Me\u0111unarodno humanitarno pravo klasifikuje prisilnu masovnu deportaciju ljudi tokom sukoba kao ratni zlo\u010din. “Prisilno premje\u0161tanje djece” posebno se kvalificira kao genocid, odnosno najte\u017ei ratni zlo\u010din, prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine, prenosi Reuters.<\/p>\n
Venediktova, koja nadzire vi\u0161e istraga o ratnim zlo\u010dinima u Ukrajini, navela je da “postoji vi\u0161e od 20 slu\u010dajeva prisilnog premje\u0161tanja ljudi” u Rusiju iz razli\u010ditih djelova Ukrajine, od po\u010detka ruske invazije 24. februara.<\/p>\n
“Od prvih dana rata pokrenuli smo ovaj slu\u010daj o genocidu”, kazala je Venediktova u intervjuu za Reuters.<\/p>\n
Istakla je da je, usred haosa i razaranja izazvanog ruskim napadom, fokusiranje na premje\u0161tanje djece najbolji na\u010din da se osiguraju dokazi potrebni za ispunjavanje rigorozne pravne definicije genocida.<\/p>\n
“Zato je ovo prisilno premje\u0161tanje djece vrlo va\u017eno za nas”, naglasila je, ne \u017eele\u0107i odgovoriti koliko je osoba prisilno premje\u0161teno.<\/p>\n
Ukrajinska pravobraniteljica Lyudmyla Denisova izjavila je sredinom maja da je Rusija, tokom rata u Ukrajini, premjestila vi\u0161e od 210.000 djece, me\u0111u vi\u0161e od 1,2 miliona Ukrajinaca za koje Kijev tvrdi da su deportirani protiv svoje volje, prenosi RSE.<\/p>\n
Kako prenosi Reuters, ruska agencija TASS u ponedjeljak je citirala neimenovanog zvani\u010dnika za sprovo\u0111enje zakona koji je rekao da je “vi\u0161e od milion i po ljudi iz Ukrajine pre\u0161lo granicu s Ruskom Federacijom”, te da je me\u0111u njima bilo vi\u0161e od 254.000 djece.<\/p>\n
Veneditkova je navela da su istrage za formiranje predmeta o genocidu, koji obuhvata prisilnu deportaciju djece i druga djela, usmjerene na podru\u010dja od sjeverne Ukrajine do Mikolaiva i Hersona na ju\u017enoj obali. No, kako je navela, rat ote\u017eava prikupljanje dokaza.<\/p>\n
“Do danas nemamo pristup teritoriju. Nemamo pristup ljudima koje mo\u017eemo intervjuirati”, isti\u010de ona.<\/p>\n
Osim genocida, ispituju se i navodi o ratnim zlo\u010dinima u regijama Kijev, Harkiv, Lviv, Sumi i \u017ditomir, saop\u0161tilo je glavno ukrajinsko tu\u017eila\u0161tvo.<\/p>\n
Venediktova je navela da je Ukrajina identifikovala vi\u0161e od 600 ruskih osumnji\u010denika za ratne zlo\u010dine i da je ve\u0107 po\u010dela krivi\u010dni progon protiv njih 80-ak, me\u0111u kojima je manji broj ratnih zarobljenika.<\/p>\n
Portparol Me\u0111unarodnig krivi\u010dnog suda (ICC) nije odgovorio na upit da komentira ukrajinske istrage o mogu\u0107em genocida, pi\u0161e Reuters. Taj sud je po\u010detkom marta otvorio vlastitu istragu o ratnim zlo\u010dinima u Ukrajini, gdje su poslana 42 eksperta i tu\u017eitelja.<\/p>\n
Lokalni ukrajinski sudovi ve\u0107 su odr\u017eali dva su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, osudiv\u0161i tri zarobljena ruska vojnika na zatvorske kazne u rasponu od 11 i pol godina do do\u017eivotnog zatvora.<\/p>\n
Osim doma\u0107im istragama, navode o ratnim zlo\u010dinima u Ukrajini istra\u017euje 18 zemalja koje primjenjuju takozvanu univerzalnu jurisdikciju, koja omogu\u0107ava procesuiranje najte\u017eih me\u0111unarodnih kaznenih djela.<\/p>\n
Rusija je do sada negirala da su njene snage po\u010dinile ratne zlo\u010dine u Ukrajini, te je optu\u017eila ukrajinske trupe za zlo\u010dine, uklju\u010duju\u0107i zlostavljanje ratnih zarobljenika. Kijev je rekao da \u0107e se istra\u017eiti ove optu\u017ebe za zlostavljanje.<\/p>\n
Rusija svoje djelovanje u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” razoru\u017eavanja Ukrajine i njezine za\u0161tite od fa\u0161ista. Ukrajina i Zapad pak isti\u010du da je ova tvrdnja neutemeljena i da je Rusija odgovorna za agresiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tu\u017eitelji koji istra\u017euju slu\u010dajeve ratnih zlo\u010dina u Ukrajini ispituju navode o nasilnoj deportaciji djece u Rusiju, nastoje\u0107i stvoriti uslove za podizanje optu\u017enice za genocid, izjavila je glavna ukrajinska tu\u017eiteljica Iryna Venediktova.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346892,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-346891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346891"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346894,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346891\/revisions\/346894"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}