Britanska štampa danas piše da ispada kako je bivši predsjednik RS Radovan Karad\u017ei\u0107, optu\u017een za ratne zlo\u010dine i genocid u BiH, u stvari bio balkanski Vaclav Havel, ali i ukazuje da bi "njegovo buncanje o zamišljenoj islamskoj prijetnji moglo da nai\u0111e na prijem\u010divije uvo me\u0111u publikom". <\/p>\n
Optu\u017een je kao glavni organizator najgorih zlo\u010dina u Evropi posle nacista, njegovi mu\u010ditelji nastoje da ga predstave kao monstruma, ali u dugo o\u010dekivanom autoportretu pred sudom za ratne zlo\u010dine, Radovan Karad\u017ei\u0107 sebe je naslikao kao neshva\u0107enog i dosta oklevetanog antikomunisti\u010dkog disidenta, piše Gardijan<\/em>. <\/p>\n Ispalo je tako da je visokoparni gospodar rata, više od bilo kog drugog povezan sa bosanskim krvoproli\u0107em i pogromima etni\u010dkog \u010diš\u0107enja, sve vrijeme bio balkanski Vaclav Havel. <\/p>\n Kako se i o\u010dekivalo, Karad\u017ei\u0107 je odbacio sve optu\u017ebe, piše Gardijan<\/em>, uz ocjenu da je mnogima koji su ga gledali i slušali djelovao kao neko ko je došao sa druge planete. <\/p>\n Tajms<\/em> ocjenjuje da je "vrijeme na\u0111ubrilo tlo" na koje \u0107e pasti Karad\u017ei\u0107eve la\u017ei. Prošlo je petnaest godina od bosanskog rata i nova generacija u Evropi ne mo\u017ee da se sjeti ko je kome u\u010dinio šta i zbog \u010dega. <\/p>\n Kada rje\u010diti srpski govornik, poput Karad\u017ei\u0107a, svoje ratne zlo\u010dine opisuje kao dio "pravedne i svete" odbrane njegovog pravoslavnog hriš\u0107anskog naroda od militantnog islama u Bosni, mnogi \u0107e na\u0107i da su takvi argumenti prihvatljivi, piše Tajms, <\/em>prenosi Beta.<\/em> <\/p>\n Karad\u017ei\u0107 se slu\u017eio strahom kako bi pocijepao bosanske zajednice.<\/p>\n Njegovo buncanje o zamišljenoj islamskoj prijetnji danas bi moglo da nai\u0111e na prijem\u010divije uvo me\u0111u publikom koja ne zna za bolje, piše Tajms<\/em>. <\/p>\n Njegov \u010detvorosatni nastup, piše Gardijan<\/em>, bilo je dugo predavanje iz istorije o vje\u010ditoj \u017ertvi Srba i njihovim opasnim i sveprisutnim zlotvorima: bosanskim muslimanima d\u017eihadistima, hrvatskim fašistima, Turcima koji bi ponovo da dignu na noge Otomansko carstvo, Njemcima koji su 1991. pobjedni\u010dki ostvarili ono što su zapo\u010deli nacisti\u010dkom okupacijom Jugoslavije 1941, NATO-om, Amerikancima, Vatikanom … <\/p>\n Poruka da pred sudom ne brani sebe ve\u0107 narod i njegov pravedni i sveti cilj, mo\u017eda \u0107e biti dobro primljena me\u0111u televizijskom publikom u Bosni koja se sada ušan\u010dila u etni\u010dkim podjelama \u010dak i više nego u vrijeme kada je Karad\u017ei\u0107 bio na vrhuncu mo\u0107i. <\/p>\n Ali, ovaj obilazak pet stotina godina balkanske istorije malo je u\u010dinio da olakša jedanaest ta\u010daka optu\u017ebe za genocid, ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti sa kojima je Karad\u017ei\u0107 suo\u010den, navodi se u Gardijanovom<\/em> izvještaju. <\/p>\n Tajms<\/em> u izvještaju iz Haga ocjenjuje da je Karad\u017ei\u0107 pokazao da \u0107e se boriti protiv optu\u017ebi za genocid insistiranjem na tome da su bosanski Srbi vodili "pravedan i sveti" rat protiv stvaranja islamske dr\u017eave u Bosni prema planu koji su, kako je rekao, podr\u017eavali razni akteri, uklju\u010duju\u0107i SAD i Njema\u010dku. <\/p>\n U Bosni je, nastavlja list, svakako bilo muslimanskih fanatika – jedinica poput Sedme muslimanske brigade koje su bile ozloglašene zbog zlo\u010dina nad Srbima i Hrvatima, ali one nikada nisu bili više od manjine. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Britanska štampa danas piše da ispada kako je bivši predsjednik RS Radovan Karad\u017ei\u0107, optu\u017een za ratne zlo\u010dine i genocid u BiH, u stvari bio balkanski Vaclav Havel, ali i ukazuje da bi "njegovo buncanje o zamišljenoj islamskoj prijetnji moglo da nai\u0111e na prijem\u010divije uvo me\u0111u publikom". Optu\u017een je kao glavni organizator najgorih zlo\u010dina u Evropi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-34768","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34768\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}