{"id":347797,"date":"2022-06-16T06:38:45","date_gmt":"2022-06-16T04:38:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=347797"},"modified":"2022-06-16T06:38:45","modified_gmt":"2022-06-16T04:38:45","slug":"razliciti-nacini-razmisljanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/06\/16\/razliciti-nacini-razmisljanja\/","title":{"rendered":"Razli\u010diti na\u010dini razmi\u0161ljanja"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Sabine Leitner<\/strong><\/p>\n<p>Posljednjih godina filozofija je sve popularnija kao \u0161kolski predmet zahvaljuju\u0107i korisnosti logike i rasu\u0111ivanja kojima podu\u010dava. U nekim slu\u010dajevima predmet filozofije se gotovo u potpunosti ograni\u010dio na samo jedan cilj: kriti\u010dko mi\u0161ljenje. To je vrlo zanimljivo zato \u0161to se, \u010dini se (prema AskPhilosophy1), filozofija u \u0161kolama ranije \u010dak izbjegavala, jer je preispitivala valjanost svega i na taj na\u010din \u201cpoticala revoluciju\u201d.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, tu\u017eno je da se i filozofija i razmi\u0161ljanje svode na ne\u0161to toliko jednodimenzionalno kada su zapravo i jedno i drugo vrlo bogati i vi\u0161estrani. Albert Einstein, jedan od najve\u0107ih fizi\u010dara svih vremena, dao je brojne izjave o razli\u010ditim na\u010dinima razmi\u0161ljanja. Kada je rije\u010d o va\u017enosti koju pridajemo racionalnom umu, rekao je: \u201cIntuitivni um je sveti dar, a racionalni um \u2013 vjerni sluga. Stvorili smo dru\u0161tvo koje po\u0161tuje slugu, a zaboravlja na dar.\u201d<\/p>\n<p>Ma\u0161ta je jo\u0161 jedna va\u017ena kognitivna vje\u0161tina i prema Einsteinu: \u201cMa\u0161ta je va\u017enija od znanja. Znanje je ograni\u010deno. Ma\u0161ta okru\u017euje svijet.\u201d On je tako\u0111er vjerovao \u201cu intuiciju i inspiraciju \u201d i govorio je o \u201cglazbenom\u201d na\u010dinu razmi\u0161ljanja. Kada su ga pitali o njegovoj teoriji relativnosti, rekao je: \u201cJavila mi se intuitivno, a glazba je bila pokreta\u010dka snaga u pozadini te intuicije. Moje otkri\u0107e je rezultat glazbene percepcije.\u201d Tako\u0111er je rekao: \u201c\u2026\u010cesto razmi\u0161ljam kroz glazbu. Svakodnevno sanjarim kroz nju. Vidim svoj \u017eivot u obliku glazbe\u2026\u201d<\/p>\n<p>Tako\u0111er postoji i analogno razmi\u0161ljanje. Analogno razmi\u0161ljanje nam poma\u017ee razumjeti ne\u0161to nepoznato uspore\u0111uju\u0107i to s ne\u010dim poznatim. Analogije su \u010dovje\u010danstvu tisu\u0107ama godina omogu\u0107avale doku\u010diti ne\u0161to \u0161to je iznad dometa na\u0161ih osjetila. Analogije se javljaju u razli\u010ditim formama, \u010dak i mit mo\u017ee biti analogija. Steve Jobs se smatra velikim zagovornikom analogija.<\/p>\n<p>Je li va\u017eno kako razmi\u0161ljamo? Da, jer na\u0161e misli oblikuju svijet koji vidimo i aspekte toga svijeta koje percipiramo. Zamislite stablo i koliko razli\u010ditih na\u010dina postoji da se ono promatra i o njemu razmi\u0161lja. Da smo trgovac stablima, mo\u017eda bismo samo vidjeli njegovu nov\u010danu vrijednost na tr\u017ei\u0161tu. Kao umjetnik, promatrali bismo ga na druga\u010diji na\u010din i primijetili bismo mnoge stvari koje drugi ne bi. Da smo znanstvenik, opet bismo druga\u010dije pristupili, ovisno od onoga \u0161to nas posebno zanima. Sada zamislite da stojite ispred stabla u pjesni\u010dkom zanosu \u2013 zar ne bi taj poetski na\u010din razmi\u0161ljanja otvorio va\u0161e srce i du\u0161u?<\/p>\n<p>Mo\u017eda smo, daju\u0107i previ\u0161e va\u017enosti logi\u010dkom ili analiti\u010dkom razmi\u0161ljanju, ne uzev\u0161i u obzir druge, jednako va\u017ene na\u010dine razmi\u0161ljanja, stvorili mnoge probleme i destruktivne obrasce. U svemu \u0161to postoji nalaze se polariteti te vjerujem da \u010disto racionalno razmi\u0161ljanje treba uravnote\u017eiti razmi\u0161ljanjem srcem\u2026<\/p>\n<p>Zamislite, postoji i poetsko razmi\u0161ljanje, \u010dak postoji i program na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford o poetskom razmi\u0161ljanju. Vrijednost poetskog razmi\u0161ljanja je divno opisana ovim \u010desto citiranim rije\u010dima Antoinea de Saint-Exuperyja: \u201c\u010covjek samo srcem dobro vidi; bitno je o\u010dima nevidljivo.\u201d<\/p>\n<p>Mo\u017eda je vrijeme da se filozofija i razmi\u0161ljanje shvate mnogo \u0161ire i dublje, kao ne\u0161to \u0161to podrazu\u00admijeva racionalno i intuitivno, logi\u010dno, analogno i poetsko. Ne\u0161to \u0161to nam omogu\u0107ava da postanemo moralna ljudska bi\u0107a i da se pribli\u017eimo mudrosti i misteriju \u017eivota. Platon u Teetetu ka\u017ee: \u201cRazmi\u0161ljanje je razgovor du\u0161e sa samom sobom\u201d, filozof Jorge Angel Livraga je jednom rekao: \u201cFilozofija je glazba skladana du\u0161om u tihoj dimenziji nevidljivog\u201d, a Buddha: \u00ad\u201d\u0160to mislimo, to postajemo\u201d\u2026<\/p>\n<p>1 https:\/\/www.reddit.com\/r\/askphilosophy\/<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/nova-akropola.com\/covjek-i-svijet\/aktualno\/razliciti-nacini-razmisljanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Einsteinu: \u201cMa\u0161ta je va\u017enija od znanja. Znanje je ograni\u010deno. Ma\u0161ta okru\u017euje svijet.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314094,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1911],"class_list":["post-347797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-razmisljanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/347797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=347797"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/347797\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":347798,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/347797\/revisions\/347798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=347797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=347797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=347797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}