{"id":34785,"date":"2010-03-03T12:27:32","date_gmt":"2010-03-03T12:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=34785"},"modified":"2010-03-03T12:27:32","modified_gmt":"2010-03-03T12:27:32","slug":"karadzic-pokusao-da-revidira-istoriju-opsade-sarajeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/03\/karadzic-pokusao-da-revidira-istoriju-opsade-sarajeva\/","title":{"rendered":"Karad\u017ei\u0107 poku\u0161ao da revidira istoriju opsade Sarajeva"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina britanskih listova danas izvje&scaron;tava o drugom i posljednjem danu uvodnog izlaganja Radovana Karad\u017ei\u0107a pred Ha&scaron;kim sudom koji ga tereti za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i genocid. <\/p>\n<p><em>Guardian<\/em> pi&scaron;e da je nekada&scaron;nji lider bosanskih Srba poku&scaron;ao da revidira istoriju opsade Sarajeva koju je opisao kao &quot;mit&quot; sa ciljem da uvu\u010de NATO u rat na strani muslimana koje je tako\u0111e optu\u017eio da su, s istim ciljem, odgovorni za masakr na pijaci Markale gdje je u eksploziji granate 1994. ubijeno i ranjeno vi&scaron;e od 250 civila. <\/p>\n<p><em>Guardian<\/em> objavljuje i komentar svog nekada&scaron;njeg dopisnika iz rata u Bosni, Marcusa Tannera pod naslovom &quot;Karad\u017ei\u0107ev sveti rat&quot;. <\/p>\n<p>&quot;Slu&scaron;aju\u0107i Karad\u017ei\u0107a kako govori o svom &quot;svetom&quot; ratu protiv bosanskih muslimana \u010dovjek bi pomislio da je prosto rije\u010d o lo&scaron;em vicu&quot;, ka\u017ee on. <\/p>\n<p>&quot;To bi, me\u0111utim, bila gre&scaron;ka jer su i Karad\u017ei\u0107 i njegovi borci 90-ih koristili isti jezik, mje&scaron;avinu etni\u010dkih, ekonomskih i vjerskih \u017ealopojki protiv muslimana tvrde\u0107i da se samo svete za otomansko osvajanje Bosne u 15. i 16. stolje\u0107u veku&quot;, dodaje Tanner. <\/p>\n<p>On dalje ka\u017ee da su tokom turske vladavine begovi i poturice uglavnom preuzeli gradove &scaron;to je ratu u Bosni dalo pe\u010dat ne samo sukoba izme\u0111u sela i grada ve\u0107 i izme\u0111u hri&scaron;\u0107ana i muslimana. <\/p>\n<p>&quot;Karad\u017ei\u0107eve pristalice su htjele da promijene takvu strukturu gradova zauvijek i u tome su nai&scaron;le na zdu&scaron;nu podr&scaron;ku pravoslavne crkve. Popovi su&quot;, nastavlja Taner u <em>Guardianu<\/em> &quot;blagosiljali gotovo svaku njihovu ofanzivu a Karad\u017ei\u0107eva dr\u017eavica, Republika Srpska, je od samog po\u010detka imala blagoslov crkve&quot;. <\/p>\n<p>&quot;Crkva u Srbiji, ba&scaron; kao &scaron;to je \u010dinio njen pandan u Hrvatskoj sa svojim svetim borcima, ostala je vjerna Karad\u017ei\u0107u i poslije rata. Ni&scaron;ta manje neumjerene&quot;, pi&scaron;e Tanner, &quot;nisu bile ni ruska i gr\u010dka crkva koja je 1993. godine u Atini proglasila Karad\u017ei\u0107a za hri&scaron;\u0107anskog heroja&quot;. <\/p>\n<p>Zato, kada Karad\u017ei\u0107 govori o svom svetom ratu, on zaista vjeruje u to, ba&scaron; kao i pravoslavne crkve na Balkanu i &scaron;ire, zavr&scaron;ava svoj komentar u Guardianu Marcus Tanner. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina britanskih listova danas izvje&scaron;tava o drugom i posljednjem danu uvodnog izlaganja Radovana Karad\u017ei\u0107a pred Ha&scaron;kim sudom koji ga tereti za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i genocid. Guardian pi&scaron;e da je nekada&scaron;nji lider bosanskih Srba poku&scaron;ao da revidira istoriju opsade Sarajeva koju je opisao kao &quot;mit&quot; sa ciljem da uvu\u010de NATO u rat na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-34785","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34785\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}