{"id":350613,"date":"2022-07-23T16:45:20","date_gmt":"2022-07-23T14:45:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=350613"},"modified":"2022-07-23T16:45:20","modified_gmt":"2022-07-23T14:45:20","slug":"cgo-finansiranje-medija-i-medijskih-usluga-u-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/23\/cgo-finansiranje-medija-i-medijskih-usluga-u-2021\/","title":{"rendered":"CGO: Finansiranje medija i medijskih usluga u 2021."},"content":{"rendered":"<p>Od portala i agencija, najvi\u0161e sredstava, po razli\u010ditim osnovama, dobili su Portal Analitika, portal Vijesti i informativno-agencijski portal Mina ukazuju podaci koje je Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) dobio za potrebe izvje\u0161taja o nov\u010danim transakcijama iz javnog sektora za medijske i medijsko-produkcijske usluge \u201cJednake \u0161anse za medije u Crnoj Gori \u2013 2021\u201d.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje razli\u010ditih oblika transfera novca iz javnih fondova ka medijima, medijskim agencijama i produkcijskim ku\u0107ama i vezanim subjektima za pru\u017eanje razli\u010ditih medijskih usluga, sprovedeno je od 23. februara do 8. juna 2022, a uklju\u010dilo je 621 organ javnog sektora. Podaci su prikupljeni na osnovu odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i iz dostupnih dokumenata nadle\u017enih organa, a pokrivaju period od 1. januara\u00a0 do 31. decembra 2021. Finansiranje medija iz javnih fondova solidno je ure\u0111eno kroz Zakon o medijima, \u010demu su doprinijeli i vi\u0161egodi\u0161nji napori CGO-a koji od 2012. prati ove nov\u010dane tokove i ukazuje na posljedice uru\u0161avanja tr\u017ei\u0161ta medija, a \u0161to je u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kriti\u010dki medijske ku\u0107e izvje\u0161tavaju o aktivnostima vlasti.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e novca za medije i vezane usluge tokom 2021. opredijelile su lokalne samouprave &#8211; 1.387.518,40 eura, zatim javna preduze\u0107a &#8211; 1.139.791,92 eura, dok su najmanje za ove svrhe potro\u0161ili organi pravosu\u0111a tj. 3.646,94 eura.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e novca od ministarstava tokom 2021. opredijelilo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija &#8211; 374.823,29 eura (dominantno kroz dva javna konkursa namijenjena medijima), a najmanje Ministarstvo unutra\u0161njih poslova 499,12 eura.<\/p>\n<p>Interesantno je da se Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, dok je na njegovom \u010delu bio Milojko Spaji\u0107, ogla\u0161avalo na RTS-u, od 1. do 11. novembra 2021, izdvajaju\u0107i za to 4.950,70 eura. Iz dostavljenih faktura i ugovora nije jasno za\u0161to bi se to Ministarstvo ogla\u0161avalo na javnom servisu druge dr\u017eave. Tokom 2021, od strane pojedinih organa javnog sektora upla\u0107ivan je novac neregistrovanim glasilima. Tako je javno preduze\u0107e Rudnik uglja neregistovanom glasilu IN4S 5. oktobra 2021. uplatio 500 eura jednokratne pomo\u0107i, a Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) od 1. novembra 2021. upla\u0107uje 600 eura mjese\u010dno bez PDV-a tom portalu za objavu banera.<\/p>\n<p>RTCG je imala planirane ukupne prihode od 17.786.900 eura za 2021, od \u010dega 13.821.900 eura iz bud\u017eeta Crne Gore. Ukupni rashodi projektovani su na 17.781.900 eura, od \u010dega se na li\u010dna primanja projektovalo 9.197.000 eura ili 51.72%, a slijede tro\u0161kovi proizvodnje i emitovanja programa u vi\u0161e nego duplo manjem iznosu od 4.014.045 eura ili 24,29%. RTCG je tokom 2021. planirala i prihode od marketinga od 1.320.000 eura, \u0161to je manje nego 2020. za skoro 100.000 eura, odnosno manje za oko 130.000 eura nego 2019. RTCG bilje\u017ei primjetan rast rashoda po odnosu li\u010dnih primanja, a smanjenje ulaganja u tro\u0161kove proizvodnje i emitovanja programa. To pospje\u0161uje kritike javnosti o prekomjernom broju zapo\u0161ljenih u RTCG-u, ali i jednom dijelu zapo\u0161ljenih koji ne dolazi na posao i du\u017ei vremenski period koristi bolovanja. Finansijski izvje\u0161taj RTCG-a za 2021. jo\u0161 nije javno dostupan, odnosno ne nalazi se na zvani\u010dnoj web strani RTCG-a, \u0161to ukazuje na zabrinjavaju\u0107u netransparentost javnog emitera u koji dr\u017eava bud\u017eetski godi\u0161nje direktno ula\u017ee blizu 14 milion eura.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Od \u0161tampanih medija, u 2021. godini, najvi\u0161e su sredstava od organa javnog sektora, po razli\u010ditim osnovama, dobili Pobjeda \u2013 317.328,01 eura, Vijesti \u2013 157.689,81 eura, Dan \u2013 121.852,81, Dnevne novine \u2013 63.599,31 i Monitor \u2013 25.389,97 eur.<\/p>\n<p>Kod televizija najve\u0107i korisnik sredstava je RTV Nik\u0161i\u0107 \u2013 688.271,75 eura. Na drugom mjestu po prihodima je televizija Vijesti koja je iz javnih fondova, po razli\u010ditim osnovama, prihodovala 75.281,76 eura, slijedi RTCG sa 44.653,93 eura, potom TV Boin 41.817,60 eura, pa RTV Pljevlja sa 19.666,04 eura. Me\u0111u radio emiterima, najve\u0107i korisnici javnih sredstava, bili su: Radio Tivat sa 210.060,50 eura, Radio Kotor sa 180.959,99 eura, potom radio Antena M sa 27.199,50 eura, Radio Bar sa 3.645,25 eura, te Radio Petnjica &#8211; Talas Bihora sa prihodovanih 3.440 eura.<\/p>\n<p>Primjetan je nejednak odnos lokalnih samouprava kad je rije\u010d o transparentnosti uplata prema lokalnim javnim emiterima. Jedan dio lokalnih samouprava (Nik\u0161i\u0107, Kotor i Tivat) je dostavio informacije o opredijeljenim sredstvim lokalnim javnim emiterima za redovno funkcionisanje, pa su te tri op\u0161tine dominirale u pregledu utro\u0161ka za ove svrhe samo zato \u0161to ne postoje dostupni podaci za pojedine op\u0161tine koje, tako\u0111e, imaju velike tro\u0161kove po ovom osnovu (npr. Podgorica, Herceg Novi, Budva, itd). Iz istog razloga su visoko na listi i RTV Nik\u0161i\u0107, kao i Radio Tivat i Radio Kotor.<\/p>\n<p>Portali imaju rastu\u0107i udio u nov\u010danim transakcijama organa javnog sektora, a u 2021. najvi\u0161e su sredstava, po razli\u010ditim osnovama dobili: Portal Analitika \u2013 38.758,26 eura, potom Portal Vijesti \u2013 27.810,42 eura, informativni i servis portal agencija MINA \u2013 23.378,67 eura, slijedi portal MNE rukomet \u2013 21.415 eura, zatim portal CdM \u2013 19.782 eura.<\/p>\n<p>Marketin\u0161ke, medijske agencije i produkcijske ku\u0107e koje su prihodovale najvi\u0161e sredstava iz javnih fondova su: Direct Media DOO \u2013 491.790,80 eura, Arhimed &#8211; 69.779,20 eura, Ninamedia Clipping \u2013 47.242,55 eura, Media biro \u2013 37.965,35 eura, Rabbit Records \u2013 30.734,00 eura i Represent Communications \u2013 30.119,04 eura.<\/p>\n<p>Dva najve\u0107a korisnika sredstava po osnovu medijskih i ogla\u0161iva\u010dkih usluga od strane pravnih i fizi\u010dkih lica koja su primila sredstava za pru\u017eanje ostalih usluga, a koje spadaju ni u jednu gore pomenutu kategoriju, bili su DMS Development \u2013 46.738,02 eura i agencija za istra\u017eivanje javnog mnjenja DeFacto Consultancy \u2013 20.560,32 eura.<\/p>\n<p>Podaci resornog Ministarstva, koje je krajem juna ove godine prvi put objavilo svoj izvje\u0161taj, shodno novoj zakonskoj obavezi, daju pribli\u017ene cifre. Zna\u010dajan dio podataka Ministarstva i CGO-a se poklapa, a varijacije se mogu pripisati razli\u010ditom procentu odgovora od organa javnog sektora. Imaju\u0107i u vidu da postoji zakonska norma koja propisuje obavezu organa javnog sektora da do 31. marta teku\u0107e godine za prethodnu godinu, na svojoj internet stranici, objave evidenciju o uplatama medijima po osnovu ogla\u0161avanja i drugih ugovorenih usluga, CGO o\u010dekuje da Ministarstvo kulture i medija zauzme u ovom dijelu odlu\u010dniju poziciju. Neophodno je uspostaviti i ve\u0107i stepen discipline kod javnog sektora kad je rije\u010d o izvje\u0161tavanju o nov\u010danim tokovima za potrebe medija i vezanih medijskih usluga.<\/p>\n<p>U vi\u0161e navrata je dodjela dr\u017eavne pomo\u0107i medijima otvorila dosta pitanja, pa je potrebno uspostaviti sistematizovan i javno dostupan pregled dr\u017eavne pomo\u0107i medijima, a u tom pravcu najvi\u0161e mogu u\u010diniti Ministarstvo kulture i medija, kao i Agencija za za\u0161titu konkurencije.<\/p>\n<p>CGO podr\u017eava inicijativu Direktorata za medije da organi javnog sektora ne bi smjeli da se ogla\u0161avaju na neregistrovanim\/neevidentiranim medijima koji ne po\u0161tuju zakone dr\u017eave Crne Gore. Shodno tome, CGO o\u010dekuje brze zakonske izmjene u tom pravcu.<\/p>\n<p>Va\u017eno je naglasiti zna\u010dajan napredak kada je rije\u010d o po\u0161tovanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane organa javne uprave, uz napomenu da je to uklju\u010dilo i veliki napor istra\u017eiva\u010dkog tima CGO-a kroz dodatna pozivanja, urgencije i \u017ealbe. Od 621 organa javnog sektora kojima je upu\u0107en zahtjev za slobodan pristup informacijama, odgovore je istra\u017eiva\u010dima CGO-a dostavilo 613 organa, odnosno 98.71%.<\/p>\n<p>Osam organa nalazi se na \u00abcrnoj listi\u00bb netransparentnih koji su i pored brojnih urgencija i \u017ealbi prekr\u0161ili odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama su i nikada nisu odgovorili, a to su: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede, Uprava prihoda i carina, Aerodromi Crne Gore, Planta\u017ee, Vazduhoplovni savez Crne Gore, D\u017eudo savez Crne Gore.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj \u201eJednake \u0161anse za sve medije u Crnoj Gori \u2013 2021\u201c dio je projekta \u201eMediji za mene\u201d koji CGO sprovodi uz podr\u0161ku ambasade Kraljevine Holandije, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke i Balkanskog fonda za demokratiju Njema\u010dkog Mar\u0161alovog fonda SAD (BTD).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Damir NIKO\u010cEVI\u0106, koordinator za razvoj<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na medije, medijske i produkcijske usluge 192 organa javnog sektora utro\u0161ilo je tokom 2021. godine 3.426.183,33 eura. Od \u0161tampanih medija iz javnih fondova najvi\u0161e su dobili Pobjeda, Vijesti i Dan, od televizija RTV Nik\u0161i\u0107, Televizija Vijesti i RTCG, a me\u0111u radio stanicama Radio Tivat, Radio Kotor i Radio Antena M.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350615,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-350613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=350613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":350616,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350613\/revisions\/350616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=350613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=350613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=350613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}