{"id":349509,"date":"2022-07-09T07:39:55","date_gmt":"2022-07-09T05:39:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=349509"},"modified":"2022-07-09T07:39:55","modified_gmt":"2022-07-09T05:39:55","slug":"europa-do-zadnje-lazi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/09\/europa-do-zadnje-lazi\/","title":{"rendered":"Europa do zadnje la\u017ei"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Viktor Ivan\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U prvome romanu slavne trilogije Millennium Stiega Larssona (&#8220;Mu\u0161karci koji mrze \u017eene&#8221;) glavni junak Mikael Blomkvist, nepotkupljivi i istinoljubivi novinar, kroz petstotinjak stranica se zlopati i probija do mra\u010dne tajne, da bi je na kraju otkrio, raskrinkav\u0161i serijskog ubojicu \u017eena, pripadnika bogate i ugledne \u0161vedske obitelji. Samo \u0161to to nije kraj: kraj je kada novinar, za kojeg na po\u010detku romana saznajemo kako je spreman iznijeti istinu na vidjelo \u010dak i po cijenu zatvorske kazne, odlu\u010di da svoje otkri\u0107e \u2013 ne objavi.<\/p>\n<p>Bio je to, naime, uvjet da industrijalac Henrik Vanger, prototip &#8220;dobrog kapitalista&#8221;, ina\u010de bliski ro\u0111ak ubojice, otkupi dionice \u010dasopisa Millennium i spasi ga od propasti, jam\u010de\u0107i novinarima &#8220;punu nezavisnost&#8221; i &#8220;ure\u0111iva\u010dku autonomiju&#8221;, razumije se. Napokon, pravda je zadovoljena: u spektakularnoj zavr\u0161nici zlo\u010dinac je ubijen, \u017ertve su ionako mrtve, a nedostatak informacija o tome tko je i kako ubio nesretne \u017eene njihovoj \u0107e rodbini biti kompenziran putem tajne financijske pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Larsson se dobro potrudio da, u okolnostima kakve je zadao, takav rasplet predstavi najracionalnijim. &#8220;Dobri kapitalist&#8221; \u2013 rije\u0161en da spasi i obiteljsku \u010dast, i privatnost silovane ne\u0107akinje, i perspektivu nezavisnog novinarstva \u2013 jedina je preostala \u0161ansa za pre\u017eivljavanje slobodnoga medija. No ta sloboda izrasta nad cenzurom grandioznih razmjera i eti\u010dkom provalijom koju ona podrazumijeva. Novinar je prinu\u0111en zgaziti temeljno na\u010delo svoje profesije da bi spasio svoju profesiju, pa onda i njena na\u010dela. Radi vi\u0161ega cilja \u017ertvovan je ni\u017ei. Neugodna istina treba biti zatajena da bi posao otkrivanja neugodnih istina, krucijalan za opstanak demokratskog dru\u0161tva, imao budu\u0107nost.<\/p>\n<p>\u010covjek se mo\u017ee upitati zbog \u010dega autor romana, kada je ve\u0107 zdu\u0161no hrlio prema sladunjavome hepiendu, nije tu stvar dodatno zao\u0161trio, tako da na ponudu simpati\u010dna industrijalca novinar odgovori kategori\u010dnim &#8220;odjebi&#8221;, a zatim objavi krvavu obiteljsku tajnu, sa svim nastranim potankostima, i osudi vlastiti \u010dasopis na propast. Da se, dakle, bori do poraza, a ne do prodaje. To bi, uostalom, ne\u0161to vi\u0161e pristajalo romanesknoj skici njegova karaktera od pateti\u010dnih zdvajanja na zavr\u0161nim stranicama djela. Za\u0161to to Larsson nije u\u010dinio?<\/p>\n<p>Odgovor bi, napustimo li klizavi teritorij stvarala\u010dke ma\u0161te, morao uklju\u010diti i prozai\u010dni autorski problem: ako, naime, vi\u0161e nema Millenniuma, nema ni drugoga nastavka trilogije, ni tre\u0107eg&#8230; nema planirane (i ve\u0107 napisane) robe za tr\u017ei\u0161te. Gledano iz te perspektive, pro\u017edrljivost kapitalisti\u010dke dinamike takva je da joj nitko ne izmi\u010de, u stanju je sa\u017evakati ne samo glavnoga junaka, nego i njegova pisca, ina\u010de uvjerenog ljevi\u010dara.<\/p>\n<p>Na konferenciji za \u0161tampu odr\u017eanoj prije neki dan \u0161vedska premijerka Magdalena Andersson doimala se kao da je o\u0161amu\u0107ena blomkvistovskom srcedrapateljnom dilemom. Cijelim svojim istupom i cijelom svojom pojavom, uklju\u010duju\u0107i pogled upu\u0107en u prazno, emitirala je poruku: ako i \u017ertvujemo ideju o za\u0161titi ljudskih prava, to \u0107e biti zbog spasa ideje o za\u0161titi ljudskih prava.<\/p>\n<p>Nasrtljivim novinarima odbila je demantirati izjavu turskog predsjednika Erdogana da je njena vlada, nastoje\u0107i ukloniti blokadu ulasku \u0160vedske u NATO savez, obe\u0107ala Turskoj izru\u010diti sedamdeset i troje kurdskih &#8220;terorista&#8221;. Zbog boljih diplomatskih obi\u010daja, rekla je, prisiljena je suzdr\u017eati se izno\u0161enja detalja iz pregovora. &#8220;U svim izru\u010denjima nastavljamo slijediti \u0161vedsko i me\u0111unarodno pravo i, naravno, Europsku konvenciju o izru\u010denju&#8221;, dodala je. Svejedno, \u010dinilo se da govornica s koje se obra\u0107ala novinarima nije u razini tla, ve\u0107 je uzdignuta na grobnicu potro\u0161enih ideala.<\/p>\n<p>Op\u0107i je utisak, naime, da \u0107e se &#8220;teroristi&#8221; ubudu\u0107e u \u0160vedskoj definirati po turskim, a ne po \u0161vedskim kriterijima \u2013 tj. da \u0107e se demokracija povinovati mjerilima autokracije \u2013 mada su i \u0161vedski kriteriji, ovisno o zahtjevima mo\u0107nih zapadnih saveznika, dosad bili za\u010du\u0111uju\u0107e elasti\u010dni (o \u010demu bi \u0161to\u0161ta imao re\u0107i utamni\u010deni osniva\u010d WikiLeaksa). Kako \u0107e se naposljetku razrije\u0161iti diplomatsko natezanje oko \u0161vedskog i finskog \u010dlanstva u organizaciji koja zavodi globalnu vojnu hegemoniju, tek \u0107emo vidjeti, no ve\u0107 sada je, sude\u0107i po izboru jestiva na pregovara\u010dkom stolu, barem jedna stvar jasna: dok se od zemalja kandidatkinja za prijem u Europsku uniju tra\u017ei da (makar formalno) udovolje demokratskim standardima, od onih koje \u017eele u\u0107i u NATO zahtijeva se (\u010dak i formalno) prilagodba despocijskim normama.<\/p>\n<p>\u0160to je to u kardinalnom nesporazumu s proklamiranim &#8220;vrijednostima&#8221; o kojima re\u010dena organizacija tobo\u017ee skrbi, manje je bitno od \u010dinjenice da su same proklamacije odavno pretvorene u karikature, relativizirane do mjere da ih je mogu\u0107e udomiti jedino na smetli\u0161tu, a prije svih one \u0161to su ispisane na zastavi trajno natoizirane Europe. Radi se tek o ne\u017eeljenim prodorima realnosti u javnu sferu, gdje se uz usrdnu medijsku poslugu odvija neprekidni ples pod maskama, u okolnostima kada liberalno-demokratski zapad ostaje bez repromaterijala kojim \u0107e kamuflirati svoju totalitarnu du\u0161u.<\/p>\n<p>To \u0107e re\u0107i da se ubrzava prostituiranje neprikosnovenog. Kada prevlada princip da sve ima svoju cijenu, dionice svetinja najbr\u017ee padaju na burzi. Za promjenu, bilo bi lijepo da se prestane s pjevanim misama.<\/p>\n<p>U \u0160vedskoj, biseru europske demokracije, &#8220;teroristi&#8221; su bivali locirani i po ameri\u010dkim parametrima, koji se osim po ideolo\u0161kim afinitetima ne razlikuju od turskih, te je upravo tamo\u0161nja dr\u017eavna administracija pokrenula ne\u010duveni progon Juliana Assangea, pakiraju\u0107i mu la\u017enu optu\u017ebu za silovanje. \u010covjek koji je objavio tajne dokumente o ratnim zlo\u010dinima \u2013 koji se dakle drznuo iznijeti na svjetlo dana mu\u010dnu istinu o metodama za\u0161tite &#8220;na\u0161ih vrijednosti&#8221; \u2013 danas \u010dami u zatvoru, \u010dekaju\u0107i sudsku farsu koja \u0107e mu osigurati do\u017eivotnu robiju. Da je \u017eiv, sam Staljin bi sa zavi\u0161\u0107u promatrao sibirsku hladno\u0107u pravosudnih procedura u zemljama takozvanoga slobodnog svijeta.<\/p>\n<p>&#8220;Slu\u010daj Assange&#8221;, kao i \u010dinjenica da, recimo, Edward Snowden ne mo\u017ee na\u0107i skloni\u0161te ni u jednoj od zemalja gdje &#8220;liberalne slobode&#8221; u\u017eivaju biblijski status, samo potvr\u0111uju utisak da dana\u0161nja Europa postaje represivno-politi\u010dka ispostava strahovlade sa sjedi\u0161tem u Washingtonu, garnizon na periferiji. Tamo je pak dobro poznato da se preko istine sti\u017ee u tamnicu i da je razlika izme\u0111u nepotkupljiva novinarstva i neprijateljske \u0161pijuna\u017ee ukinuta.<\/p>\n<p>U isto vrijeme, me\u0111utim, stalnim se ritualima poku\u0161ava odr\u017eati na \u017eivotu europska sekularna religija, s prodemokratskom frazeologijom, s himni\u010dkim napjevima o kultu ljudskih prava, s prvosve\u0107enicima koje vi\u0161e nitko ne bira, niti im broji koli\u010dinu nula u mjese\u010dnim dohocima. U tim inscenacijama od prevelike se upotrebe potpuno izlizala stilska figura u kojoj spas demokracije slu\u017ei kao izgovor za njeno storniranje.<\/p>\n<p>Vi\u0161e se nitko ne \u010dudi kada se Muhamedou Slahiju, koji je nevin proveo desetlje\u0107e i pol u zatvoru u Guantanamu, &#8220;zbog sigurnosnih razloga&#8221; zabrani ulazak u Hrvatsku. Ili kad oligarhijska uprava \u0161irom otvori vrata Europske unije Ukrajini ba\u0161 u trenutku kada ta zemlja zakonom zabranjuje konzumaciju ruske umjetnosti. \u0160to je, u kontekstu epske bitke protiv ruske imperijalne po\u0161asti, mo\u017eda sasvim u redu, ali uz uvjet da se odbaci europska demokratska la\u017e i da se katalog uzvi\u0161enih &#8220;vrijednosti&#8221; zbog kojih cijela konstrukcija navodno postoji stavi izvan snage.<\/p>\n<p>No &#8220;dobri kapitalist&#8221; Vanger, \u010duvar europskih materijalnih i duhovnih resursa, uvijek u pri\u010duvi ima vi\u0161e kli\u0161eja kojima \u0107e iznuditi blomkvistovsko samoopravdanje. \u0160vedska je premijerka upu\u0107ena u tu problematiku. Za\u0161tita ljudskih prava? To je, reklo bi se, ideal kojim se kur\u010di\u0161 sve dok se ne potur\u010di\u0161. A to se dogodilo mnogo prije nego \u0161to se Erdogan javio za rije\u010d.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/europa-do-zadnje-lazi\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se od zemalja kandidatkinja za prijem u Europsku uniju tra\u017ei da (makar formalno) udovolje demokratskim standardima, od onih koje \u017eele u\u0107i u NATO zahtijeva se (\u010dak i formalno) prilagodba despocijskim normama. Liberalno-demokratski zapad sve te\u017ee uspijeva kamuflirati svoju totalitarnu du\u0161u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2034,2033],"class_list":["post-349509","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-evropa","tag-viktor-ivancic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=349509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349510,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349509\/revisions\/349510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=349509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=349509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=349509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}