putinovog upozorenja da Rusija u Ukrajini jo\u0161 uvijek ni pribli\u017eno ne djeluje kapacitetom i snagom kojom bi mogla, ali da je to spremna svaki \u010das u\u010diniti.<\/p>\n

Istodobno, nikad vi\u0111ene sankcije protiv Rusije neo\u010dekivano sna\u017eno udaraju i po ekonomiji Zapada i generiraju visoku inflaciju, a svijet su dovele na rub energetske i prehrambene krize. O\u010dekivani brzi slom Rusije nije se dogodio, ali nastalo ozbiljno stanje u svojim ekonomijama Zapad jo\u0161 uvije \u201erje\u0161ava\u201c uvo\u0111enjem novih sankcija, poput odre\u0111ivanja gornje prodajne cijene ruske nafte na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, navodno od prosinca ove godine, i 7. sankcijskog paketa EU koji je upravo usvojen, a odnosi se uglavnom na zabranu uvoza ruskog zlata, sankcije protiv Sberbanke, i nove personalne sankcije. Ali treba naglasiti kako se u njemu po prvi put i ukidaju neke sankcije, poput onih na izvoz komponenti za ruski zrakoplovni sektor, a ukida se i zabrana izvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda i umjetnog gnojiva.<\/p>\n

Visoki slu\u017ebenici ameri\u010dkog Ministarstva financija prije desetak dana izjavili su kako su potpuno svjesni ekonomskih problema koje zbog proturuskih sankcija trpe SAD i EU, ali da su obje strane suglasne oko potrebe njihovog daljnjeg ja\u010danja, sve do ostvarenja kona\u010dnog cilja.<\/p>\n

Sam Biden je, uo\u010di nedavnog putovanja na Bliski istok, na novinarsko pitanje do kada \u0107e trajati ameri\u010dka potpora Ukrajini s obzirom na rastu\u0107e ekonomske probleme koje ona generira u SAD-u odgovorio: \u201eDokle god to bude potrebno.\u201c Tj. do kraja.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, Zapad je tako\u0111er ukrajinski rat ozna\u010dio po sebe egzistencijalnim i time se doveo u situaciju da bi poraz Ukrajine de facto zna\u010dio i njegov poraz.<\/p>\n

Dakle, opasnost se sastoji u slijede\u0107em: pobjeda jedne strane automatski zna\u010di i poraz druge \u2013 \u0161to do sada nikada u povijesti nije bilo u odnosima izme\u0111u dviju globalnih velesila vezano uz bilo koji regionalni vojni sukob.<\/p>\n

Ja bih ovdje ipak bio oprezniji s ovako postavljenom dijagnozom oko koje se sla\u017eu gotovo svi svjetski ugledni analiti\u010dari i koja je u svojoj biti ispravna. Za\u0161to? Zato jer upravo svjedo\u010dimo ne\u010dem novom. Prije svega u SAD-u po\u010dinje sve vi\u0161e rasti kriti\u010dka misao u odnosu na ameri\u010dku politiku prema Ukrajini, njezine tro\u0161kove i geopoliti\u010dke rizike \u2013 i to u obje glavne stranke, kao i u mainstream medijima \u0161to je do ju\u010der bilo nezamislivo. To je, izme\u0111u ostalog, i posljedica pribli\u017eavanja izbora za Kongres koji \u0107e se odr\u017eati u studenom i gdje demokratima prijeti veliki poraz. On ne bi doveo do promjene ameri\u010dke vanjske politike (to se doga\u0111a samo na predsjedni\u010dkim izborima), ali bi sigurno zna\u010dio ote\u017eavanje dono\u0161enja novih odluka koje se ti\u010du ja\u010danja potpore Kijevu.<\/p>\n

Smatram kako Biden \u2013 nakon u SAD-u lo\u0161e primljenog povla\u010denja iz Afganistana koje je percipirano kao poraz s obzirom na njegovu lo\u0161u izvedbu koja je izgledala kao bijeg, i zbog dolaska talibana na vlast zbog kojih je Amerika i u\u0161la u taj rat \u2013 sada nije u mogu\u0107nosti zaustaviti aktualnu politiku administracije prema Ukrajini jer bi to republikanci lako prikazali kao njegov poraz.<\/p>\n

Isto tako, \u0161to uop\u0107e u stvarnosti zna\u010de izjave ameri\u010dkih \u010delnika tipa onih \u201eidemo do kraja\u201c i \u201epomo\u0107 \u0107e trajati koliko bude potrebno\u201c? Nisu li one izricane i u vrijeme Vijetnamskog rata, pa i spomenutog afganistanskog? Na kraju uvijek prevlada ameri\u010dki pragmatizam, preciznije \u2013 suo\u010davanje s realno\u0161\u0107u, a sve je drugo samo politika. Upravo u tome i vidim neki trag svjetla u nastaloj potpunoj tami ameri\u010dko-ruskih odnosa, koji, da ipak ne bi bilo zabune \u2013 ubrzanom dinamikom klize prema otvorenom sukobu. Pitanje je ho\u0107e li ruske vojne operacije u Donbasu, koje polako ali uporno slamaju sna\u017eni ukrajinski otpor, uop\u0107e i omogu\u0107iti Bidenu da do jesenskih izbora svoju politiku prema tom sukobu prika\u017ee kao pozitivnu i dobitnu po ameri\u010dke interese.<\/p>\n

\n

EU se ubrzano kre\u0107e prema to\u010dci bez povratka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Europska unija je najve\u0107i gubitnik ukrajinskog sukoba (Ukrajina je \u017ertva \u2013 potro\u0161na roba). Posljedice aktivnog uklju\u010denja Bruxellesa u taj sukob na strani Kijeva i paralelnog odsijecanja svih njegovih veza s Moskvom sve vi\u0161e dolaze do izra\u017eaja. Uz one energetske, nad kontinent se sve vi\u0161e gomilaju i crni oblaci socijalne i politi\u010dke krize. Prosvjedi nezadovoljnih ljudi sve su \u010de\u0161\u0107i i masovniji, a jedna za drugom padaju vlade europskih zemalja: nakon bugarske, pro\u0161li je tjedan ostavku dao britanski premijer Boris Johnson, isto je u\u010dinila i estonska premijerka Kaja Kalas, kao i talijanski premijer Mario Draghi kojeg su napustili koalicijski partneri, od kojih je Pokret 5 zvijezda to u\u010dinio zbog neslaganja s daljnjim isporukama oru\u017eja Ukrajini i neslaganja s migrantskom politikom i dolaskom sve ve\u0107eg broja izbjeglica iz Afrike. Prije toga francuski predsjednik Macron katastrofalno je pora\u017een na parlamentarnim izborima. A oni glavni izbori u EU tek slijede idu\u0107e godine.<\/p>\n

Istodobno s ovim procesima ma\u0111arski premijer Viktor Orban proglasio je izvanredno energetsko stanje u zemlji i zabranio bilo kakav izvoz energenata u druge zemlje Unije. Time je de facto blokirao i plan Bruxellesa za uspostavu zajedni\u010dkog plinskog tr\u017ei\u0161ta 2023. kojim bi zemlje EU jedna drugoj pomagale i ravnopravno sudjelovale u prevladavanju te\u0161ko\u0107a s opskrbom tim energentom nakon \u0161to se dodatno smanji a na kraju i potpuno odbaci kupnja ruskog plina. O iluzornosti takvog plana EU pro\u0161li je tjedan pisao i britanski The Economist.<\/p>\n

Ni\u0161ta \u010dudno: za\u0161to bi se neka zemlja sada morala odricati benefita polu\u010denih zbog svog pametnijeg vo\u0111enja energetske politike od Bruxellesa ili nekih drugih \u010dlanica i s njima dijeliti teret njihovih gluposti i strate\u0161kih zabluda, k tome jo\u0161 u ime neke apstraktne solidarnosti vezano uz vojni sukob s kojim nema ama ba\u0161 ni\u0161ta (osim toga, sve su zemlje EU ve\u0107 dale itekako puno pomo\u0107i Kijevu, i vojne i financijske, pri tom se dobrovoljno odri\u010du\u0107i i velikog dijela svog spokojnog \u017eivota kojeg su prije toga imale u zamjenu za neizvjesnost). Zbog svega toga Europskoj uniji uskoro prijeti pravi unutarnji plinski rat, na \u0161to i ukazuje i spomenuti britanski medij.<\/p>\n

\n

O Bidenovom posjetu Bliskom istoku: nadanja, mogu\u0107nosti, iluzije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U kontekstu globalnog sukoba na relaciji Zapad s jedne, Rusija i Kina s druge strane, treba promatrati i najnovije procese na Bliskom istoku i posjet Joe Bidena Izraelu i Saudijskoj Arabiji. On ima otvoreni protuiranski karakter, na temelju kojeg bi se, onda, iz nastalog vakuuma nakon ameri\u010dkog povla\u010denja iz te regije (kojeg je, apsurdno, pro\u0161le godine otvoreno propagirao sam Biden nakon \u0161to je Trump prethodno veliku pozornost stavljao upravo na Izrael i Saudijsku Arabiju i svoj novi bliskoisto\u010dni plan) Amerika opet vratila i odstranila u me\u0111uvremenu narasli utjecaj Kine i Rusije.<\/p>\n

Biden je uo\u010di puta na Bliski istok, u svom autorskom \u010dlanku u The Washington Postu napisao kako SAD trebaju odr\u017eati \u010dvrste odnose na Bliskom istoku kako bi \u201cAmeriku stavile u najbolju mogu\u0107u poziciju da nadma\u0161i Kinu\u201d i \u201csuprotstavi se ruskoj agresiji\u201d.<\/p>\n

U toj novoj bliskoisto\u010dnoj igri krajnji cilj Washingtona je potpuna integracija Izraela u regionalni arapski \u201cobrambeni\u201d savez protiv Irana i njegovih saveznika na Bliskom istoku, a on ovisi o uspostavi formalnih veza izme\u0111u Izraela i Saudijske Arabije. Prema saznanjima kojima ja raspola\u017eem, Pentagon namjerava Izrael uklju\u010diti u svoje Sredi\u0161nje zapovjedni\u0161tvo zadu\u017eeno za Bliski istok \u2013 CENTCOM. Navodno je CENTCOM, na svom summitu, odr\u017eanom prije nekoliko mjeseci na Sinaju, po prvi put ugostio zapovjednike izraelske i saudijske vojske, ali i predstavnike doma\u0107ina Egipta, UAE, Katara, Bahreina i Jordana \u2013 \u0161to je jasni signal \u0161to je ameri\u010dka namjera. To je Bidenova objava novog sigurnosnog sporazuma, najprije izme\u0111u SAD-a i Izraela, pri \u010demu bi izraelska vojna tehnologija onda postala i njegova klju\u010dna poveznica sa Saudijskom Arabijom. U \u010ditav proces jo\u0161 bi se posebno trebala uklju\u010diti i Indija kroz format \u201eI2U2\u201c (Izrael, Indija, UAE, USA) i time spojiti Indo-Pacifik i Bliski istok. \u201eProblem\u201c je \u201esamo\u201c taj \u0161to Indija odr\u017eava strate\u0161ke odnose upravo s Iranom, kao i s Rusijom, i zapravo vodi suverenu vanjsku politiku i sigurno ne\u0107e biti ni\u010diji vazal.<\/p>\n

Me\u0111utim Rijadu odgovara sada\u0161nje reguliranje proizvodnje unutar formata OPEC+ (skupa s Rusijom), gdje on sada ima dnevnu proizvodnju od oko 12 milijuna barela \u0161to mu osigurava stabilne cijene \u201ecrnog zlata\u201c za razvoj, koje nisu niti preniske niti previsoke. Krajnje je te\u0161ko da bi Rijad i\u0161ao zna\u010dajno ja\u010danje proizvodnje samo zbog smanjivanja cijena nafte za ameri\u010dke interese ili da bi na\u0161kodio Rusiji.<\/p>\n

Sli\u010dna je stvar i s Kinom koja je ve\u0107 godinama najve\u0107i kupac saudijske nafte i kupuje \u010detvrtinu njenog ukupnog izvoza tog energenta (s Pekingom Rijad intenzivira i vojnu i ekonomsku suradnju). Osim toga, Rijad dobro zna za \u201ezelenu agendu\u201c unutar SAD-a i EU koja \u0107e tamo prije ili kasnije za\u017eivjeti, a \u0161to, njemu, kojemu je nafta glavni egzistencijalni adut, nikako ne odgovara. Zato svoj izvozni fokus ve\u0107 godinama i prebacuje na naftom \u017eedno azijsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Saudijska Arabija jednostavno vi\u0161e ne ovisi o SAD-u u tolikoj mjeri kako je to bilo proteklih desetlje\u0107a. Ona je, kao sredi\u0161te novog \u201earapskog svijeta\u201c sebi zacrtala vlastiti razvojni put zbog \u010dega se sada \u010dini kako, zapravo, Sjedinjene Dr\u017eave puno vi\u0161e ovise o njoj nego obratno. Jer Bidenu, sigurno, nije bila osobna \u017eelja do\u0107i u D\u017eedu (Jeddah), gdje se morao rukovati s prijestolonasljednim princem Muhamedom bin-Salmanom, onim istim kojeg je jo\u0161 ne tako davno optu\u017eivao kao mogu\u0107eg krvavog ubojicu ameri\u010dkog dr\u017eavljanina i saudijskog disidenta Jamala Khasoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu, u listopadu 2018.<\/p>\n

\n

BRICS se \u0161iri s formata 5 u \u010dak 9 dr\u017eava?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ali mo\u017eda je ipak najve\u0107i \u0161ok vijest koja je pristigla, vjerojatno ne slu\u010dajno, upravo dan uo\u010di Bidenovog dolaska u Saudijsku Arabiju. Naime, Purnima Anand, predsjednica Me\u0111unarodnog formata BRICS (grupa koju \u010dine Brazil, Rusija, Indija, Kina i JAR), objavila je 14. srpnja (prenosi ruski medij Izvestija), da su \u201eSaudijska Arabija, Turska i Egipat iskazale svoju zainteresiranost za\u00a0 priklju\u010denje i spremnost za davanje zahtjeva za \u010dlanstvo\u201c u BRICS, i da se ona nada kako \u0107e to biti vrlo brzo s obzirom da su sve \u010dlanice zainteresirane za pro\u0161irenje tog formata. Ovdje podsje\u0107am da su, nedavno, i Argentina i Iran izjavile to isto, a navodno i Indonezija.<\/p>\n

U jednoj od svojih prethodnih analiza BRICS sam ozna\u010dio formatom koji nije protu-ameri\u010dki, ve\u0107 onaj koji \u017eeli dokazati da se bez Amerike mo\u017ee. Jer niti jedna od njegovih \u010dlanica, sasvim sigurno, nema ni\u0161ta protiv suradnje sa SAD-om na ravnopravnim i uzajamno korisnim osnovama. Ali to je, barem za sada \u2013 iluzija.<\/p>\n

Ukoliko bi se ovaj scenarij realizirao, ne samo da ameri\u010dka nova bliskoisto\u010dna inicijativa, koja je otvoreno protuiranskog ali i proturuskog i protukineskog karaktera, ne bi imala \u0161anse za uspjeh, ve\u0107 bi on zna\u010dio i kona\u010dnu potvrdu kraja unipolarnog svijeta i ameri\u010dke dominacije u njemu.<\/p>\n

Arapi \u0107e, kao pravi znalci trgovanja uvijek prote\u017eirati vlastite interese i balansirati izme\u0111u centara mo\u0107i. Upravo je njima sve ve\u0107a suradnja s Rusijom i Kinom oja\u010dala sposobnost odupiranja ameri\u010dkim sankcijama i drugim sredstvima pritiska, jednako kao i Turskoj. Toga \u0107e se oni te\u0161ko \u017eeljeti odre\u0107i, a forsiranje prijetnje Iranom smatraju lak\u0161e rje\u0161ivim preko dr\u017eava koje s Teheranom odr\u017eavaju strate\u0161ke partnerske odnose a time imaju i puno ve\u0107i utjecaj na njega od onih koji su s Iranom ve\u0107 desetlje\u0107ima na rubu otvorenog sukoba.<\/p>\n

S druge strane, Saudijska Arabija jo\u0161 uvijek uvelike ovisi o Sjedinjenim Dr\u017eavama, koje joj i dalje osiguravaju glavninu naoru\u017eanja, a Rijad se sigurno ne \u017eeli odre\u0107i niti ameri\u010dkih visokotehnolo\u0161kih ulaganja potrebnih za saudijsku strategiju ekonomske diverzifikacije.<\/p>\n

Ali ono \u0161to je va\u017eno naglasiti je to, da je geopoliti\u010dku diverzifikaciju Rijada, kao i Ankare vi\u0161e nemogu\u0107e sprije\u010diti.<\/p>\n

\n

Protekcionizam i nova ideologija sada su problem Zapadu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako se \u010dini, po Zapad stvari, blago re\u010deno, ne izgledaju previ\u0161e dobro u kontekstu \u017eelja za zadr\u017eavanjem globalne dominacije. To nikako nije samo produkt oja\u010dale samosvijesti, kao i narasle vojne i ekonomske snage dr\u017eava iz doju\u010dera\u0161njeg \u201eTre\u0107eg svijeta\u201c. Najve\u0107i dio toga zapravo je rezultat sustavnih gre\u0161aka, prije svega ameri\u010dkih stratega, koji, u svojoj uljuljkanosti u prividnu svemo\u0107 nisu uvi\u0111ali, ili nisu htjeli uvidjeti smatraju\u0107i ih marginalnim i osu\u0111enim na propast \u2013 procese koji su se u svijetu po\u010deli odvijati nakon ameri\u010dke pobjede u Hladnom ratu. Dovoljno je kazati da su jo\u0161 1997.g. (dakle, prije \u201ePutinove ere\u201c) Moskva i Peking potpisali sporazum o me\u0111usobnoj strate\u0161koj suradnji i stvaranju svijeta temeljenog na multipolarnosti i ravnote\u017ei interesa. S obzirom da se radilo o tragi\u010dnoj \u201eJeljcinovoj eri\u201c i nije preveliko \u010dudo da su takvi \u201ebljeskovi\u201c izazova Zapadu od strane ovoga bili i ignorirani. Me\u0111utim, \u0161anse za ispravak propusta zapadni su stratezi imali puno puta i kasnije, u vrijeme nakon stupanja na scenu Vladimira Putina i Xi Jinpinga koji su samo produbljivali spomenuti postavljeni temelj iz doba ruskog dr\u017eavnog \u201epoluraspada\u201c. Ali opet su radije mislili da je \u201ekraj povijesti\u201c stvaran, a ameri\u010dka dominacija vje\u010dna.<\/p>\n

S druge strane, svoju destruktivnu ulogu odigrali su i jo\u0161 je uvijek igraju zapadni protekcionizam i neoliberalne vrijednosti koje on uporno propagira ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a. Upravo se oni sada pokazuju kao \u201edamoklov ma\u010d\u201c koji udara po klju\u010dnim interesima Zapada, a njegovim geopoliti\u010dkim protivnicima daje idealnu priliku da pobje\u0111uju u onim sferama u kojima je Zapad uvijek bio dominantan: u politici i ekonomiji. Od spomenutog protekcionizma, a sve vi\u0161e i od dolara, sada u strahu bje\u017ei kapital svih onih koji nisu unutar zapadnog kruga (sankcije, prijetnje sankcijama, zamrzavanja imovine (nije tu samo Rusija u pitanju, sankcije i zamrznuti aktivi ve\u0107 su od ranije \u201eprivilegija\u201c jednog Irana, Venezuele, Kube, Bjelorusije, S. Koreje, brojnih afri\u010dkih zemalja, a sve su to elementi koji kod nezapadnih dr\u017eava sve vi\u0161e izazivaju strah, a ne daju sigurnost).<\/p>\n

Najbolji i najnoviji primjer je i pro\u0161lotjedna odluka Indije da svoju me\u0111unarodnu trgovinu od sada obavlja isklju\u010divo u nacionalnoj valuti rupijima. S tim u svezi vlada je ve\u0107 dala i slu\u017ebene upute indijskim tvrtkama koje propise \u0107e trebati koristiti s ciljem provedbe te odluke u praksi. Nije potrebno podsje\u0107ati da je s tom praksom prva nedavno po\u010dela Rusija, nalo\u017eiv\u0161i zapadnim zemljama pla\u0107anje njenog plina isklju\u010divo u rubljama, a to bi mogla pro\u0161iriti i na sve energente.<\/p>\n

Sli\u010dno protekcionizmu i njegovom \u0161tetnom utjecaju je i sa zapadnim proklamiranjem novih ideologiziranih vrijednosti koje su strane i za mnoge njegove gra\u0111ane ali ih nisu u mogu\u0107nost promijeniti (\u010ditaj vratiti na staro i prirodno) u strahu da ne budu ozna\u010deni kao razni \u201efobisti\u201c, gotovo pa psihi\u010dki bolesnici ili dr\u017eavni neprijatelji.<\/p>\n

Zbog svega ovoga \u010dini mi se kako se vi\u0161e ne mo\u017ee znati niti tko je kome kao mamac \u201epodmetnuo Ukrajinu\u201c \u2013 Amerikanci Rusima ili Rusi Amerikancima \u2013 i tko \u0107e zbog toga platiti najve\u0107u cijenu. Pri tom je jasno samo to da je Ukrajina jedina \u017ertva, svjesno prinesena na oltar globalne geopolitike. Kao upozorenje mnogima, kuda ih mo\u017ee dovesti nepromi\u0161ljena i suluda politika, posvema\u0161nja korupcija i moralna propast.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se \u010dini, po Zapad stvari, blago re\u010deno, ne izgledaju previ\u0161e dobro u kontekstu \u017eelja za zadr\u017eavanjem globalne dominacije. To nikako nije samo produkt oja\u010dale samosvijesti, kao i narasle vojne i ekonomske snage dr\u017eava iz doju\u010dera\u0161njeg \u201eTre\u0107eg svijeta\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":340965,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[612,1168,1743],"class_list":["post-350725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-rusija","tag-ukrajina","tag-zapad"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=350725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":350726,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350725\/revisions\/350726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/340965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=350725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=350725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=350725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}