{"id":346861,"date":"2022-06-03T08:57:56","date_gmt":"2022-06-03T06:57:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346861"},"modified":"2022-06-03T08:57:56","modified_gmt":"2022-06-03T06:57:56","slug":"zasto-je-sunce-zuto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/06\/03\/zasto-je-sunce-zuto\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je Sunce \u017euto?"},"content":{"rendered":"<p>Temperatura povr\u0161ine Sunca otprilike iznosi 5,506 \u00b0 C, \u0161to Suncu daje bijelu boju, ali zbog atmosferskog rasipanja svijetla \u010desto tu bijelu vidimo kao \u017eutu boju.<\/p>\n<p>Kada bijelo svijetlo koje dolazi od Sunca i ide prema Zemlji prelazi kroz atmosferu Zemlje, plavo svijetlo se rasipa (zbog koje nebo vidimo kao plavo) , a uz bijelo svijetlo ostaje crveno, koje mi vidimo kao \u017euto. Kad Sunce zalazi na zapadu vi\u0161e se plavog svijetla rasipa nego uobi\u010dajeno, pa nam se Sunce \u010dini tamnije, naran\u010dasto ili crveno. Mo\u017eemo re\u0107i da kad Sunce gledamo sa Zemlje izgleda \u017euto, ali ako ga promatramo iz svemira, izvan Zemljine atmosfere, sigurno \u0107emo primijetiti razliku i u boji i u intenzitetu.<\/p>\n<p>Neki vjeruju da je pojavnost Sunca samo interpretacija ljudskog oka, da svijetlo sti\u017ee sa Sunca i poga\u0111a vizualni korteks na\u0161e mre\u017enice koji nakon obrade prenosi mozgu da je svijetlo \u017euto.\u00a0 Boju opa\u017eaju fotoosjetljive\u00a0 vidne stanice u na\u0161im o\u010dima koje su poznate kao \u010dunji\u0107i, a neke ih \u017eivotinje nemaju. Prema tome je mogu\u0107e da one vide Sunce kao sivo, no to nije znanstveno dokazani tako da ne mo\u017eemo biti sigurni u tu pretpostavku, jer imaju crno \u2013 bijele \u0161tapi\u0107e (drugi set vidnih stanica) u mre\u017enici koji su iznimno osjetljivi na svijetlo. (Izvor:geek.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sunce se sastoji od plinova, ve\u0107inom vodika i helija i malih koli\u010dina drugih elemenata poput sumpora, magnezija, ugljika, neona, \u017eeljeza, kisika, nikla, kroma i kalcija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346862,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-346861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346861"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346863,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346861\/revisions\/346863"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}