Istrage, kako navode iz HRA, naj\u010de\u0161\u0107e nijesu djelotvorne, pogotovo za najte\u017ee oblike zlostavljanja, \u0161to stvara utisak neka\u017enjivosti i ohrabruje da se takva djela ponavljaju.<\/p>\n
“Tome doprinosi i izuzetno blaga kaznena politika, pa se uslovne osude dosu\u0111uju i za mu\u010denje pra\u0107eno te\u0161kim tjelesnim povredama. U policiji i zatvorskom sistemu i dalje rade oni slu\u017ebenici \u010diju je odgovornost za mu\u010denje utvrdio sud, kao i mnogi drugi koji nijesu procesuirani a koji su sprovodili ili podr\u017eavali zlostavljanje. Novo rukovodstvo u policiji, dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu i nove snage u vi\u0161im sudskim instancama moraju da promijene dosada\u0161nji tolerantan stav dr\u017eave prema dr\u017eavnim slu\u017ebenicima koji zlostavljaju ljude”, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Iz HRA dodaju da je u maju ove godine, UN Komitet protiv mu\u010denja izrazio zabrinutost Crnoj Gori zbog izvje\u0161taja o fizi\u010dkoj i psihi\u010dkoj torturi osoba li\u0161enih slobode od strane policije, prilikom njihovog ispitivanja, u cilju iznu\u0111ivanja iskaza ili dobijanja informacija, kao i zbog nedostatka djelotvornih istraga.<\/p>\n
“Glavni nedostatak istraga zlostavljanja je \u0161to se ne sprovode po hitnom postupku, ne sprovode se dovoljno temeljno i predugo traju. Izuzev slu\u010daja prebijanja Miodraga Martinovi\u0107a, koji je samo djelimi\u010dno procesuiran i ka\u017enjen, ostali slu\u010dajevi sa oktobarskih protesta 2015. su i poslije \u0161est godina neprocesuirani i nalaze se u fazi izvi\u0111aja, isto kao i predmeti sa protesta u Nik\u0161i\u0107u i Budvi iz 2020. godine, predmeti po prijavama iznu\u0111ivanja iskaza u podgori\u010dkoj policiji iz 2020. i 2021. godine i predmeti u vezi postupanja policije na Cetinju iz septembra 2021. godine”.<\/p>\n
U HRA isti\u010du da zadr\u017eavanje predmeta du\u017ei vremenski period u fazi izvi\u0111aja omogu\u0107ava policijskim slu\u017ebenicima koji zlostavljaju gra\u0111ane da ostanu na slu\u017ebenim pozicijama, po\u0161to zakon jo\u0161 uvijek ne predvi\u0111a obavezu njihove suspenzije u ovoj fazi postupka.<\/p>\n
Isti\u010de se i da je ovakva praksa protivna me\u0111unarodnim standardima i ugro\u017eava ostvarivanje pravde.<\/p>\n
“U 2020-2021. godini, ozbiljne prijave o iznu\u0111ivanju iskaza brutalnim zlostavljanjem podnijelo je najmanje 19 osoba, i uglavnom se odnose na postupanje kriminalisti\u010dkih inspektora u CB Podgorica i slu\u017ebenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je do sada samo u predmetima o\u0161te\u0107enih Marka Boljevi\u0107a i Benjamina Mugo\u0161e optu\u017eilo ukupno petoricu policijskih inspektora (Danila Grbovi\u0107a, Dalibora Ljeko\u010devi\u0107a \u2013 u oba slu\u010daja, Bojana Vuja\u010di\u0107a, Ivana Peruni\u010di\u0107a i Nemanju Vujo\u0161evi\u0107a) za iznu\u0111ivanje iskaza u maju 2020. Jo\u0161 uvijek niko nije optu\u017een za mu\u010denje Jovana Gruji\u010di\u0107a u cilju iznu\u0111ivanja iskaza, pra\u0107eno njegovim prinudnim odvo\u0111enjem sa lije\u010denja i uskra\u0107ivanjem terapije. Ustavni sud je u protekloj godini usvojio ustavnu \u017ealbu Braslava Borozana i utvrdio da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo nije djelotvorno istra\u017eilo torturu nad njim u prostorijama CB Podgorica 2015. godine. Zaklju\u010dak je obrazlo\u017eio propustom da se hitno postupi po prijavi protiv policijskih slu\u017ebenika, budu\u0107i da je dr\u017eavnom tu\u017eiocu trebalo tri i po godine da o njoj odlu\u010di. Paradoksalno, Ustavnom sudu je u ovom predmetu za dono\u0161enje odluke trebalo tri godine, iako je imao osnova da predmetu da prioritet”.<\/p>\n
UN Komitet protiv torture, kako se navodi u saop\u0161tenju HRA, je kritikovao i blagu kaznenu politiku u Crnoj Gori, niske kazne propisane Krivi\u010dnim zakonikom za zlostavljanje i mu\u010denje, i to \u0161to ova djela zastarijevaju.<\/p>\n
“Uslovne osude su u Crnoj Gori pravilo za ovu vrstu krivi\u010dnih djela. Primjera radi, za mu\u010denje zatvorenika u sticaju sa te\u0161kom tjelesnom povredom iz 2015. godine, zatvorskim stra\u017earima je Vi\u0161i sud u Podgorici 2020. godine dosudio isklju\u010divo uslovne osude, protivno me\u0111unarodnom standardu. Najvi\u0161a kazna za mu\u010denje u sticaju sa te\u0161kom tjelesnom povredom ikad izre\u010dena u Crnoj Gori je zapravo minimalna kazna za oba djela, ukupno godinu i pet mjeseci zatvora, koja je dosu\u0111ena dvojici biv\u0161ih pripadnika SAJ-a, Goranu Zejaku i Boru Grgurovi\u0107u, zbog svirepog prebijanja Martinovi\u0107a 2015. godine. Ina\u010de, raspon kazne za mu\u010denje od strane slu\u017ebenih lica je od jedne do osam godina, a za te\u0161ku tjelesnu povredu od \u0161est mjeseci do pet godina. Evropski sud za ljudska prava je pro\u0161le godine (2021) u slu\u010daju Mom\u010dila Baranina i Branimira Vuk\u010devi\u0107a jednoglasno utvrdio da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo nije obezbijedilo djelotvornu istragu njihovog policijskog zlostavljanja u Zlatarskoj ulici tokom oktobarskih protesta 2015. godine. U slu\u010daju Martinovi\u0107, komitet od troje sudija, me\u0111u kojima i sudija iz Crne Gore, odbacio je predstavku na\u0161av\u0161i da je Martinovi\u0107 izgubio \u201estatus \u017ertve\u201c, zato \u0161to je Ustavni sud utvrdio kr\u0161enje prava zbog nesprovo\u0111enja djelotvorne istrage, ispla\u0107ena mu je naknada \u0161tete, ka\u017enjena su dvojica izvr\u0161ilaca, koji su se sami prijavili, i njihov komandant koji im je pomagao poslije izvr\u0161enog krivi\u010dnog djela. To \u0161to nije otkriven identitet ni jednog od preostalih 18 izvr\u0161ilaca, koliko je Evropski komitet protiv torture uo\u010dio da ih je u\u010destvovalo u torturi nad Martinovi\u0107em, i \u0161to su svi neotkriveni, zajedno sa komandantom, nastavili da rade u policiji, nije bilo dovoljno da u\u010dini predstavku prihvatljivom”.<\/p>\n
Iako Crna Gora ima zakon za obe\u0161te\u0107enje \u017ertava nasilja, navode iz HRA, njegova primjena je neopravdano odlo\u017eena do datuma pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koji je sasvim neizvjestan.<\/p>\n
“Tako\u0111e, Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i jo\u0161 uvijek ne obuhvata \u017ertve policijske torture, dok je policajcima optu\u017eenim za mu\u010denje obezbije\u0111ena besplatna pravna pomo\u0107. Dr\u017eava mora da obezbijedi ozbiljnu za\u0161titu od zlostavljanja svih ljudi na njenoj teritoriji, prvenstveno kada zlostavljanje dolazi od slu\u017ebenih lica. Takva za\u0161tita podrazumijeva djelotvornu istragu, efikasno procesuiranje i odgovaraju\u0107e ka\u017enjavanje i obe\u0161te\u0107enje \u017ertava. Zlostavlja\u010di ne smiju biti dio dr\u017eavnog aparata. \u201eKome zakon le\u017ei u topuzu, tragovi mu smrde ne\u010dovje\u0161tvom!\u201c napisao je Njego\u0161 u Gorskom vijencu jo\u0161 davne 1846. godine”, zaklju\u010duje se u saop\u0161tenju HRA.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U susret Me\u0111unarodnom danu podr\u0161ke \u017ertvama torture, koji Ujedinjene nacije obilje\u017eavaju 26. juna svake godine, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da Crna Gora jo\u0161 uvijek ne po\u0161tuje zabranu mu\u010denja i drugog zlostavljanja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-348459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=348459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":348460,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348459\/revisions\/348460"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=348459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=348459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=348459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}