{"id":348279,"date":"2022-06-23T05:55:11","date_gmt":"2022-06-23T03:55:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=348279"},"modified":"2022-06-23T05:55:11","modified_gmt":"2022-06-23T03:55:11","slug":"kada-zdrav-razum-nadmudri-znanost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/06\/23\/kada-zdrav-razum-nadmudri-znanost\/","title":{"rendered":"Kada zdrav razum nadmudri Znanost"},"content":{"rendered":"

Napomena: Ovaj post je djelomi\u010dno inspiriran \u010dlankom Johna Cartera, Why don't conservatives trust science<\/a> (Za\u0161to konzervativci ne vjeruju znanosti), i nekima od komentara koji je isti izazvao.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Do sada su svi trebali shvatiti da je po pitanjima istine, Znanost (s velikim Z) na mnogo na\u010dina zamijenila religiju kao najvi\u0161i autoritet.<\/p>\n

Evoluirala je od specifi\u010dnog nastojanja i na\u010dina razmi\u0161ljanja, koji je do\u0161ao na scenu pod specifi\u010dnim povijesnim okolnostima, do svojevrsne “zamjenske” crkve koja ima posljednju rije\u010d: ne samo o svim \u010dinjenicama relevantnim za funkcioniranje dru\u0161tva, ve\u0107 \u010dak i po velikim pitanjima i prirodi stvarnosti.<\/p>\n

Ovih dana, \u010desto je dovoljno ne\u0161to nazvati “znanstvenim rezultatom” kako bi se \u010dak i najapsurdnija, najbesmislenija, najtrivijalnija ili najo\u010ditija pogre\u0161na izjava pro\u017eela aurom nepogre\u0161ivosti.<\/p>\n

Mislim da je ova totalno prenapuhana uloga znanosti djelomi\u010dno povezana s raznim filozofskim zabludama, odnosno odbijanjem istih da se uop\u0107e uklju\u010de u bilo kakvu refleksiju o granicama znanosti. Pojednostavljeno re\u010deno, ljudska misao, a posebno ljudske vrijednosti, prethode empirijskoj znanosti.1 To zna\u010di da imamo pravo suprotstaviti se “znanstvenim” tvrdnjama, ako su o\u010dito u suprotnosti s na\u0161om boljom prosudbom.<\/p>\n

\"cavemen\"<\/p>\n

“Primjetio sam da biljke rastu bolje dok su na svjetlu.”<\/p>\n

“Ima\u0161 li [za to] objavljeni znanstveni rad?”<\/p>\n

Mogli biste prigovoriti da to otvara vrata relativizmu, i imali biste pravo. Ali to samo u slu\u010daju kada bismo pretpostavili da jedino kroz empirijsku znanost dolazimo do istine i da je svo razmi\u0161ljanje stvoreno jednako, \u0161to o\u010dito nije. Postoje bolji i lo\u0161iji na\u010dini razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

Znam, za neke je ovo gorka pilula za progutati. Ne bi li bilo lak\u0161e prepustiti “znanstvenim \u010dinjenicama” da odlu\u010duju? Iako ne pori\u010dem da su one va\u017ene, ne mislim da je to tako jednostavno i moramo se boriti s \u010dinjenicom da se prosudbe \u010desto mogu procijeniti samo dubokim promi\u0161ljanjem i intuicijom, a ne samo \u010dinjenicama i brojevima.<\/p>\n

U suprotnom bismo mogli biti podlo\u017eni tome da na\u0161u temeljnu ljudskost uni\u0161te pretenciozne izjave temeljene na velikom broju dogmatskih pretpostavki koje se mogu prona\u0107i, i kritizirati, ne u laboratoriju, ve\u0107 u povijesti ideja.<\/p>\n

Ne zaboravimo da kori\u0161tenje znanosti za argumentiranje protiv zdravog razuma ima dugu tradiciju.<\/p>\n

Takvi argumenti \u010desto imaju ovakav oblik: “Mislili ste da znate da je ovo ili ono istina, ali prema (novoj) znanosti, to je potpuno druga\u010dije, i bili ste samo u primitivnoj iluziji.”<\/p>\n

Izno\u0161enje takvih argumenata je veliko isku\u0161enje za znanstvenike i znanstveni establi\u0161ment. Jedan od razloga je taj \u0161to imaju odre\u0111enu \u0161ok vrijednost, odre\u0111eni “wow-faktor” i stoga su fascinantni. Mogu dobiti puno publiciteta. Drugi razlog je taj \u0161to oni postavljaju znanost kao kona\u010dnog suca o tome \u0161to je stvarno, a \u0161to nije, kao kona\u010dni autoritet ne samo u pogledu ograni\u010dene sfere specijaliziranog empirijskog istra\u017eivanja nego i za sve drugo – ljudske vrijednosti, ispravnost ljudske misli, filozofska pitanja i svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n

Primjera ima na pretek. U razli\u010ditim se trenucima tvrdilo da smo svi odre\u0111eni na\u0161im oblicima lubanje, hormonima, sebi\u010dnim genima, na\u0161im odgojem, na\u0161im seksualnim nagonom, dru\u0161tvom, na\u0161im obrascima mo\u017edane aktivnosti. Tvrdilo se da smo svi mi racionalni bira\u010di koji glume nevidljive zakone apstrakcije teorije igara ili da se povijest odvija prema zakonima klasne borbe ili darvinizma.<\/p>\n

Re\u010deno nam je da je svemir napravljen od pokretnih biljarskih kugli, da su mozgovi zapravo ra\u010dunala, da \u010dovje\u010danstvo napreduje linearnom putanjom u korelaciji sa stupnjem prihva\u0107anja racionalisti\u010dke znanosti. I naravno, znanost, posebno od 1930-ih, bombasti\u010dno tvrdi da je sva duhovnost iluzija, da je sve \u0161to postoji mrtva materija, da \u017eivot nije “ni\u0161ta drugo nego” [umetnuti najnoviji prenagla\u0161eni aktualni termin], i tako dalje.<\/p>\n

O\u010dito, ve\u0107 dugo nas se pripremalo da prihvatimo gluposti, prodane kao kona\u010dnu istinu, protiv na\u0161e bolje prosudbe, samo zato \u0161to ih prodaju ljudi s titulama.<\/p>\n

U tom svjetlu, pogledajmo dana\u0161nje primjere, kao \u0161to je ova prekretnica ljudskog intelektualnog postignu\u0107a:<\/p>\n

Da li trebamo nanositi kremu za sun\u010danje dok smo u ku\u0107i? Mi\u0161ljenje stru\u010dnjaka:
\nKreme za sun\u010danje mogle bi biti ba\u0161 ta mo\u0107na stvar koja vam nedostaje u njezi ko\u017ee za vrijeme karantene. Kupite najbolje kreme za sun\u010danje preporu\u010dene od strane dermatologa, koji iste preporu\u010duju svojim pacijentima<\/i><\/span><\/h3>\n

Da li trebamo nanositi kremu za sun\u010danje dok smo u ku\u0107i? Mi\u0161ljenje stru\u010dnjaka:<\/p>\n

Kreme za sun\u010danje mogle bi biti ba\u0161 ta mo\u0107na stvar koja vam nedostaje u njezi ko\u017ee za vrijeme karantene. Kupite najbolje kreme za sun\u010danje preporu\u010dene od strane dermatologa, koji iste preporu\u010duju svojim pacijentima<\/p>\n

U istom svjetlu bismo tako\u0111er trebali gledati i na neka od spornih politi\u010dki pitanja, kao \u0161to su Covid i klimatske promjene. To bi nam moglo dati naznaku o odnosu izme\u0111u vrijednosti i \u010dinjenica, zdravog razuma i znanosti.<\/p>\n

\n

Primarne vrijednosti: Covid, klimatske promjene i ostalo<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Cijela rasprava o covidu bila je bombardirana brojevima, tuma\u010denjima brojeva, interpretacijama tuma\u010denja brojeva, statistikama, definicijama, alternativnim definicijama i kakofonijom pa\u017eljivo odabranih dijelova stvarnosti.<\/p>\n

To me podsjetilo na ono \u0161to se doga\u0111alo tijekom Prvog svjetskog rata u Njema\u010dkoj i kako je to Sebastian Haffner, u svojoj knjizi koju morate pro\u010ditati Defying Hitler (hrv. Prkose\u0107i Hitleru), tako dobro opisao: svaki dan, on i njegovi prijatelji – oni su u to vrijeme bili \u0161kolarci – okupljali su se oko kioska i beskrajno raspravljali o brojkama: koliko je njema\u010dkih vojnika poginulo? Koliko neprijateljskih vojnika? Je li to bilo takti\u010dko povla\u010denje? \u0160to ovaj manevar zna\u010di za slavu Njema\u010dke? Naravno, Njema\u010dka je uvijek bila pred pobjedom, na ovaj ili onaj na\u010din.<\/p>\n

Ljudi su se u to vrijeme igrali brojeva, a to su mogli raditi upravo zato \u0161to je rat bio daleko, za njih je bio nestvaran. Doma\u0107i front je bio netaknut, osim propagandnog rata. Oni bi sa zadovoljstvom mogli zaustaviti svaki oblik utemeljenog prosu\u0111ivanja i intuicije, i postavljanja pitanja o \u0161iroj slici.<\/p>\n

U odre\u0111enom smislu, svi smo postali \u0161kolarci koji se ovih dana igraju s brojevima. Rijetko postavljamo velika pitanja.<\/p>\n

Evo jednog. Zamislite da se nosimo sa \u0161panjolskom gripom umjesto covida, ili \u010dak sa crnom smr\u0107u. Biste li u toj situaciji bili za autoritarni, tehnokratski, sveop\u0107i mikromenad\u017ement dru\u0161tva? Ili biste radije prepustili upravljanje katastrofom lokalnim zajednicama, lije\u010dnicima i obiteljima – kako bi mogli upotrijebiti svoju dobru prosudbu i zdrav razum kako bi reagirali i nosili se s krizom koja se odvija u svojoj zasebnoj i jedinstvenoj situaciji?<\/p>\n

Evo jo\u0161 jednog. Ne bi li pojedincima trebalo dopustiti da sami donose odluke, od herojskih do kukavi\u010dkih, od paranoi\u010dnih do drskih? U njihovim osobnim okolnostima?<\/p>\n

Dovraga, nije li upravo to klasi\u010dno kantovsko opravdanje ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i pravo na \u017eivot: poimence, \u010dovjekov status kao moralnog agenta koji je sposoban sebi dati moralna na\u010dela i potom ih provoditi? Drugim rije\u010dima, ne propada li sama ideja “spa\u0161avanja \u017eivota” ako ljude tretiramo kao puke objekte, kao puko sredstvo za postizanje cilja, kao robote nesposobne za moralni uvid? Kad krenemo tim putem, mogli bismo i re\u0107i: pustimo pola stanovni\u0161tva da umre da spasimo drugu polovicu; to bi \u010dak moglo i spasiti planet.<\/p>\n

Govore\u0107i o spa\u0161avanju planeta: ako na trenutak pretpostavimo da je globalno zatopljenje izazvano \u010dovjekom i da \u0107e imati ozbiljne posljedice, biste li \u017eeljeli potpunu tehnokratsku kontrolu nad svijetom ukoliko bi to moglo “ubla\u017eiti klimatsku krizu”?<\/p>\n

Alternativa toj tehnokratskoj no\u0107noj mori bila bi, naravno, pustiti ga, pomno promatrati, a zatim se prilagoditi razli\u010ditim okolnostima ako i kada do\u0111u, prona\u0107i zdravorazumska rje\u0161enja kako bi se specifi\u010dni problemi razvijali. Ono \u0161to je najva\u017enije, morali bismo preispitati neke od na\u0161ih pretpostavki, promijeniti svoju perspektivu, svoj pogled, i suo\u010diti se s velikim rasponom izazova. Mo\u017eda \u0107emo \u010dak i narasti u tom procesu.<\/p>\n

Ali, ali… Ho\u0107e\u0161 li mi re\u0107i da bismo trebali pri\u010dekati i vidjeti!? Znam, to ovih dana zvu\u010di revolucionarno. To je tako\u0111er i zdravorazumsko razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

Evo jo\u0161 jednog primjera: ludilo u zra\u010dnim lukama nakon 11. rujna. Jasno je da ovaj vrhunski sigurnosni aparat nema nikakvu svrhu. Jednostavan razlog je, pod pretpostavkom da vani postoje zli teroristi, da \u0107e teroristi terorizirati. Ako im blokirate ulaz u zrakoplove, bombardirat \u0107e Bo\u017ei\u0107ni sajam; ako blokirate Bo\u017ei\u0107ni sajam, bombandirat \u0107e vlak; itd.<\/p>\n

Zdrav razum to mo\u017ee shvatiti za 10 sekundi.<\/p>\n

Pa ipak, zra\u010dni prijevoz postao je mje\u0161avina putovanja autobusom i posjete zatvoru. Biste li radije nastavili ovu \u0161aradu po zra\u010dnim lukama, \u010dak i da rizici nisu zanemarivi, ili biste jednostavno sve rastavili i vratili se u stara vremena, kada su ljudi nekim \u010dudom pre\u017eivljavali bez svega toga? Ne zato \u0161to se bavite bilo kakvom analizom rizika i statisti\u010dkim igrama brojeva, ve\u0107 jednostavno zato \u0161to ka\u017eete: takav bi trebao biti \u017eivot, to\u010dka?<\/p>\n

Zajedni\u010dko ovim primjerima jest to da nam nisu potrebni brojevi, statistika ili znanstvene teorije da bismo ih shvatili. Samo su nam potrebne vrijednosti i principi. A oni su uvijek na prvom mjestu.<\/p>\n

Zdrav razum mo\u017ee takve “probleme” rije\u0161iti u tren oka, samo da mu damo priliku i da njegov signal nije toliko zagu\u0161en naletom gluposti medijskog i znanstvenog establi\u0161menta.<\/p>\n

Naravno, mo\u017ee biti korisno upotrijebiti podatke i znanstvene argumente kako bismo potvrdili svoj slu\u010daj, makar samo da se probijemo do ljudi koji su svoj zdrav razum prepustili “znanosti” i izgubili sposobnost slu\u0161anja svoje intuicije. Mo\u017eda \u0107e trebati \u010duti te stvari kako bi povratili svoj razum.<\/p>\n

Ali na kraju dana, ne treba nam znanost da shvatimo da je tehnokratska pretjerana kontrola lo\u0161a.<\/p>\n

Ne treba nam znanost da bismo znali da je djeci koju odgajaju samohrani roditelji gore od djece koju odgajaju sretno vjen\u010dani parovi.<\/p>\n

Ne treba nam znanost da bismo znali da postoje razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n

Jednom kada takve stvari pretvorimo u “znanstvene dokaze”, ve\u0107 smo prodali svoj moralni i intelektualni autoritet, svoj zdrav razum, svoju savjest. To nas \u010dini podlo\u017enima pretencioznim tvrdnjama znanosti, uklju\u010duju\u0107i i one koje se ne mogu lako razotkriti na “znanstveni” na\u010din, ve\u0107 samo filozofski, moralno ili \u010dak duhovno.<\/p>\n

Ali \u0161to ako je zdrav razum pogre\u0161an?<\/p>\n

Ljudi bi mogli prigovoriti da na\u0161 zdrav razum ponekad mo\u017ee pogrije\u0161iti, te bi stoga trebali prihvatiti kontraintuitivne tvrdnje znanosti.2<\/p>\n

Da, na\u0161a bi po\u010detna procjena mogla biti pogre\u0161na: znamo da nas se lako mo\u017ee prevariti, \u010dak varamo i sami sebe.<\/p>\n

Mogli bismo bje\u017eati od odre\u0111enih neugodnih zaklju\u010daka jer se oni doti\u010du na\u0161ih najosnovnijih uvjerenja – ono \u0161to je R.G. Collingwood nazvao “apsolutnim pretpostavkama”. One su \u010desto nesvjesne, zbog \u010dega je jo\u0161 te\u017ee vidjeti kroz njih.<\/p>\n

Mogli bismo emocionalno reagirati na odre\u0111ene tvrdnje i odbaciti ih bez razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

No, to samo pokazuje da zapravo “znanstvene \u010dinjenice” ovdje nisu sve \u0161to je bitno: mi tako\u0111er i tu puno pridonosimo.<\/p>\n

Ne radi se toliko o tome da na\u0161 zdrav razum ne funkcionira kada se zavaravamo, nego da je on zakopan pod hrpom emocionalne prtljage, dogmi i svetih krava. Postoji razlika izme\u0111u istinskog instinkta, istinskog osje\u0107aja, i emocionalnih reakcija temeljenih na potrebi da se izbjegne bolna istina.<\/p>\n

Dakle, pronala\u017eenje istine je \u010desto pitanje ponovnog otkrivanja onoga \u0161to smo znali cijelo vrijeme. Kako je to rekao Iain McGilchrist:<\/p>\n

Razumijevanje se nikada ne mo\u017ee dati drugome; mora se probuditi u njima, i stoga ve\u0107 mora biti tamo, u latentnom obliku.3<\/p>\n

To opet ukazuje na \u010dinjenicu da podaci i dokazi nisu cijela pri\u010da: argumente i odre\u0111ene stavove \u010desto smatramo uvjerljivima jer se \u010dini da su povezani s na\u0161im zdravim razumom, s onim \u0161to smo, duboko u sebi, ve\u0107 sumnjali. Mi se “prilagodimo” unutarnjem svijetu autora ili govornika, a tako\u0111er i on ili ona s na\u0161im unutarnjim svijetom i otkrivamo da se povezujemo. Osje\u0107amo istinitost, istinsku znati\u017eelju, vrijednosti, iskrenost i dubinu iznesenih argumenata. Iako je to kli\u0161ej, ideja da “rezoniramo” s odre\u0111enim informacijama ima svoju vrijednost.<\/p>\n

Drugi mogu rezonirati s razli\u010ditim, suprotnim informacijama i mogu vjerovati stvarima koje na\u0161 zdrav razum s pravom ozna\u010dava kao potpunu besmislicu. To bi moglo biti ili zato \u0161to su svoju intuiciju zakopali do te mjere da se ona ne mo\u017ee probuditi ili zato \u0161to je uop\u0107e ni nema u “latentnom obliku”, kako je to McGilchrist rekao. Ljudi su ipak druga\u010diji. Ali za one od nas koji posjeduju ovo znanje u latentnom obliku, koji imaju barem neki pristup pravom zdravom razumu i intuiciji, ne bi se trebali suzdr\u017eavati u izra\u017eavanju i isticanju ga, \u0161to je koherentnije mogu\u0107e.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, iako je predstavljanje dokaza va\u017eno, ovdje su u igri i drugi \u010dimbenici koji imaju veze s onim \u0161to ve\u0107 imamo u sebi, i s na\u0161im intuitivnim otkrivanjem iskrenosti, u “op\u0107enitom smislu”.<\/p>\n

Znanost je veliki ljudski pothvat, ako se radi ponizno i \u200b\u200bu duhu istinske znati\u017eelje i intelektualne dubine.4 Ali u dana\u0161nje vrijeme, o\u010dajni\u010dki trebamo povratiti svoj razum, svoj zdrav razum i obraniti se a priori od sofista u bijelim kutama koji ispunjavaju prazninu stvorenu nihilisti\u010dkom slabo\u0161\u0107u i intelektualnim slomom na\u0161eg vremena. U suprotnome riskiramo da updanemo u njihovu igru smicalica.<\/p>\n

_________________________<\/p>\n

1 Za vrlo korisnu raspravu o primarnim mislima i vrijednostima nad empirijskim \u010dinjenicama, pogledajte Essay on Metaphysics (hrv. Esej o metafizici) RG Collingwooda kao i njegovu An Autobiography.<\/em><\/p>\n

2 Uobi\u010dajeni primjer je da su ljudi vjerovali da je Zemlja u nekom trenutku bila ravna sve dok ih znanost nije uvjerila u suprotno. Iako ne pori\u010dem da dokazi ponekad pokazuju da je zdrav razum pogre\u0161an, mislim da je pri\u010da o ravnoj Zemlji kompliciranija od onoga \u0161to slu\u017ebeni narativ \u017eeli da vjerujemo (na primjer, mnogo prije se znalo da je Zemlja okrugla; pozicija crkve bila je nijansiranija; diskutabilno je da li je ve\u0107ini ljudi u to vrijeme uistinu i zdravi razum ukazivano na to da je Zemlja ravna itd.). Zapravo, neke od “slu\u017ebenih pri\u010da” o herojskoj borbi znanosti protiv mra\u010dnih sila praznovjerja mnogo vi\u0161e zvu\u010de kao mit o stvaranju nego i\u0161ta \u0161to nalikuje stvarnoj povijesti.<\/em><\/p>\n

3 Iain McGilchrist, The Matter With Things, Perspectiva Press, 2021., str. 606.<\/em><\/p>\n

4 Preporu\u010dujem da pro\u010ditate neke od knjiga i djela koje su napisali fizi\u010dari u prvoj polovici 20. stolje\u0107a (Bohr, Heisenberg, Schr\u00f6dinger, Pauli, Einstein itd.) kako biste osjetili duboka, skromna filozofska razmi\u0161ljanja ovih divova znanosti o kojima su razmi\u0161ljali cijeli \u017eivot. Time je jo\u0161 jednom jasno da prava znanost ne ovisi toliko o nekoj idealiziranoj verziji neke “znanstvene metode”, nego jednostavno o uistinu velikim umovima i du\u0161ama koje su \u017eeljele znati.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SOTT<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to trebamo ozbiljno shvatiti svoju intuiciju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":348281,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[569,1978],"class_list":["post-348279","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-nauka","tag-zdrav-razum"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=348279"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":348282,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/348279\/revisions\/348282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/348281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=348279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=348279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=348279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}