\u201cImaju\u0107i u vidu da bi zaklju\u010divanje ugovora u ovoj formi moglo da dovede do postupka ocjene njegove ustavnosti, te nepotrebnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih tenzija, smatramo da bi bilo razumno tekst dalje unaprijediti\u201d, poru\u010deno je iz HRA.<\/p>\n
Pismo koje je potpisala Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica HRA, prenosimo u cjelini.<\/p>\n
NVO Akcija za ljudska prava pozdravlja odluku Vlade da objavi uskla\u0111enu radnu verziju \u201eTemeljnog ugovora izme\u0111u Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve\u201c na svom sajtu[1]<\/sup><\/a>.<\/p>\n
Iako nijeste uputili poziv na javnu raspravu o ovom dokumentu, imaju\u0107i u vidu da je njegov sadr\u017eaj ve\u0107 izazvao znatne proteste, upoznali smo se s njegovom sadr\u017einom.<\/p>\n
Ukratko, smatramo da je potrebno da se tekst ugovora dodatno uskladi sa pozitivnim pravom, posebno u pogledu eksteritorijalnog statusa objekata vjerske zajednice, da ga treba precizirati i terminolo\u0161ki prilagoditi Zakonu o slobodi vjeroispovjesti i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica, odnosno gra\u0111anskom, tj. sekularnom karakteru dr\u017eave koju Vlada zastupa. Imaju\u0107i u vidu da bi zaklju\u010divanje ugovora u ovoj formi moglo da dovede\u00a0do postupka ocjene njegove ustavnosti, te nepotrebnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih tenzija, smatramo da bi bilo razumno tekst dalje unaprijediti.<\/p>\n
Prije nego \u0161to predo\u010dimo konkretne primjedbe, napominjemo da smo imali u vidu da je prilikom sklapanja ugovora sa vjerskim zajednicama, kao \u0161to je Srpska pravoslavna crkva, Vlada Crne Gore ograni\u010dena Ustavom Crne Gore i va\u017ee\u0107im zakonima. Ustav propisuje gra\u0111anski, odnosno sekularni karakter dr\u017eave, a Zakon o slobodi vjeroispovjesti o pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica da se \u201cpojedina pitanja od zajedni\u010dkog interesa za Crnu Goru i jednu ili vi\u0161e vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaklju\u010duju Vlada Crne Gore i vjerske zajednice\u201d (\u010dl. 10), pri \u010demu se podrazumijeva da ti ugovori ne mogu da odstupaju od zakona Crne Gore, jer Vlada sama nije ovla\u0161\u0107ena da ih mijenja bilo kakvim ugovorom, bez djelovanja Skup\u0161tine. Drugim rije\u010dima, ugovori koje Vlada zaklju\u010di sa Srpskom pravoslavnom crkvom ili drugim vjerskim zajednicama u svemu moraju biti u skladu s va\u017ee\u0107im zakonima Crne Gore imaju\u0107i u vidu ograni\u010denje iz \u010dlana 11 stav 2 Ustava[2]<\/sup><\/a>.<\/p>\n
S druge strane, Temeljni ugovor Crne Gore i Svete stolice, tj. dr\u017eave Vatikan, ima karakter me\u0111unarodnog ugovora, koji je ratifikovala Skup\u0161tina Crne Gore, pa on ima zakonsku snagu, i njime se moglo odstupiti i od va\u017ee\u0107ih zakona.<\/p>\n
Prelazimo na konkretne primjedbe na tekst predlo\u017eenog ugovora.<\/p>\n
(1) Kako je pomenuto, Zakon o slobodi vjeroispovjesti daje ovla\u0161\u0107enje Vladi da zaklju\u010di \u201cugovor\u201d sa vjerskim zajednicama, a ne \u201ctemeljni ugovor\u201d<\/strong>, kako je nazvan sporazum koji Vlada namjerava da zaklju\u010di sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Naziv \u201ctemeljni ugovor\u201d se koristio jedino prilikom zaklju\u010divanja me\u0111unarodnog ugovora sa Svetom stolicom, tj. dr\u017eavom Vatikan, koji je Skup\u0161tina Crne Gore naknadno ratifikovala, dok su sa ostalim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori zaklju\u010divani ugovori. Primjera radi, i Republika Hrvatska je ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koji je zaklju\u010dila 2002. godine, nazvala \u201eUgovor o pitanjima od zajedni\u010dkog interesa\u201c, \u0161to je naziv u skladu s njenim Zakonom o pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica (\u010dl. 9), koji je u tom dijelu isti kao crnogorski zakon, pa bi isti naziv bilo primjerenije koristiti i za ugovor Crne Gore sa SPC.<\/p>\n
(2) U dijelu Preambule[3]<\/sup><\/a> pored odredbi me\u0111unarodnog prava, Ustava Crne Gore i pravnih na\u010dela, Vlada Crne Gore se, neovla\u0161\u0107eno, pozvala na \u201ekanonsko pravo\u201c<\/strong>. Kanonsko pravo je crkveno pravo, koje Crnu Goru ne obavezuje, i na koje ona nije ovla\u0161\u0107ena ni da se poziva, jer je dr\u017eava svih gra\u0111ana, me\u0111u kojima su i nevjernici i vjernici koji pripadaju razli\u010ditim vjerskim zajednicama. Pore\u0111enja radi, u Temeljnom ugovoru Crne Gore i Svete Stolice, Crna Gora se pozvala samo na ustavna na\u010dela, dok se Sveta Stolica pozvala na svoje dokumente Drugoga vatikanskog sabora i kanonsko pravo.<\/p>\n
(3) U vezi gore navedenog, ukazujemo i da terminologija<\/strong> koja se koristi u Ugovoru nije u skladu s karakterom gra\u0111anske, sekularne dr\u017eave, u \u010dije ime se ugovor zaklju\u010duje, i nije uskla\u0111ena sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica. Religiozne izraze poput \u201csloboda vr\u0161enja apostolske jevan\u0111elske misije\u201d, \u201cod apostolskih vremena\u201d, \u201chirotonija\u201d, \u201cpastirska briga\u201d, i sl. pravni poredak Crne Gore ne poznaje i gra\u0111ani koji nijesu vjernici SPC nijesu du\u017eni da ih razumiju ili upotrebljavaju. Iako je, vjerovatno, u pitanju izraz po\u0161tovanja prema vjerskoj zajednici, terminologija ugovora koju zaklju\u010duje gra\u0111anska, sekularna dr\u017eava, morala bi biti prilago\u0111ena svetovnoj, zakonskoj terminologiji, koja se i koristi u pomenutom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica koji, npr. umjesto \u201cpastirske brige\u201d koristi termin \u201cvjerska duhovna briga\u201d i sl. Dobar primjer je i ugovor koji je Republika Hrvatska zaklju\u010dila sa SPC, gdje se umjesto \u201chirotonije\u201d koristi termin \u201cimenovanje\u201d, itd.<\/p>\n
(4) Zabrinjava<\/strong> odredba \u010dlana 2 kojom se<\/strong> dopu\u0161ta<\/strong> SPC da vr\u0161i \u201cjavnopravna ovla\u0161\u0107enja\u201d u Crnoj Gori u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC<\/strong>. U tekstu nije definisano o kakvim se to \u201cjavnopravnim ovla\u0161\u0107enjima\u201d radi. Zakon o slobodi vjeroispovjesti i vjerskim zajednicama ne daje vjerskim zajednicama pravo na vr\u0161enje javnih ovla\u0161\u0107enja. Ugovori sa drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori ne predvi\u0111aju javna ovla\u0161\u0107enja tih zajednica.<\/p>\n
(5) Sporno je<\/strong> ugovaranje posebnog, eksteritorijalnog statusa objektima u vlasni\u0161tvu SPC<\/strong>, odredbom \u010dl. 7 st. 6 da u \u043ebjektima i pr\u043est\u043erima iz stava 3 \u043ev\u043eg \u010dlana dr\u017eavni \u043ergani \u201cne m\u043egu preduzimati bezbjedn\u043esne mjere bez preth\u043edn\u043eg \u043ed\u043ebrenja nadle\u017enih crkvenih \u043ergana, \u043esim u slu\u010dajevima kada t\u043e nala\u017eu razl\u043ezi hitn\u043esti za\u0161tite \u017eiv\u043eta i zdravlja ljudi\u201d. Nejasno je \u0161ta se podrazumijeva pod \u201cbezbjednosnim mjerama\u201d, da li se to odnosi i na li\u0161avanje slobode po nalogu dr\u017eavnog tu\u017eioca ili i suda? U svakom slu\u010daju, nije nam poznato da je ovakav izuzetak dozvoljen bilo kojim va\u017ee\u0107im zakonom, npr. Zakonom o unutra\u0161njim poslovima, Zakonikom o krivi\u010dnom postupku ili Zakonom o nacionalnoj bezbjednosti, ili ratifikovanim me\u0111unarodnim ugovorom. Ako smo u pravu, onda Vlada nije ovla\u0161\u0107ena da takav ustupak pru\u017ei SPC, drugim rije\u010dima, ovakva odredba je ni\u0161tava.<\/p>\n
Ta\u010dno je i da je ista takva odredba ugovorena sa Svetom Stolicom. Me\u0111utim, Temeljni ugovor sa Svetom stolicom je me\u0111unarodni ugovor, zaklju\u010den sa drugom dr\u017eavom, koji je ratifikovan, \u0161to zna\u010di da ga je potvrdila Skup\u0161tina Crne Gore, koja je time odredbe toga ugovora izdigla na nivo zakona, tj. lex specialis<\/em>-a. Me\u0111utim, Zakon o slobodi vjeroispovjesti i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica ne predvi\u0111a da se ugovori Vlade sa vjerskim zajednicama ratifikuju, pa se ugovori kakav je ovaj sa SPC, moraju kretati strogo u granicama postoje\u0107eg zakonskog okvira. Sa Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom je ugovoreno da \u0107e se njihove nadle\u017ene vjerske vlasti prethodno \u201eobavijestiti\u201c, a ne da \u0107e se od njih tra\u017eiti prethodno \u201eodobrenje\u201c za preduzimanje bezbjednosnih mjera. Me\u0111utim, ni ovo \u201eprethodno obavje\u0161tavanje\u201c vjerskih zajednica nije propisano bilo kakvim zakonom, a mo\u017ee ugroziti primjenu zakona i prava drugih, pa smatramo da ni prethodna Vlada nije bila nadle\u017ena da takav ustupak ugovori, jer nije ovla\u0161\u0107ena da derogira zakon. Drugim rije\u010dima, smatramo da su takve odredbe u tim drugim sporazumima ni\u0161tave. Ukazujemo i da ugovorom izme\u0111u Republike Hrvatske i SPC takva odredba uop\u0161te nije propisana.<\/p>\n
(6) U predlo\u017eenom ugovoru sa SPC, kao i u ugovorima koje su ranije vlade zaklju\u010divale sa vjerskim zajednicama, nalaze se suvi\u0161ne odredbe<\/strong>, koje stvaraju pravnu nesigurnost, jer odstupaju od teksta va\u017ee\u0107ih propisa tako \u0161to ih nepotpuno prikazuju.<\/p>\n
(6.1.) Nejasno je za\u0161to je potrebno predvidjeti odredbu koja propisuje: \u201cTajna isp\u043evijesti je u p\u043etpun\u043esti i uvijek nep\u043evrediva\u201d (\u010dlan 9). Istu odredbu sadr\u017ei i Temeljni ugovor Crne Gore i Svete Stolice, dok je, na primjer, ugovor izme\u0111u Hrvatske i SPC ne sadr\u017ei. Ako je cilj ove odredbe bio da se za\u0161titi tajnost ispovijesti i zabrani svjedo\u010denje sve\u0161tenih lica pred sudom i sprije\u010di odavanje ispovijesti koju mu vjernik povjerava kroz taj obred, ona je nepotrebna, jer takva odredba ve\u0107 postoji u Zakoniku o krivi\u010dnom postupku Crne Gore u \u010dl. 108 st. 1 ta\u010d. 3. Vjerski ispovjednik je lice koje ne mo\u017ee biti saslu\u0161ano u svojstvu svjedoka, jer bi svojim iskazom povrijedilo du\u017enost \u010duvanja profesionalne tajne. Me\u0111utim, ovdje ukazujemo da je Krivi\u010dnim zakonikom Crne Gore predvi\u0111eno krivi\u010dno djelo – Neprijavljivanje pripremanja krivi\u010dnog djela (\u010dl. 385)[4]<\/sup><\/a>, koje se odnosi i na vjerskog ispovjednika, odnosno i na saznanje koje dobije prilikom ispovjesti, jer zakonodavac nije izri\u010dito izuzeo vjerskog ispovjednika iz primjene te odredbe, kao \u0161to ga je izuzeo npr. kod krivi\u010dnog djela neprijavljivanje krivi\u010dnog djela i u\u010dinioca (vidi \u010dl. 386 st. 3 KZCG)[5]<\/sup><\/a>. Prema tome, treba imati u vidu da Vlada vjerske slu\u017ebenike SPC ovim ugovorom ne mo\u017ee da izuzme od primjene \u010dlana 385 KZCG<\/strong>.<\/p>\n
(6.2.) Nerazumljivo je i za\u0161to se u \u010dlanu 7, stav 4 ugovara obaveza dr\u017eave da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvr\u0161i uknji\u017ebu svih neupisanih nepokretnosti u vlasni\u0161tvu Mitropolije crnogorsko \u2013 primorske, Eparhije budimljansko \u2013 nik\u0161i\u0107ke, Eparhije mile\u0161evske, Eparhije zahumsko \u2013 hercegova\u010dke i njihovih crkveno – pravnih lica kojima pripadaju. I ova odredba djeluje suvi\u0161no, jer je to pitanje ve\u0107 regulisano pravnim poretkom Crne Gore za sva fizi\u010dka i pravna lica i sve vjerske zajednice.<\/p>\n
(6.3.) Nije jasna svrha odredbe iz \u010dl. 16 Ugovora koja predvi\u0111a da dr\u017eava jem\u010di pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima, jer je ona ve\u0107 propisana Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica, ali potpunije, jer je tim zakonom propisano da je za u\u010de\u0161\u0107e maloljetnika u vjerskoj pouci, pored saglasnosti roditelja, odnosno staratelja, potrebna i saglasnost djeteta starijeg od 12 godina (\u010dl. 51 st. 2). Tako\u0111e, Ugovorom se predvi\u0111a da se prav\u043eslavna vjerska nastava u javnim \u0161k\u043elama \u201cm\u043e\u017ee regulisati\u201d u skladu sa pravnim p\u043eretk\u043em dr\u017eave. Javno obrazovanje u javnim ustanovama Crne Gore je svjetovnog karaktera i religijsko djelovanje u \u0161kolama nije dozvoljeno, osim u onim srednjim \u0161kolama koje su licencirane kao srednje vjerske \u0161kole. Diskutabilno je zbog \u010dega je sada potrebno ova pitanja dodatno ure\u0111ivati ugovorom ako su ona ve\u0107 ure\u0111ena zakonom i to znatno preciznije.<\/p>\n
(6.4.) Kona\u010dno, sadr\u017eaj Preambule, u kome se navodi da je \u201cHri\u0161\u0107anska crkva na prostoru Crne Gore prisutna jo\u0161 od apostolskih vremena i njenog kontinuiteta\u2026\u201d je tako\u0111e suvi\u0161an, jer govori o \u201cHri\u0161\u0107anskoj crkvi\u201d koja nije strana ugovornica. Ovakvu odredbu tako\u0111e ne sadr\u017ei, na primjer, ugovor koji je Hrvatska zaklju\u010dila sa SPC.<\/p>\n
Na\u0161a je namjera bila da u kratkom roku doprinesemo sagledavanju odredaba radne verzije ugovora u svjetlu pravnog poretka Crne Gore, u op\u0161tem interesu po\u0161tovanja Ustava i gra\u0111anskog i demokratskog karaktera Crne Gore, koja po\u0161tuje ljudska prava svih koji \u017eive u njoj.<\/p><\/blockquote>\n
[1]<\/sup><\/a> https:\/\/wapi.gov.me\/download\/16087788-dc89-41f0-a73b-2cc3fbbc224f?version=1.0<\/a><\/p>\n
[2]<\/sup><\/a> Zakonodavnu vlast vr\u0161i Skup\u0161tina, izvr\u0161nu vlast vr\u0161i Vlada, a sudsku sud. Vlast je ograni\u010dena Ustavom i zakonom.<\/em><\/p>\n
[3]<\/sup><\/a> P\u043ezivaju\u0107i se na me\u0111unar\u043edn\u043e prav\u043e i Ustav\u043em Crne G\u043ere, zajem\u010denu sl\u043eb\u043edu vjer\u043eisp\u043evijesti i na\u010del\u043e \u043edv\u043ejen\u043esti dr\u017eave i Crkve, na prav\u043eslavn\u043e kan\u043ensk\u043e prav\u043e, Ustav Srpske Prav\u043eslavne Crkve (u daljem tekstu: Ustav SPC) i crkven\u043e ustr\u043ejstv\u043e \u043ed \u043esnivanja \u017di\u010dke \u0410rhiepisk\u043epije, Pe\u0107ke Patrijar\u0161ije, \u043edn\u043esn\u043e Srpske Prav\u043eslavne Crkve<\/em>\u2026<\/p>\n