{"id":349166,"date":"2022-07-05T07:41:11","date_gmt":"2022-07-05T05:41:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=349166"},"modified":"2022-07-05T07:41:11","modified_gmt":"2022-07-05T05:41:11","slug":"nije-suma-nego-jedno-stablo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/05\/nije-suma-nego-jedno-stablo\/","title":{"rendered":"Nije \u0161uma nego jedno stablo"},"content":{"rendered":"<p>Pogledate li drvo iz vazduha, u\u010dini\u0107e vam se kao da gledate u cijelu \u0161umu. Ali rije\u010d je samo o jednom stablu koje se prostire na oko 8.500 kvadratnih metara.<\/p>\n<p>Najve\u0107e drvo indijskih ora\u0161\u010di\u0107a na svijetu upisano je i u Ginisovu knjigu rekorda, a poznato i kao Cajueiro de Pirangi. Ime je dobilo po najpoznatijoj pla\u017ei u Natalu &#8211; Pirangi, koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini.<\/p>\n<p>Ovom zimzelenom tropskom stablu obim je oko 500 metara, a zauzima povr\u0161inu od otprilike sedamdesetak &#8220;normalnih&#8221; stabala indijskih ora\u0161\u010di\u0107a. Razlog za to su genetske abnormalnosti. Grane stabala, naime, rastu postrance, a u trenutku kad dotaknu tlo razvijaju korijen i po\u010dinju rasti kao zasebno drvo.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da je drvo posadio ribar Luiz Inacio de Oliveira jo\u0161 davne 1888. godine, iako mnogi vjeruju da je zbog zapanjuju\u0107eg izgleda Cajueiro de Pirangija staro hiljadu godina. Uprkos svojim poznim godinama, stablo je i dalje rodno, a svake godine na njemu izraste oko 60.000 plodova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Natal je glavni grad savezne dr\u017eave Rio Grande do Norte na sjeveroistoku Brazila, a u svijetu je zabilje\u017een kao mjesto na kojem raste najve\u0107e drvo indijskih ora\u0161\u010di\u0107a na svijetu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349167,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-349166","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=349166"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349166\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349168,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349166\/revisions\/349168"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=349166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=349166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=349166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}