{"id":349010,"date":"2022-07-03T08:42:51","date_gmt":"2022-07-03T06:42:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=349010"},"modified":"2022-07-03T08:43:19","modified_gmt":"2022-07-03T06:43:19","slug":"sta-zeli-istocna-evropa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/07\/03\/sta-zeli-istocna-evropa\/","title":{"rendered":"\u0160ta \u017eeli Isto\u010dna Evropa?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Aleksej Ki\u0161juhas<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zatim, Isto\u010dna Evropa se od Baltika spu\u0161ta ka jugu, te valjda neosporno obuhvata Poljsku, \u010ce\u0161ku, Slova\u010dku i Ma\u0111arsku. Ili je ovo mo\u017eda Centralna, a ne Isto\u010dna Evropa? \u0160ta je sad to, i gde je Belorusija? Ili pak Austrija? Jer, Isto\u010dna Evropa tada naglo skre\u0107e ka istoku, da uklju\u010di Rumuniju, Moldaviju i Bugarsku. Najzad, Isto\u010dna Evropa odjednom ska\u010de na Kavkaz, u Gruziju, koja je i geografski odvojena od ove skupine dr\u017eava. A Jermenija i Azerbejd\u017ean? Kona\u010dno, gde je \u2013 Rusija? To jest, onaj evropski deo Rusije, gde su i Moskva i Sankt Peterburg, i u kojem \u017eivi 75 odsto ruskog stanovni\u0161tva? Da li Isto\u010dnoj Evropi pripada i Istanbul, i za\u0161to ne?<\/p>\n<p><strong>ISTORIJSKA ILI GEOGRAFSKA GRANICA:<\/strong> S tim u vezi, i Prag i Ljubljana su zapadnije od Be\u010da, a Beograd je zapadnije od Atine ili Helsinkija. A gde se u tom isto\u010dnom potezu kontinenta dede Zapadni Balkan? Drugim re\u010dima, otkud sad izvesna Jugoisto\u010dna Evropa? I za\u0161to onda ne postoji Severoisto\u010dna Evropa? Konkretno, da li je i Slovenija Isto\u010dna Evropa? A Crna Gora? Ili Albanija? A Srbija? Uostalom, Albanija i Srbija se nalaze u istoj vremenskoj zoni kao Holandija i Francuska, za razliku od Rumunije i Bugarske? Ili, kako su to i Finska i Gr\u010dka geografski isto\u010dnije, ali misteriozno ne pripadaju Isto\u010dnoj Evropi? Dok se o statusu Ukrajine kao evropskog Istoka, ili tek ruskog Zapada, trenutno vodi rat. Naprosto, dok su isto\u010dne geografske granice Evrope relativno jasne (reka i planina Ural), granica izme\u0111u Zapadne i Isto\u010dne Evrope nije geografska, ve\u0107 istorijska, kulturna i geopoliti\u010dka. I samim tim krajnje nejasna, mutna, zamagljena i \u2013 promenljiva.<\/p>\n<p>Istovremeno, ne postoji nijedan jasan kriterijum za definisanje ili razgrani\u010denje izme\u0111u evropskog Zapada i Istoka. Zato \u0161to Isto\u010dna Evropa nije ni samo etni\u010dki slovenska (jer Rumunija ili Ma\u0111arska), ni samo istorijski vizantijska ili otomanska (jer \u010ce\u0161ka ili Litvanija), ni samo verski pravoslavna (jer Poljska ili Hrvatska), ni samo geopoliti\u010dki isto\u010dnoblokovska (jer Jugoslavija). Dakle, Isto\u010dna Evropa nije jedinstvena celina ni kulturno, ni jezi\u010dki, ni verski, ni istorijski, ni (geo)politi\u010dki, pa \u010dak ni geografski (jer Gruzija). U pitanju je komplikovan, a verovatno i nepostoje\u0107i koncept ili konstrukt. Drugim re\u010dima, Isto\u010dna Evropa realno postoji samo u umovima na \u2013 Zapadu. Postoji onoliko definicija Isto\u010dnih Evropa koliko i teoreti\u010dara me\u0111unarodnih odnosa, politikologa, i zaludnih geopoliti\u010dara. Dok na istoku evropskog kontinenta odistinski postoje samo konkretne i me\u0111usobno veoma razli\u010dite dr\u017eave \u2013 nekakve Poljska, Srbija, Finska, Albanija, \u010ce\u0161ka, Estonija, Belorusija, Slova\u010dka, Gr\u010dka i ostale. Ali zato, u pitanju (vi\u0161e) nije nekakva zapu\u0161tena livada na koju su prosto u\u0161etali NATO ili Evropska unija, usput naljutiv\u0161i ruskog suseda, naprotiv.<\/p>\n<p><strong>\u201e\u0160IRENJE NATO NA ISTOK\u201c<\/strong>: U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, isuvi\u0161e se smatra, drobi i palamudi o \u201e\u0161irenju NATO na Istok\u201c. Dok, kao \u0161to smo videli, dokazi da taj Istok uop\u0161te ili realno postoji su neuhvatljivi i nepostojani kao za NLO ili \u010dudovi\u0161te iz Loh Nesa. Pa ipak, prema istra\u017eivanju Crte, vrtoglavih 72 odsto gra\u0111ana Srbije smatra da je \u201eRusija bila izazvana na sukob\u201c ba\u0161 zbog namere NATO da se \u201e\u0161iri na Istok\u201c. Ta\u010dnije, dominantna palamu\u0111evina glasi ovako: \u010dlane\u0107i zemlje Isto\u010dne Evrope, NATO je prakti\u010dno naterao Putina da napadne Ukrajinu, poput \u017eivotinje saterane u \u0107o\u0161ak. Po\u0161to je, nakon raspada Sovjetskog Saveza, NATO navodno obe\u0107ao Rusiji da se ne\u0107e \u0161iriti unaokolo, pa se ipak pro\u0161irio 1999, pa opet 2004, pa 2009, i tako sve do Severne Makedonije (2020). Ne zarezuju\u0107i Rusiju, NATO ili mrski Zapad su gradualno \u0161irili svoj uticaj po Istoku kao biber po pilavu.<\/p>\n<p>I, kada je NATO otvorio mogu\u0107nost za \u010dlanstvo Gruzije i Ukrajine (2007), Rusija je reagovala napadom na Gruziju. Kad su prozapadni demonstranti u Ukrajini oterali proruskog predsednika Janukovi\u010da do\u0111avola, Rusija je reagovala okupacijom Donbasa i Krima (2014). Kad je NATO privukao Crnu Goru, Rusija je tamo organizovala (neuspe\u0161ni) dr\u017eavni udar (2016). Da li uvi\u0111amo obrazac? Sli\u010dno je i sada u Ukrajini (2022), pa sirota i hroni\u010dno neshva\u0107ena Rusija samo nastoji da osujeti i odbije zapadni uticaj na famoznom Istoku. A u \u010demu je problem sa tim \u2013 osim okupacije, stradanja, \u017ertava, rata i ratnih zlo\u010dina, naravno?<\/p>\n<p>Pa, problem je. Zato \u0161to se u ovakvim jeftinim analizama prepoznaju jedino interesi Rusije \u2013 a ne i interesi Isto\u010dne Evrope. Posmatranjem golemog istoka evropskog kontinenta kao puke teritorije na koju se (ne) valja \u0161iriti, mi usvajamo mentalni okvir iz bipolarnog doba Hladnog rata. I gde su manje dr\u017eave samo pioni za pojesti u \u0161ahovskoj partiji izme\u0111u velikosilnih. A zapravo, NATO se nikad ne bi pro\u0161irio na isto\u010dnu Evropu, da isto\u010dnoevropske nacije to nisu \u017eelele i aktivno radile na tome. I u \u010demu je ceo kunst. Po\u0161to se \u017eivo se\u0107aju ruskog imperijalizma, mnogi Evropljani sa istoka Starog kontinenta zahtevaju \u010dlanstvo u NATO da bi sa\u010duvali svoju nezavisnost, suverenost i slobodu. I nisu usamljeni u tome \u2013 ove godine, istu stvar \u017eele i popularno neutralne \u0160vedska i Finska. I otuda se NATO ili EU nigde nisu zaista pro\u0161irili. Ve\u0107 obrnuto: mnoge dr\u017eave-nacije sa geografskog istoka Evrope su po\u017eelele da pripadaju tom izvorno zapadnom dru\u0161tvu, iz svojih politi\u010dkih, kulturnih, privrednih, istorijskih i bezbednosnih razloga.<\/p>\n<p><strong>ISTO\u010cNA EVROPA SAMO \u017dELI DA BUDE KAO ZAPADNA<\/strong>: Zahvaljuju\u0107i Titu i partizanima, koji su prakti\u010dno sami oslobodili dr\u017eavu od fa\u0161isti\u010dkog okupatora, jedino je SFR Jugoslavija bila odva\u017eni izuzetak od ruskog zagrljaja ili \u010dizme na evropskom Istoku. \u0160to je za neplaniranu posledicu imalo da Rusiju danas naivno do\u017eivljavamo kao benevolentnog srodnika ili dobro\u0107udnog brata, umesto kao samo jo\u0161 jednu imperiju ili okupatora u nizu. Me\u0111utim, ispravnim i dalekovidim re\u010dima Marka Nikezi\u0107a, \u201e\u017diveti na Balkanu, a ne razumeti da je Rusija najve\u0107i neprijatelj va\u0161e slobode, zna\u010di ili da ni\u0161ta ne shvatate ili se nalazite na drugoj strani. Isto kao \u0161to su vam Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave sam \u0111avo, ako \u017eivite u Latinskoj Americi\u201c. Jer, ameri\u010dki zlo\u010dini po Latinskoj Americi ili Jugoisto\u010dnoj Aziji su dobro poznati. Ali, u \u010ditavoj Isto\u010dnoj Evropi, egzistencijalnu pretnju nikad nisu predstavljali ni Amerika ni NATO \u2013 ve\u0107 jedino Rusija. Uostalom, mo\u017eda je upravo ta stvar \u2013 ono zajedni\u010dko ili \u0161to zaista povezuje Isto\u010dnu Evropu u nekakvu jedinstvenu celinu?<\/p>\n<p>Jer samo zato su upadljivo razli\u010dite Poljska, Ma\u0111arska i \u010ce\u0161ka (1999), Estonija, Letonija, Litvanija, Bugarska, Rumunija, Slova\u010dka i Slovenija (2004), Albanija i Hrvatska (2009), te Crna Gora (2017) i Severna Makedonija (2020) slobodno odlu\u010dile da u\u0111u ili pristupe NATO. A nije NATO odlu\u010dio da penetrira u ove dr\u017eave na istoku Evrope (kao izvesna Rusija u Ukrajinu). Dok u svim navedenim dr\u017eavama preovla\u0111uje pozitivan stav prema tom pristupanju i strate\u0161koj odluci, bar po istra\u017eivanjima iz 2020, ili jo\u0161 iz perioda pre ruske agresije na Ukrajinu.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je nekome uzbudljivo i seksi da ovaj rat posmatra kao sukob izme\u0111u Zapada i Rusije. Me\u0111utim, tada zaboravljamo na \u010dinjenicu da su Ukrajina i Isto\u010dna Evropa krajnje aktivni u\u010desnici u tom istorijskom procesu. \u0160to je \u0161teta, zato \u0161to mo\u017eemo mnogo toga da nau\u010dimo. I zato \u0161to se budu\u0107nost Brisela, pa i Beograda, danas brani u Kijevu. Naime, nakon raspada SSSR, Ukrajina je ve\u0107 nekoliko puta poku\u0161ala da potvrdi i odbrani svoj prozapadni i proevropski kurs, kao npr. 2004. i 2014. godine. I, oba puta je nai\u0161la na golemi otpor Kremlja \u2013 ali i na kilavu reakciju Zapada. Jer, koga briga \u0161ta \u017eeli nekakva Isto\u010dna Evropa? Uz to, Zapad je decenijama komotno sara\u0111ivao sa ruskim kompanijama i oligarsima, u iluziji da \u0107e novoste\u010deno bogatstvo doti\u010dnih kleptokrata uvesti liberalizam, da \u0107e kapitalizam doneti demokratiju, a demokratija doneti mir na istoku Evrope. Kad ono \u0161ipak, dobili smo rat.<\/p>\n<p>I onda bi valjalo da mnogo pa\u017eljivije saslu\u0161amo \u2013 Istok. \u0160ta ima da ka\u017ee, ili \u0161ta \u017eeli, misli i ose\u0107a ona Isto\u010dna Evropa? Zbog \u010dega od Balti\u010dkog do Jadranskog mora, pa i do samog Kavkaza, evropski Istok mahom \u017eeli ulazak u NATO i EU, a ne u Rusku federaciju? Mnogi sa tih prostora su ve\u0107 odavno tamo, a oni koji nisu (poput Albanije i Severne Makedonije) tamo \u017eele da budu. Uostalom, mnogi gra\u0111ani Zapadnog Balkana \u0107e trajno da u\u0111u u EU li\u010dno \u2013 svojim paso\u0161ima, nogama i umovima \u2013 ako ve\u0107 ne mogu svojim dr\u017eavama. Jer, unutra\u0161nje granice Evrope su mentalne, a ne geografske. U tom smislu, Zapad kao bolja (iako ne jedina) mogu\u0107nost ili alternativa, i kao kognitivni i dru\u0161tveni prostor prosperiteta, demokratije i slobode, se vaistinu jeste \u201epro\u0161irio na Istok\u201c, te nepodno\u0161ljivo pristigao na same granice Rusije. I Putin \u017eeli da zaustavi i preokrene taj proces \u2013 propagandom, tajnim i javnim agentima, otrovima, ili tenkovima i bombama. Dakle, \u0161ta \u017eeli Isto\u010dna Evropa? \u017deli da bude kao Zapadna Evropa. I to je verovatno jedino \u0161to je povezuje i spaja. I uzgred, relativno dobro joj ide na tom putu. A \u0161ta \u017eelimo mi?<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/aleksej-kisjuhas\/sta-zeli-istocna-evropa\/\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvo, \u0161ta je to Isto\u010dna Evropa? Pa, zavisi koga pitamo. Naime, Isto\u010dna Evropa ponekad obuhvata i balti\u010dke dr\u017eave Estoniju, Letoniju i Litvaniju. Ali, ove dr\u017eave se neretko smatraju i Severnom Evropom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275796,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-349010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=349010"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349013,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349010\/revisions\/349013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=349010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=349010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=349010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}