{"id":349239,"date":"2022-07-06T06:32:51","date_gmt":"2022-07-06T04:32:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=349239"},"modified":"2022-07-06T06:32:51","modified_gmt":"2022-07-06T04:32:51","slug":"kriticno-stanje-u-eu-jaca-energetska-konkurencija-izmedu-japana-i-zapada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/06\/kriticno-stanje-u-eu-jaca-energetska-konkurencija-izmedu-japana-i-zapada\/","title":{"rendered":"Kriti\u010dno stanje u EU; ja\u010da energetska konkurencija izme\u0111u Japana i Zapada"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U svijetu se, paralelno s ja\u010danjem energetske krize i rasta cijena energenata, sve vi\u0161e zahuktava energetski rat izme\u0111u Zapada i Rusije, u koji se \u2013 barem za sada \u2013 ne \u017eele previ\u0161e mije\u0161ati ostali klju\u010dni igra\u010di, prije svega oni na Bliskom istoku.<\/p>\n

Najva\u017enije arapske \u201epetro-monarhije\u201c \u2013 Saudijska Arabija i UAE, i dalje se pridr\u017eavaju prethodnih dogovora s Rusijom u okviru formata OPEC+, vezano uz precizno utvr\u0111ene kvote dnevne proizvodnje \u201ecrnog zlata\u201c tj. ne \u017eele ih pove\u0107avati, \u0161to od njih zahtjeva Bidenova administracija s ciljem smanjenja visokih cijena nafte na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, koje se sada kre\u0107u oko 110 dolara za barel, i koje ozbiljno utje\u010du na ameri\u010dku inflaciju i visoku cijenu goriva. To Bidenu i demokratima stvara veliku neugodnost, dovodi do rekordnog pada\u00a0 popularnosti ikojeg ameri\u010dkog predsjednika do sada \u2013 od kad postoje takva istra\u017eivanja, a sve to uo\u010di izbora za Kongres koji se odr\u017eavaju za 4 mjeseca.<\/p>\n

\n

Kriti\u010dno stanje u EU i Njema\u010dkoj<\/h2>\n<\/blockquote>\n

S druge strane, posebno je kriti\u010dno stanje u Europskoj uniji, odnosno Europi u cijelosti, gdje, osim \u0161to je Bruxelles odlu\u010dio od po\u010detka idu\u0107e godine po\u010deti provoditi embargo na uvoz ruske nafte koja se prevozi tankerima, ponovo dramati\u010dno rastu cijene plina \u2013 koje su ju\u010der, samo od jutra do poslije podne narasle s 1700 na 1800 eura za tisu\u0107u m3 plina na londonskoj energetskoj burzi.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, od o\u010dekivanog tradicionalnog sezonskog tj. ljetnog sni\u017eenja cijena plina u Europi nije bilo i ne\u0107e biti ni\u0161ta, \u0161to dramati\u010dno utje\u010de na energetsku sigurnost kontinenta \u2013 prije svega Njema\u010dke i ostalih zemalja prete\u017eito ovisnih o ruskom plinu.<\/p>\n

Podsje\u0107am da je EU prije toga uvela embargo na ruski ugljen, najavila smanjenje kupnje ruskog plina ve\u0107 do kraja ove godine, donijela preporuke o nepla\u0107anju istog u rubljama \u0161to tra\u017ei Moskva zbog uvedenih proturuskih sankcija i zapljene ruskih deviznih i zlatnih rezervi u zapadnim bankama i zabrane zapada Moskvi pla\u0107anja dr\u017eavnog duga u dolarima ili eurima i td.<\/p>\n

Ruska vlada je zbog toga ve\u0107 obustavila isporuke onim zemljama koje su odbile pla\u0107ati nove isporuke ruskog plina u rubljama (Poljska, Bugarska, Finska), ali i smanjila pa \u010dak i zaustavila opskrbu postoje\u0107im plinovodima (Yamal-Europe, kroz Poljsku do Njema\u010dke), smanjila koli\u010dine plina koje prolaze Sjevernim tokom (1) za \u010dak 60% (Moskva tvrdi zbog sankcija na plinske turbine \u010diji je remont potreban, dok Bruxelles i Berlin smatraju da to \u010dini u geopoliti\u010dke svrhe).<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, Njema\u010dkoj prijeti hladna zima i mogu\u0107a energetska i gospodarska katastrofa, kako je to ovih dana upozoreno i iz savezne vlade u Berlinu \u2013 koja, me\u0111utim, i dalje krivca za nastalo stanje najvi\u0161e vidi u Rusiji, a od svojih gra\u0111ana i poslovnih subjekata tra\u017ei maksimalnu \u0161tednju energije \u2013 uz vrlo malo iskazane samokriti\u010dnosti za nastalo stanje.<\/p>\n

\n

Poljski premijer rje\u0161enje vidi u povratku EU na ugljen<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, te\u0161ko da je Moskva kriva za sve europske energetske probleme. \u0160tovi\u0161e, za ve\u0107inu njih kriv je upravo Bruxelles svojom katastrofalnom energetskom strategijom oslonjenom na zelenu tranziciju pod svaku cijenu \u2013 zbog \u010dega je zanemario diverzifikaciju opskrbe jo\u0161 desetlje\u0107ima u budu\u0107nosti nu\u017enim fosilnim gorivima \u2013 prije svega prirodnim plinom.<\/p>\n

Upravo o tome je danas pisao i poljski premijer Mateusz Morawiecki u svom \u010dlanku za The Financial Times, kada je (prethodno tako\u0111er najprije baciv\u0161i krivnju za europske probleme na \u201erusku agresiju u Ukrajini\u201c, \u0161to je ve\u0107 norma bez koje politi\u010dari EU ne smiju kriti\u010dki govoriti o potezima Bruxellesa) najavio i mogu\u0107nost za privremenim povratkom ugljenu u EU ako bi to bilo potrebno.<\/p>\n

Naravno, pritom nije spomenuo da je Poljska veliki proizvo\u0111a\u010d ugljena i da se Var\u0161ava prije toga dugo opirala politici Bruxellesa koji je tra\u017eio zatvaranje svih ugljenokopa \u2013 u \u010demu je, na kraju, ovaj i uspio. Povratak na \u201ecrno zlo\u201c, kako je do ju\u010der na Zapadu to fosilno gorivo bilo nazivano zbog velike koli\u010dine ugljikovog otiska, Poljskoj \u0107e omogu\u0107iti pobolj\u0161anje ne samo svoje energetske \u201ekrvne slike\u201c, ve\u0107 i izvoz ugljena.<\/p>\n

Dakle, kako bi narod rekao: \u201ene laje pas radi sela, ve\u0107 radi sebe\u201c. Pri tom nagla\u0161avam kako je posve legitimno, pa i potrebno, da svaka dr\u017eava \u017eeli iskoristiti svoje komparativne prednosti, poglavito one energetske \u2013 pa tako i Poljska. Ali bi bilo dobro da se tada iz politi\u010dke retorike izbaci licemjerje i stvari po\u010dnu otvoreno nazivati svojim imenom, a ne da se \u201ecigani\u201c i nastoji u\u0161i\u0107ariti ne\u0161to na temelju obi\u010dnog politikanstva. Imati \u010dvrst i jasan strate\u0161ki cilj i spremnost na njegovu za\u0161titu odlika je pravih dr\u017eavnika.<\/p>\n

\n

Japanska klju\u010dna dilema<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U posebno neugodnom polo\u017eaju na\u0161ao se i energenata vje\u010dno \u017eedni Japan, koji je, kako nedavno navodi tamo\u0161nji medij Nikkei, zbog uredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina o projektu Sahalin-2 primoran birati izme\u0111u svoje energetske sigurnosti i jedinstva G7.<\/p>\n

Putinova uredba o projektu Sahalin-2 (za proizvodnju nafte i ukapljenog plina \u2013 LNG) stavlja Japan u te\u0161ku dilemu, navodi Nikkei \u010diji autor smatra kako \u0107e Tokio\u00a0 morati birati izme\u0111u gore spomenute dileme. Situaciju prije svega komplicira \u010dinjenica da japanske tvrtke Mitsui i Mitsubishi imaju udjele u Sahalinu-2. \u0160tovi\u0161e, oni omogu\u0107uju oko deset posto ukupnog uvoza ukapljenog plina u \u201eZemlju izlaze\u0107eg sunca\u201c .<\/p>\n

O istom problemu pro\u0161li tjedan pi\u0161e i ameri\u010dki Bloomberg, navode\u0107i da bi ruski potez da promijeni vlasni\u0161tvo nad projektom Sahalin-2 mogao jo\u0161 vi\u0161e suziti globalna tr\u017ei\u0161ta tjeraju\u0107i Japan da se natje\u010de s Europom za alternativne izvore opskrbe.<\/p>\n

Japan \u0107e morati izabrati ho\u0107e li zadr\u017eati jedinstvo sa Zapadom ili \u0107e se pobrinuti za vlastitu energetsku sigurnost, napominje Bloomberg.<\/p>\n

\u201cAko Japan krene u smjeru o\u010duvanja svojih interesa, to \u0107e zabiti klin u jedinstvo zemalja G7. Ako se povu\u010de iz projekta , to \u0107e unijeti nestabilnost u opskrbu ukapljenim prirodnim plinom\u201c, ka\u017eu analiti\u010dari i dodaju da je, kako god se situacija odvijala, ovo odli\u010dan materijal za suprotstavljanje zapadnim zemljama.\u201d<\/p>\n

Britanski medij Financial Times smatra kako je ova Putinova odluka ozbiljno upozorenje i zapadnim energetskim kompanijama, poput Shella i BP koji s ve\u0107 najavili svoje napu\u0161tanje poslovanja u Rusiji.<\/p>\n

Putinova uredba tako\u0111er bi mogla onemogu\u0107iti i njihovo planiranje prodaje svojih udjela kineskim i indijskim tvrtkama s ciljem spa\u0161avanja barem dijela aktiva koje posjeduju u unosnim ruskim energetskim projektima.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima \u2013 ruska vojna intervencija, za koju njema\u010dki kancelar Olaf Scholz ju\u010der navodi kako je od Moskve bila planirana godinu dana unaprijed, pokrenula je globalne tektonske geopoliti\u010dke, geoekonomske i geoenergetske promjene. Onaj tko se u tom kaosu ne bude mogao sna\u0107i i prilagoditi se novim okolnostima i novom svijetu koji upravo nastaje u bolnim poro\u0111ajnim mukama \u2013 nema nikakvih \u0161ansi za uspjeh. Za sada se u tom kaosu najte\u017ee snalazi Europska unija, ogromnim dijelom vlastitom krivnjom, prije svega krajnje lo\u0161im procjenama u dono\u0161enju klju\u010dnih strate\u0161kih odluka.<\/p>\n

Japan \u0107e se, pretpostavljam, uspjeti prilagoditi i na kraju izboriti za o\u010duvanje barem dijela klju\u010dnih nacionalnih interesa \u2013 bez obzira na zahtjeve ili zada\u0107e koje se pred njega postavljaju od strane prije svega Washingtona. Tokio ima puno vi\u0161e manevarskog prostora od Bruxellesa, koji mora uzimati u obzir \u2013 osim vlastitih i \u010desto nerealnih \u017eelja \u2013 i \u017eelje barem klju\u010dnih \u010dlanica EU \u2013 \u0161to je, nerijetko, gotovo pa sizifov posao s obzirom na njihove razli\u010dite interese.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ruska vojna intervencija, za koju njema\u010dki kancelar Olaf Scholz ju\u010der navodi kako je od Moskve bila planirana godinu dana unaprijed, pokrenula je globalne tektonske geopoliti\u010dke, geoekonomske i geoenergetske promjene. Onaj tko se u tom kaosu ne bude mogao sna\u0107i i prilagoditi se novim okolnostima \u2013 nema nikakvih \u0161ansi za uspjeh. Za sada se u tom kaosu najte\u017ee snalazi Europska unija. Ali i ne samo ona<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349240,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-349239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=349239"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349241,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349239\/revisions\/349241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=349239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=349239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=349239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}