{"id":348552,"date":"2022-06-27T08:54:10","date_gmt":"2022-06-27T06:54:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=348552"},"modified":"2022-06-27T08:54:10","modified_gmt":"2022-06-27T06:54:10","slug":"je-li-zena-dostojna-baviti-se-politikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/06\/27\/je-li-zena-dostojna-baviti-se-politikom\/","title":{"rendered":"Je li \u017eena dostojna baviti se politikom?"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n

Autor: Ivan Marke\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

A to svakodnevno potvr\u0111uju mnoge \u017eene, razli\u010ditog uzrasta i politi\u010dkog, religijskog, nacionalnog i svjetonazorskog usmjerenja. Me\u0111u njima svakako i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, lije\u010dnica i majka sedmero djece.<\/p>\n

A za\u0161to ba\u0161 ona, pitat \u0107ete!<\/p>\n

Kada za nekoga ka\u017eemo da je \u2013 u moralnom smislu \u2013 dosegnuo dno, odnosno jo\u0161 preciznije: da je dosegnuo \u201ddno dna\u201d, smatramo da je toliko nisko pao da je nemogu\u0107e o\u010dekivati bilo kakav njegov povratak \u201du normalan \u017eivot\u201d, u \u017eivot dostojan razumom obdarenog \u010dovjeka.<\/p>\n

Da je uop\u0107e mogu\u0107e toliko ne\u0161to nemoralno ne samo do\u017eivjeti nego i posti\u0107i, uvjerili smo se ovih lipanjskih dana kada je biv\u0161i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, ina\u010de zamjenik predsjednika ruskoga Vije\u0107a za sigurnost, nazvao gospo\u0111u Ursulu von der Leyen \u201dspecijalisticom za ra\u0111anje djece\u201d.<\/p>\n

Samo zato jer se kao predsjednica Europske komisije i majka sedmero djece usudila usprotiviti Medvedevoj i Putinovoj okupacijskoj i genocidno-istrebljiva\u010dkoj politici u ukrajinsko-ruskome ratu.<\/p>\n

Svojim iskazom da je Von der Leyen \u201dspecijalistica za ra\u0111anje djece\u201d, Medvedev je na jedan brutalan i ljudski nedostojan i potpuno nepristojan na\u010din \u2013 \u017eivotinje pa i one najkrvolo\u010dnije imaju (u odnosu na Medvedeva) maj\u010dinskiji osje\u0107aj za potomstvo \u2013 pokazao pomra\u010denost vlastitog uma, zapravo pokazao svu bijedu \u010dovjeka koji se di\u010di pravoslavnim kr\u0161\u0107anstvom i pripadno\u0161\u0107u Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi.<\/p>\n

U kojoj, kao ni u Katoli\u010dkoj Crkvi, \u017eena nema onu vrijednost koju imaju mu\u017ejaci. Kao da je sramota ra\u0111ati i imati djecu, odgajati ih, obrazovati i zajedno s mu\u017eevima skrbiti se za njih i pripremati ih za \u017eivot. Sve ono \u0161to je \u010dinila i \u010dini gospo\u0111a Von der Leyen.<\/p>\n

Kad sve ovo o \u010demu govorim, svakodnevno gledamo i \u010ditamo, gotovo da ne povjerujemo da netko tko se nalazi na tako visokom polo\u017eaju na ovako drzak i nepristojan na\u010din namjerno i s neskrivenom \u017eeljom poni\u017eava drugu osobu, ovaj put \u017eenu, majku.<\/p>\n

Stje\u010de se dojam da Medvedev i njemu sli\u010dni \u2013 i na pravoslavnoj i na katoli\u010dkoj strani \u2013 nisu nikada osjetili toplinu ljudskog, ali ni \u017eivotinjskog maj\u010dinog zagrljaja.<\/p>\n

I ne samo Medvedev. O njegovu odnosu prema gospo\u0111i Von der Leyen \u0161ute svi katoli\u010dki biskupi s papom Franjom na \u010delu, \u0161ute svi pravoslavni patrijarsi, \u0161ute svi kr\u0161\u0107ani, kao da su olovom zaliveni, svi kr\u0161\u0107anstvom zadojeni Europljani i Amerikanci.<\/p>\n

U toj kr\u0161\u0107anskoj \u0161utnji ogleda se sva bijeda i jad kr\u0161\u0107anstva kao religije. I \u0161to prije ta ratni\u010dka religija uvidi sav besmisao ratovanja, tim bolje \u0107e biti svima pod svodom nebeskim.<\/p>\n

Jer, upravo u tome nerazumijevanju vrijednosti \u017eene-majke i jest problem tih dviju mu\u0161kara\u010dkih kr\u0161\u0107anskih crkava \u2013 katolicizma i pravoslavlja.<\/p>\n

I rijetki \u0107e biti oni koji \u0107e u budu\u0107nosti za\u017ealiti kada te dvije crkvene vjere prestanu postojati jer ni u jednoj od njih \u017eene, majke, nemaju \u0161to tra\u017eiti.<\/p>\n

One su osu\u0111ene na slu\u017eenje mu\u0161karcima, na ra\u0111anje njihove djece i brigu za njihovo odrastanje i odgajanje, na kuhanje, pranje, peglanje, \u010di\u0161\u0107enje, na seksualno iskori\u0161tavanje bez obzira na uzrast.<\/p>\n

I, potom, na umiranje negdje u zape\u0107ku, zaboravljene od svakoga \u2013 zaboravljene i od mu\u017eeva i od djece, ali uvijek u brigama za djecu kako \u0107e im biti u \u017eivotu s o\u010devima koji gledaju samo kako da njima bude \u0161to udobnije.<\/p>\n

A sada ne\u0161to iz vlastitog iskustva.<\/p>\n

Bija\u0161e to davno, prije punih \u0161est i pol godina, kada sam dobrotom uva\u017eene novinarke gospo\u0111e Dijane Jurasi\u0107, mogao u Ve\u010dernjem listu od 23. velja\u010de 2016. objaviti svoj stav o odnosu pape Franje prema \u017eenama u Crkvi i dru\u0161tvu uop\u0107e.<\/p>\n

Naime, papa Franjo se toliko zanio u svome tuma\u010denju vrijednosti kr\u0161\u0107anstva kao religije da je u brizi za demografsko stanje europskoga dru\u0161tva usporedio Europu s \u201djalovom \u017eenom\u201d, dakle s nerotkinjom, a to u hrvatskim zaostalim patrijarhalnim okvirima zna\u010di bezvrijednim ljudskim stvorenjem.<\/p>\n

Iz sljede\u0107ih, tada objavljenih rije\u010di mo\u017eemo zaklju\u010diti da u odnosu prema \u017eenama nema nikakve razlike izme\u0111u Katoli\u010dke Crkve i pravoslavnih crkava, time naravno i Ruske Pravoslavne Crkve.<\/p>\n

U svome iskazu o Europi kao jalovoj \u017eeni\u00a0papa Franjo je \u2013 htio to priznati ili ne \u2013 u bitnome pokazao \u201dduboki patrijarhalni stav koji u Crkvi vlada prema \u017eenama\u201d, \u0161to zna\u010di da one trebaju biti i ostati usidjelice, \u201dslu\u017eiti mu\u017ea i ra\u0111ati mu djecu, ponajprije mu\u0161ku, i \u010duvati \u2018obraz\u2019 obitelji\u201d.<\/p>\n

S druge strane, papa Franjo je \u2013 \u0161to mu nikako ne slu\u017ei na \u010dast \u2013 \u017eene koje su ra\u0111ale djecu iz \u010diste osobne \u017eelje majke i njezina mu\u017ea nazvao \u201dze\u010dicama\u201d. A to se dogodilo 2015. godine kada je na putu iz Manile u Rim rekao \u201dda se katolici ne trebaju razmno\u017eavati poput ze\u010deva te da je imati troje djece dobar broj\u201d.<\/p>\n

Nisam ni tada ostao suzdr\u017ean i moja poruka, koju je u istome broju prenijela gospo\u0111a Jurasi\u0107, glasila je ovako:<\/p>\n

\u201dPapina poruka \u2018da se katolici ne trebaju razmno\u017eavati poput ze\u010deva te da je imati troje djece dobar broj\u2019 bila je u cijelosti neprimjerena \u201du odnosu prema \u017eenama koje su u odgovornome roditeljstvu ra\u0111ale i ra\u0111aju puno djece. Nakon takve izjave, mnoge katolkinje s puno djece mogle su se osjetiti posti\u0111ene i posramljene. Jer, pravo je svake odgovorne \u017eene, pa i katolkinje, odlu\u010diti ho\u0107e li, zatim s kime i koliko \u0107e imati djece\u201d.<\/p>\n

Ja sam ponosan na svoju majku Ilku koja je sa svojim mu\u017eem Jozom (Jo\u0161kom) rodila nas osmero djece.<\/p>\n

\u201dNe mogu re\u0107i da se razmno\u017eavala kao ze\u010dica, nego je u ra\u0111anju djece s mojim ocem vidjela ispunjenje svoga kr\u0161\u0107anskog \u017eivotnog poslanja. I rodila je onoliko djece koliko su ona i otac smatrali da ih mogu othraniti i odgojiti u kr\u0161\u0107anskome duhu i poslati u svijet da budu na ponos njima i zajednici. I, jo\u0161 jednom, hvala im na tome\u201d.<\/p>\n

A koliko je majka va\u017ena u na\u0161emu \u017eivotu neka kao primjer poslu\u017ei pjesma velikoga ruskog pjesnika Sergeja Aleksandrovi\u010da Jesenjina (3. 10. 1895. \u2013 28. 12. 1925.) \u201dPismo majci\u201d, iz 1924., objavljena u prijevodu velikoga hrvatskog pjesnika i prevoditelja Dobri\u0161e Cesari\u0107a (10. 1. 1902. \u2013 18. 12. 1980.).<\/p>\n

Bilo bi, stoga, dobro i veoma korisno da nadobudni i ratom zalu\u0111eni ruski politi\u010dar Medvedev pro\u010dita u dru\u0161tvu svoga gazde Putina ovu pjesmu na izvornome ruskom jeziku da ni njemu ni bilo kojem drugom pravoslavnom ili katoli\u010dkom kleriku i politi\u010daru vi\u0161e nikada ne padne na pamet onako ne\u0161to medvedovski ru\u017eno govoriti o \u017eeni, pa bila ona i politi\u010darka.<\/p>\n

***<\/p>\n

PISMO MAJCI
\n(Sergej Aleksandrovi\u010d Jesenjin, 1924.)<\/p>\n

Jesi l \u017eiva, stari\u010dice moja?
\nSin tvoj \u017eivi i pozdrav ti \u0161alje.
\nNek uve\u010der nad kolibom tvojom
\nOna \u010dudna svjetlost sja i dalje.<\/p>\n

Pi\u0161u mi da vi\u0111aju te \u010desto
\nZbog mene veoma zabrinutu
\nI da ide\u0161 svaki \u010das na cestu
\nU svom tro\u0161nom starinskom kaputu.<\/p>\n

U sutonu plavom da te \u010desto
\nUvijek isto privi\u0111enje mu\u010di:
\nKako su u kr\u010dmi finski no\u017e
\nU srce mi zaboli u tu\u010di.<\/p>\n

Nemaj straha! Umiri se, draga!
\nOd utvare to ti srce zebe.
\nTako ipak propio se nisam
\nDa bih umro ne vidjev\u0161i tebe.<\/p>\n

Kao nekad, i sada sam nje\u017ean,
\nI srce mi \u017eivi samo snom,
\nDa \u0161to prije pobjegnem od jada
\nI vratim se u na\u0161 niski dom.<\/p>\n

Vratit \u0107u se kad u na\u0161em vrtu
\nRa\u0161ire se grane pune cvijeta.
\nSamo nemoj da u ranu zoru
\nBudi\u0161 me ko prije osam ljeta.<\/p>\n

Nemoj budit odsanjane snove,
\nNek miruje ono \u010dega ne bi:
\nOdve\u0107 rano zamoren \u017eivotom,
\nSamo \u010demer osje\u0107am u sebi.<\/p>\n

I ne u\u010di da se molim. Pusti!
\nNema vi\u0161e vra\u0107anja ka starom.
\nTi jedina utjeha si moja,
\nSvjetlo \u0161to mi sija istim \u017earom.<\/p>\n

Umiri se! Nemoj da te \u010desto
\nVi\u0111aju onako zabrinutu,
\nI ne idi svaki \u010das na cestu
\nU svom tro\u0161nom starinskom kaputu.<\/p>\n<\/div>\n

autograf.hr<\/a><\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I da odmah odgovorim na postavljeno pitanje: na \u017ealost mu\u0161karaca, \u017eena je itekako dostojna baviti se politikom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":348553,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-348552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=348552"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":348554,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348552\/revisions\/348554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/348553"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=348552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=348552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=348552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}