{"id":346760,"date":"2022-06-03T08:39:42","date_gmt":"2022-06-03T06:39:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346760"},"modified":"2022-06-03T08:39:42","modified_gmt":"2022-06-03T06:39:42","slug":"zivjeti-u-suzivotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/06\/03\/zivjeti-u-suzivotu\/","title":{"rendered":"\u017divjeti u su\u017eivotu"},"content":{"rendered":"

Autor:<\/strong> Sangeeta Iyer<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n
\n

Razvijaju\u0107i svijest na svom \u017eivotnom putu, postajemo svjesni istine \u2013 koja nas postupno i s puno ljubavi obasjava poput prvih zraka izlaze\u0107eg Sunca \u2013 da smo svi mi Jedan \u017divot<\/em>, duboko povezani jedni s drugima na zagonetne i tajanstvene na\u010dine.<\/p>\n

Razli\u010dite tradicije su koristile razne rije\u010di, znakove, simbole i druge egzoterijske izraze kako bi izrazile tu ideju jedinstva. Drevna vedska tradicija tu me\u0111usobnu povezanost naziva pranajeeva<\/em>, Kybalion<\/em> je naziva zakonom jedinstva, Maye su je prikazivale kao stablo \u017eivota koje ujedinjuje \u010dovje\u010danstvo s bo\u017eanstvom, nichirenski budizam1<\/sup> govori o na\u010delu esho funi, prema kojem su \u017eivot (sho<\/em>) i njegova okolina (e<\/em>) nerazdvojni (funi<\/em>). Funi<\/em> zna\u010di \u201cdva bez dvojnosti\u201d. Iako stvari oko sebe do\u017eivljavamo kao odvojene od sebe, na suptilnijoj razini \u017eivota nema razdvajanja izme\u0111u nas i okoline.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, klasi\u010dni gr\u010dki filozofi, uklju\u010duju\u0107i Pitagoru, opisali su svemir kao makrobios<\/em> \u2013 jedinstveno \u017eivo bi\u0107e koje \u010dini cijeli poznati univerzum, a svatko od nas njegov je mali, ali zna\u010dajan dio. Zami\u0161ljen je kao inteligentan, sveobuhvatan organizam koji ima organe, od kojih svaki ima svoju ulogu \u2013 svoju du\u017enost \u2013 u slu\u017ebi odr\u017eavanja \u017eivota i stabilnosti cijeloga univerzuma. I poput oceana u kojem ima puno pojedina\u010dnih kapljica vode, ovaj se Jedan \u017divot manifestira u milijardama nas, on obuhva\u0107a svako \u017eivo bi\u0107e, bilo da je rije\u010d o stijeni, drvetu, \u017eivotinji ili \u010dovjeku\u2026 i nadilazi vidljive oblike da bi uklju\u010dio i one nevidljive.<\/p>\n

Gotovo od svake kulture, a posebno od onih koje su postojale prije nekoliko tisu\u0107lje\u0107a, saznajemo da je bit \u017divota me\u0111usobna povezanost. Iako to na prvi pogled mo\u017eda nije o\u010dito, doista ne trebamo dugo tragati za dokazima; vidimo to u cijelom svemiru. Znamo da u Sun\u010devom sustavu gravitacijska sila Sunca odr\u017eava planete u njihovim orbitama u vje\u010dnoj me\u0111usobnoj povezanosti. Znamo da Mjesec utje\u010de na morsku plimu, na menstrualni ciklus i na na\u0161e raspolo\u017eenje, a svjesni smo i mnogih simbiotskih odnosa u prirodi izme\u0111u \u017eivih bi\u0107a i elemenata \u2013 poput vjetra i opra\u0161ivanja, ki\u0161nih oblaka i rijeka, p\u010dela i njihove uloge u osjetljivoj ravnote\u017ei krhkog ekosustava.<\/p>\n

Na neki na\u010din i sami osje\u0107amo tu me\u0111usobnu povezanost. Mo\u017eemo biti Zulu, Japanac, Skandinavac, Brazilac ili Indijac i ne razumjeti jezike drugih \u2013 ali svi dijelimo istu lepezu emocija, \u017eelja i strahova. Bez obzira odakle dolazimo, ustajemo se kako bismo zagrlili svoju djecu, igrali se s ku\u0107nim ljubimcima, za\u0161titili svoje domove te \u017eelimo da svi koje volimo budu sigurni od bilo kakve neda\u0107e.<\/p>\n

Iza ovih izvanjskih sli\u010dnosti postoje i finiji aspekti koji nas sve ujedinjuju na dubljoj razini. Melodija koju izvodi simfonijski orkestar, gdje je svaki instrument, svaki glazbenik, svaka nota ujedinjena u savr\u0161enom skladu, inspirira nas, podi\u017ee na\u0161e raspolo\u017eenje i odjekuje u na\u0161im osje\u0107ajima. Isto se doga\u0111a pri izvr\u0161enju nekog plemenitog \u010dina; on nas ujedinjuje nadilaze\u0107i rasu, spol i prostor, kako bismo se zalo\u017eili za ono \u0161to je ispravno. \u0160tovi\u0161e, kada postoji ideal koji okuplja ljude, usprkos svakom obliku razdvajanja, ideal poput potrage za mudro\u0161\u0107u i \u2018Istinom\u2019 koja je bit samog \u017eivota, taj ideal nas inspirira da najbolje iskoristimo vlastiti potencijal. Povezujemo se s njim kolektivno, nadilaze\u0107i pojedina\u010dne identitete, jer kada poticaj dolazi iz vi\u0161eg podru\u010dja, mi tako\u0111er odgovaramo iz svog vi\u0161eg ja.<\/p>\n

\n

Sve \u0161to mislimo, ka\u017eemo ili u\u010dinimo utje\u010de na sve ostalo<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Svi zajedno stvaramo osnovicu i potku tkanine \u017eivota; sve \u0161to mislimo, ka\u017eemo ili u\u010dinimo, utje\u010de na na\u0161u okolinu. Vijetnamski zen majstor Thich Nhat Hanh pisao je o konceptu me\u0111upovezanosti2<\/sup>, tiep hien<\/em>. Tiep<\/em> zna\u010di \u201cpovezati dvije niti kako bismo napravili du\u017eu nit\u201d. Predstavlja ideju o neprekidnom procesu uskla\u0111ivanja s cjelinom. Hien<\/em> zna\u010di \u201crealizirati, ostvariti to ovdje i sada\u201d; ne prebivati u svijetu u\u010denja, ve\u0107 prenijeti te spoznaje u stvarni \u017eivot, u sve tri dimenzije vlastitog djelovanja: tijelo, govor i um. Misli i rije\u010di tako\u0111er su radnje, i one mogu izazvati nemir u svijetu oko nas. Leptirov efekt<\/em>, izraz koji je skovao Edward Lorenz, govori o tome da \u201cmali uzroci mogu imati velike posljedice\u201d. \u010cak i mentalna slika, misao, mo\u017ee imati utjecaj negdje drugdje u svijetu. Moramo biti svjesni da se sjeme nasilja sije u na\u0161im umovima. To \u010dak ne mora biti neka ubojita misao. Jednostavan mjehuri\u0107 ogor\u010denja protiv vlastitog \u0161efa, tiho prko\u0161enje kriti\u010dki nastrojenom roditelju ili \u017eelja za neuspjehom bezobzirnog natjecatelja oblici su mentalnog nasilja koji su, na osje\u0107ajnom planu, ve\u0107 pogodili drugu osobu \u2013 i nas same, jer smo, na kraju krajeva, svi me\u0111usobno povezani. Da to nije zato \u0161to je um daleko sna\u017eniji nego \u0161to mislimo? Citirajmo Izgubljeni raj<\/em> Johna Miltona: \u201cUm je zasebno mjesto, i unutar sebe mo\u017ee napraviti raj od pakla, pakao od raja.\u201d<\/p>\n

O\u010dito, sve \u0161to radimo utje\u010de na cjelokupnu mre\u017eu me\u0111upovezanosti \u2013 na bolje ili na gore. Ali mi mo\u017eemo birati \u010dime \u0107emo doprinijeti ovoj zajednici. Nudimo li joj najbolje od svog ljudskog potencijala ili samo pridonosimo materijalizmu i odvajanju? Ovo je nutarnja bitka koja se bije svaki dan, bitka izme\u0111u na\u0161eg ni\u017eeg ja i onog vi\u0161eg; izme\u0111u snaga koje se u Bhagavad Giti<\/em> nazivaju Pandave<\/em> i Kurave<\/em>; na\u0161ih vrlina i mana. Je li na\u0161 odabir izdvojiti se iz simfonije \u017eivota i time izazvati nesklad i buku? Ili dajemo sve od sebe, bez obzira koji trud i disciplinu to iziskuje, da doprinesemo harmoniji nebeske glazbe?<\/p>\n

\n

Ako smo pozorni, mo\u017eemo prepoznati kako \u017eivjeti u jedinstvu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bez sumnje, nailazimo na brojne izazove dok poduzimamo korake da se me\u0111usobno uskladimo. Ali ve\u0107ina prepreka nalazi se unutar nas samih i one su potpuno u na\u0161oj vlasti. Hanh vrlo pronicljivo pokazuje gdje se nalaze prepreke za me\u0111usobno povezivanje, sa svojim korijenjem uraslim u gnjev, \u017eudnju, apati\u010dnost prema tu\u0111oj patnji, nedostatak hrabrosti i sebi\u010dnost.<\/p>\n

\n

\u201cNemojte biti vezani ni za jednu doktrinu ili teoriju, \u010dak ni za budisti\u010dku\u201d3<\/sup><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Uskla\u0111ivanje s bilo kojom pojedina\u010dnom ideologijom samo nas \u010dini uskogrudnima, netrpeljivima i okre\u0107e nas jedne protiv drugih. Umjesto toga, on predla\u017ee da duhovna u\u010denja koristimo kao smjernice za vlastito istra\u017eivanje kako bismo do\u0161li do vlastite intuitivne mudrosti, nutarnje stvarnosti koja je zajedni\u010dka osobina sveg \u017eivota. Stoga je nu\u017eno da se obrazovanje provodi kao usporedni studij kultura i tradicija cijeloga svijeta. Uz to, mora sadr\u017eavati i razli\u010dite oblike ljudskog iskustva, poput npr. umjetnosti i znanosti, kao sredstva potrage za objedinjavaju\u0107om biti mudrosti koja je iznad prividnog mno\u0161tva i razli\u010ditosti.<\/p>\n

\n

\u201cPrevelika vezanost za vlastite poglede mo\u017ee biti prepreka stvarnom uvidu\u201d4<\/sup><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kad vjerujemo da znamo sve, to nas odvaja od drugih i onemogu\u0107uje nam da nau\u010dimo bilo \u0161to novo. Takav stav mo\u017ee nas sprije\u010diti i u povezivanju s univerzumom. Na primjer: \u201cKada gledamo zalazak Sunca, mo\u017eemo osjetiti njegovu veli\u010danstvenost\u2026 ali znanstvenik \u0107e nam re\u0107i da je Sunce ve\u0107 za\u0161lo prije osam minuta \u2013 potrebno nam je toliko dugo da ga vidimo. Ako se dr\u017eimo samo znanstvenog aspekta znanja, gubimo mogu\u0107nost napredovanja u razumijevanju sada\u0161njeg trenutka.\u201d5<\/sup><\/p>\n

\u201cNe hranite bijes ni mr\u017enju. Nau\u010dite prodrijeti u njih i transformirati ih dok su jo\u0161 sjemenke u va\u0161oj svijesti.\u201d6<\/sup><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e nas ne ljuti ni sama tvrdoglavost druge osobe, ve\u0107 na\u0161a nesposobnost da joj iznesemo svoje gledi\u0161te \u2013 za koje vjerujemo da je ispravno! Mo\u017eemo li to percipirati kao svoju nesposobnost da u\u010dinkovito izrazimo svoje stavove i uvjerimo druge da promijene vlastite? Ili \u010dak prihvatiti da je njihovo pravo raditi stvari na svoj na\u010din?<\/p>\n

\u201cNe izgovarajte rije\u010di razdora. Pomirenje je umjetnost koja od nas zahtijeva da razumijemo obje sukobljene strane. Pomiriti se ne zna\u010di suditi dok se nalazimo izvan sukoba, to zna\u010di preuzeti dio odgovornosti za postojanje sukoba, ulo\u017eiti trud kako bismo razumjeli patnju obje strane i nastojati objema stranama pribli\u017eiti patnju drugoga te ponuditi mogu\u0107nosti rje\u0161enja koje se temelje na njihovom zajedni\u010dkom idealu.\u201d7<\/sup><\/p>\n

\u201cNe bavite se poslovima koji su \u0161tetni za ljude ili prirodu. Sredstva za \u017eivot te\u0161ko je prona\u0107i. Ipak, ako na\u0161 posao nanosi \u0161tetu \u017eivotu oko nas, trebali bismo se potruditi prona\u0107i drugi posao.\u201d8<\/sup><\/p>\n

Drugi va\u017ean na\u010din da se doprinese me\u0111usobnoj povezanosti nije skretanje pogleda s patnje bi\u0107a koja nas okru\u017euju. Lotus Sutra<\/em> ka\u017ee: \u201cGledajte na druga bi\u0107a o\u010dima suosje\u0107anja\u2026 samilost je pitka voda koja izvire iz izvora Razumijevanja. Osnovni lijek za ljutnju i mr\u017enju je vje\u017ebati se u dubljem promatranju.9<\/sup><\/p>\n

Me\u0111utim, biti suosje\u0107ajan ne zna\u010di tolerirati nepravdu kao opravdanje za pacifizam. Kao \u0161to znamo iz blistavog primjera Mahatme Gandhija, takva ravnodu\u0161nost nije vrlina \u2013 to je slabost. Umjesto da stojimo sa strane i gledamo kako nevini ljudi postaju \u017ertve, moramo se zalo\u017eiti za one koji se ne mogu zalo\u017eiti za sebe. \u017divot u me\u0111uovisnosti<\/em> podrazumijeva odgovornost.<\/p>\n

\n

Za\u0161to je potrebno da \u017eivimo u su\u017eivotu?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Budu\u0107i da to sve znamo, jer \u010duli smo o tome iz puno razli\u010ditih izvora, za\u0161to je to jo\u0161 uvijek te\u0161ko ostvariti, sprovesti u praksu? I za\u0161to je toliko va\u017eno izdi\u0107i se iznad razlika da bismo u\u010dinili ono \u0161to je ispravno? Mo\u017eda zato \u0161to je to prava priroda ljudskog duha \u2013 upustiti se u svakodnevnu bitku, izazvati svoje ni\u017ee ja i pobijediti kao osoba koja \u017eivi po vi\u0161em kodeksu pona\u0161anja kako bi ostvarila Jedinstvo \u017divota, \u010diji je dio, i pomogla drugima da \u010dine isto.<\/p>\n

Mogli bismo upitati za\u0161to\u2026 koja je svrha \u017eivota u su\u017eivotu<\/em>? Buddha bi mo\u017eda odgovorio da je to radi raspr\u0161ivanja iluzije razdvojenosti, najve\u0107e od svih iluzija, i poistovje\u0107ivanja s Jedinstvom. Tek kada prepoznamo ovu istinu i po\u010dnemo \u017eivjeti u skladu s njom, mo\u017eemo zapo\u010deti \u010diniti svijet boljim. Hanh citira Pali Canon10<\/sup>: Dittha dhamma sukha vihari \u2013 Radost \u017eivi tamo gdje je Dharma<\/em>, odnosno gdje aktivno sudjelujemo u mre\u017ei me\u0111usobne povezanosti i u tom procesu otkrivamo istinsku radost.<\/p>\n

\u201c\u0160to nije dobro za ko\u0161nicu, ne mo\u017ee biti dobro ni za p\u010delu\u201d, rekao je Marko Aurelije. Pa ipak, koliko \u010desto to imamo na umu dok donosimo odluke?<\/p>\n

Mi nismo odvojeni; nismo sami, niti smo samodovoljni. Mi smo samo kap u oceanu zvanom \u017divot. I mo\u017eemo postati mnogo ve\u0107i duhom pridru\u017euju\u0107i se njegovom toku. Po rije\u010dima biv\u0161eg predsjednika Indije, dr. APJ Abdula Kalama:<\/p>\n

\u201cGdje postoji pravednost u srcu, postoji ljepota u karakteru.
\nGdje postoji ljepota u karakteru, postoji sklad u domu.
\nGdje postoji sklad u domu, postoji red u narodu.
\nGdje postoji red u narodu, postoji mir u svijetu.\u201d<\/p>\n

Jedini istinski na\u010din \u017eivota je su\u017eivot.<\/p>\n

1<\/sup> Jedan od ogranaka budizma koji se temelji na u\u010denjima Nichirena, japanskog redovnika iz 13. stolje\u0107a. (op.p.)<\/em>
\n2<\/sup> Orig. interbeing je engleska ina\u010dica vijetnamskog tiep hien, pojma koji je skovao Thich Nhat Hanh i objasnio ga u knjizi Fourteen Guidelines for Engaged Buddhism. Pojam predstavlja stanje povezanosti i me\u0111uovisnosti svih fenomena. (op.p.)<\/em>
\n3<\/sup> Thich Nhat Hanh. Interbeing, Fourteen Guidelines for Engaged Buddhism.<\/em>
\n4<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n5<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n6<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n7<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n8<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n9<\/sup> Ibidem.<\/em>
\n10<\/sup> Skupina tekstova Theravada budizma. (op.p.)<\/em><\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uskla\u0111ivanje s bilo kojom pojedina\u010dnom ideologijom samo nas \u010dini uskogrudnima, netrpeljivima i okre\u0107e nas jedne protiv drugih.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346761,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1800],"class_list":["post-346760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-suzivot"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346760"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346762,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346760\/revisions\/346762"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}