Prije pojave moderne nauke, ljudi su za lije\u010denje bolesnika koristili razne \u010dudne metode. Me\u0111utim, neke najbizarnije medicinske prakse lije\u010dnici su nastavili da koriste jer daju dobre rezultate u\u00a0 lije\u010denju. Tako su neke od uvrnutih praksi samo prerasle iz jednog oblika u drugi, a neke od njih u modificiranom obliku koristi i suvremena medicina, dok su druge napu\u0161tene jer su bile toliko opasne da su \u010desto i ubijale one koji su ih koristili.<\/p>\n
Lobotomija<\/strong><\/p>\n Po\u010detkom 20. vijeka lije\u010dnici su bili potpuno nepripremljeni za lije\u010denje pacijenata oboljelih od mentalnih bolesti koji su u to vrijeme preplavljivali bolnice. Jedan od tretmana koji je postao popularan tridesetih godina pro\u0161log vijeka je lobotomija, odstranjivanje dijelova mozga\u00a0 kako bi se suzbili depresivni simptomi.<\/p>\n \u010cak i u to vrijeme, priznato je da je ovo bila opasna praksa koja je \u010desto ostavljala pacijente sa trajnim invaliditetom, uni\u0161tavala njihove sposobnosti za funkcionisanje u dru\u0161tvu, njihovo pam\u0107enje i njihovu li\u010dnost. Ipak, vi\u0161e od 40.000 ljudi je samo u Americi bilo izlo\u017eeno lobotomiji, \u010desto bez pristanka.<\/p>\n Terapija elektro\u0161okovima<\/strong><\/p>\n Nama poznati kao elektrokonvulzivna terapija (ECT), tretmani elektor\u0161okom su prvi put kori\u0161teni \u010detrdesetih godina pro\u0161log vijeka kao alternativa za lobotomiju, i to za lije\u010denje raznih oblika depresije i manija, a naj\u010de\u0161\u0107e se primjenjivala u lije\u010denju histerije.<\/p>\n Elektrokonvulzivna terapiju je bila o\u0161tro kritikovana u javnosti zbog pretpostavke da pove\u0107ava rizik od samoubistva kod pacijenata koji su lije\u010deni\u00a0 na ovaj na\u010din. Jedan od njih je i Ernest Hemingvej. Terapija elektro\u0161okovima je \u010desto prikazivana i na filmskom platnu, pa je to jo\u0161 vi\u0161e poja\u010dalo kritike.\u00a0 Jo\u0161 od po\u010detka primjene ovog vida lije\u010denja postojao je i problem eti\u010dke prirode zbog nedostatka saglasnosti pacijenata i nemogu\u0107nosti da se davanjem anestezije\u00a0 ubla\u017ei bol koju pacijenti tokom tretmana trpe.<\/p>\n Trepanacija<\/strong><\/p>\n Trepanacija je hirur\u0161ka metoda koja je podrazumijevala bu\u0161enje lubanje kako bi se olak\u0161ao pritisak u mozgu, a koristila se u lije\u010denju epilepsije, mentalnih poreme\u0107aja i migrene. To je tako\u0111er bio uobi\u010dajeni zahvat pri fizi\u010dkim povredama glave, kao \u0161to su fraktura lobanje, jaki udarci u glavu i sl. Ova metoda je \u010desto bila fatalna, zbog infekcija mozga koje su nastajale kao direktna posljedica bu\u0161enja lubanje u nehigijenskim uslovima.<\/p>\n Praksa bu\u0161enja lubanje za ubla\u017eavanje pritiska i lije\u010denje te\u017eih oblika depresije se i danas na neki na\u010din koristi, ali sa mnogo vi\u0161e humanosti (i sa anestezijom) nego \u0161to je to bio slu\u010daj u srednjem vijeku.<\/p>\n Seks sa djevicom za lije\u010denje sifilisa<\/strong><\/p>\n Zastra\u0161uju\u0107i mit da se neko ko je \u201einficiran dru\u0161tvenom bole\u0161\u0107u\u201c mo\u017ee izlije\u010diti putem seksualnog odnosa, datira jo\u0161 iz 16. vijeka. Tada je uvedena praksa da se mu\u0161karci lije\u010de od sifilisa i gonoreje na taj na\u010din \u0161to \u0107e imati seksualni odnos sa djevicom.<\/p>\n Na \u017ealost, sa ovim bizarnim sujeverjem se nastavilo u nekim dijelovima razvijenog svijeta, naro\u010dito u Africi, \u0161to za posljedicu ima brojne prijavljene slu\u010dajeve silovanja djevoj\u010dica.<\/p>\n Namjerna infekcija malarijom<\/strong><\/p>\n Ranije je bio obi\u010daj\u00a0 da se djeca izla\u017eu namernoj infekciji kako bi stekla imunitet. Jedan takav slu\u010da predstavljao je dovo\u0111enje zara\u017eenih od sifilisa u kontakt sa osobama koje boluju od malarije.<\/p>\n Vjerovalo se da groznica izazvana malarijom mo\u017ee da izlije\u010di sifilis, a onda bi se lije\u010dila malarija, pomo\u0107u nekih drugih, tako\u0111er zastra\u0161uju\u0107ih tretmana. Me\u0111utim, istina je da je malarija zapravo u velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva smrtonosna za zara\u017eene sifilisom.<\/p>\n Radijum<\/strong><\/p>\n Otkri\u0107e radijuma je dovelo do nastanka cijele industrije proizvoda baziranih na radijumu, kao i mnogobrojnih alternativnih lijekova. \u010cak se pojavila i reklama koja je promovisala prednosti pripremanja i kozumiranja radioaktivne vode, koja se pila kod ku\u0107e za lije\u010denje razna oboljenja.<\/p>\n O\u010digledno je da svijest od rizika upotrebe radijuma nije bila uop\u0107e razvijena sve dok kasnije radnici koju su pravili proizvode od radijuma nisu po\u010deli da umiru u mukama.<\/p>\n Injekcije od parafinskog voska<\/strong><\/p>\n U ranoj verziji botoksa, lije\u010dnici su u 19. vijeku koristili injekcije od parafinskog voska kako bi peglali bore i pove\u0107ali grudi.<\/p>\n Ali vosak se vremenom u\u010dvr\u0161\u0107avao i pretvarao u guste, bolne parafinske grudve. Kada su shvatili \u0161ta su zapravo uradili, nau\u010dnici su veoma brzo izbacili parafinske injekcije iz upotrebe.<\/p>\n Dijeta uz pomo\u0107 pijavica<\/strong><\/p>\n Dijeta uz pomo\u0107 pijavica je po\u010detkom 20. vijeka bila metoda za gubljenja tjelesne te\u017eine koja se oslanjala na nepouzdanu praksu uno\u0161enja pijavica u tijelo u nadi da \u0107e one pojesti hranu koju je osoba prethodno konzumirala.<\/p>\n Me\u0111utim, ve\u0107ina pijavica su ustvari imale u\u017easne efekte na ljudsko tijelo, \u0161to je dovelo do neuhranjenosti, mu\u010dnina, povra\u0107anja, dijareje i anemije.<\/p>\n Pu\u0161tanje krvi<\/strong><\/p>\n Lije\u010dnici iz srednjevijekovnog perioda vjerovali su u \u010detiri vrste \u201eli\u010dnosti (temperamenta)\u201c. A to su: sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik. Oni su vjerovali da bi nedostatak bilo kog od ova \u010detiri temperamenta doveo do naru\u0161avanja \u010dovjekovog zdravlja.U medicinskoj nauci srednjeg vijeka ra\u0161irilo se shvatanje da su bolesni ljudi imali suvi\u0161e krvi koja je izazivala disharomniju me\u0111u njihovim temperamentima. Smatralo se da je jedini na\u010din lije\u010denja bio ispu\u0161tanje krvi. To se radilo na dva na\u010dina: ili pomo\u0107u pijavica ili sje\u010denjem dijelova tijela.<\/p>\n Pijavice se i danas koriste u nekim zakonitim medicinskim procedurama i u alternativnoj medicinskoj praksi. Takozvana hirudoterapija ili lije\u010denje medicinskim pijavicama veoma je popularna kod holivudskih i muzi\u010dkih zvijezda, kao i kod drugih bogata\u0161a.<\/p>\n Lije\u010denje mrtvim mi\u0161evima<\/strong><\/p>\n Mrtvi mi\u0161evi su kori\u0161teni u medicinske svrhe jo\u0161 od doba drevnog Egipta, gdje bi se mje\u0161ali sa drugim sastojcima i koristili za ubla\u017eavanje zubobolje. Kasnije su u Engleskoj, za vrijeme Elizabete I\u00a0 lije\u010dene bradavice na taj na\u010din \u0161to su se mrtvi mi\u0161evi sjekli na pola i stavljali na mjesta sa bradavicama.<\/p>\n Dijelovi mrtvih mi\u0161eva su se tako\u0111er koristili za lije\u010denje magare\u0107eg ka\u0161lja, velikih i malih boginja, no\u0107nog mokrenja\u2026<\/p>\n Helioterapija (terapija svetlo\u0161\u0107u)<\/strong><\/p>\n Lije\u010denje tuberkuloze helioterapijom podrazumijevalo je izlaganje bolesnika jakom izvoru svjetlosti, naj\u010de\u0161\u0107e jakoj lampi. Ovakva praksa bila je vezana za teoriju da \u0107e lampa simulirati sunce i tako podsta\u0107i pove\u0107anu proizvodnju vitamina D, koji poma\u017ee u borbi protiv infekcija.<\/p>\n Terapija svetlo\u0161\u0107u je i dalje uobi\u010dajen tretman za brojne bolesti, poput depresije, dermatolo\u0161kih oboljenja, sezonskih afektivnih poreme\u0107aja\u2026<\/p>\n Iako su moderne vakcine potpuno potisnule helioterapiju tuberkuloze, njen izumitelj Nils Riberg Finsen je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju 1903. godine.<\/p>\n \u017divotinjski izmet kao lijek<\/strong><\/p>\n \u017divotinjski izmet se dugo koristio za lije\u010denje razli\u010ditih bolesti i za spravljanje mnogih lijekova, \u010dak do kasnog 19. vijeka. U viktorijansko doba postojao je lijek za smanjenje bola u grlu koji je sadr\u017eao isu\u0161eni izmet psa, a drevni Egip\u0107ani su koristili izmet magarca, krave, psa, gazele ili muhe u brojne medicinske svrhe.<\/p>\n Ponekad su ove metode dovodile do trovanja, a nekada bi bakterija u izmetu zaista imala ljekoviti efekat. (Izvor: pixelizam.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tako su neke od uvrnutih praksi samo prerasle iz jednog oblika u drugi, a neke od njih u modificiranom obliku koristi i suvremena medicina, dok su druge napu\u0161tene jer su bile toliko opasne da su \u010desto i ubijale one koji su ih koristili.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349008,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-349007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=349007"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349009,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/349007\/revisions\/349009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=349007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=349007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=349007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}