{"id":346696,"date":"2022-05-31T20:39:35","date_gmt":"2022-05-31T18:39:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346696"},"modified":"2022-05-31T20:39:35","modified_gmt":"2022-05-31T18:39:35","slug":"szo-duvanska-industrija-je-jedan-od-najvecih-svjetskih-zagadivaca-okoline","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/31\/szo-duvanska-industrija-je-jedan-od-najvecih-svjetskih-zagadivaca-okoline\/","title":{"rendered":"SZO: Duvanska industrija je jedan od najve\u0107ih svjetskih zaga\u0111iva\u010da okoline"},"content":{"rendered":"

Svake godine proizvodnja i potro\u0161nja duvana rezultuje gubitkom vi\u0161e od psam miliona \u017eivota, 600 miliona stabala, 200.000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode te se u Zemljinu atmosferu ispu\u0161ta oko 84 miliona tona ugljen-dioksida (CO2), stoji u novome izvje\u0161taju SZO pod nazivom “Duvan: trovanje na\u0161e planete”, objavljenom danas na Svjetski dan bez duvana, prenosi 24sata.hr.<\/a><\/p>\n

Organizacija je pozvala na odgovornost duvansku industriju te je optu\u017euje da uti\u010de na kr\u010denje \u0161uma, zbog \u010dega se zemlja i voda u siroma\u0161nim zemljama manje koriste za proizvodnju hrane. Istovremeno nastaju gomile plasti\u010dnoga i hemijskog otpada.<\/p>\n

Rezultati su “prili\u010dno pora\u017eavaju\u0107i”, rekao je AFP-u Ruediger Krech, direktor za promicanje zdravlja SZO, nazvav\u0161i duvansku industriju “jednim od najve\u0107ih poznatih zaga\u0111iva\u010da”.<\/p>\n

“Ugljenikov otisak industrije iz proizvodnje, obrade i transporta duvana jednak je jednoj petini CO2 \u0161to ga godi\u0161nje proizvede industrija komercijalnih avio prevoznika, a to dodatno pridonosi globalnom zagrijavanju”, upozorava se u izvje\u0161taju.<\/p>\n

Duvanski proizvodi sadr\u017ee vi\u0161e od 7.000 otrovnih hemikalija koje se ispu\u0161taju u okolinu nakon \u0161to se odbace opu\u0161ci, rekao je Krech.<\/p>\n

Istakao je da svaki od oko 4,5 biliona opu\u0161aka koji svake godine zavr\u0161e u okeanima, rijekama, na plo\u010dnicima ili na pla\u017eama mo\u017ee zagaditi 100 litara vode, dodav\u0161i da tro\u0161ak \u010di\u0161\u0107enja odba\u010denih duvanskih proizvoda gotovo uvijek snose poreski obveznici, a ne duvanska industrija.<\/p>\n

Procijenjeno je da \u010detvrtina svih uzgajiva\u010da duvana oboli od takozvane “bolesti zelenog duvana”, odnosno trovanja nikotinom koji se apsorbuje kroz ko\u017eu, a poljoprivrednici kojima po \u010ditave dane kroz ruke prolazi li\u0161\u0107e duvana, konzumiraju jednaku koli\u010dinu nikotina koju nalazimo u 50 svakodnevno popu\u0161enih cigareta, rekao je Krech.<\/p>\n

To posebno zabrinjava u slu\u010daju brojne djeca koja rade u industriji uzgoja duvana.<\/p>\n

Ve\u0107ina duvana uzgaja se u siroma\u0161nijim zemljama, gdje \u010desto nedostaje i vode i obradivih povr\u0161ina. Ondje se na obradivim povr\u0161inama nerijetko umjesto hrane uzgaja duvan, stoji u izvje\u0161taju. Usto je uzgoj duvana odgovoran za oko pet posto globalnog kr\u010denja \u0161uma, \u0161to rezultuje crpljenjem dragocjenih vodnih resursa.<\/p>\n

Istovremeno prerada i transport duvana \u010dine znatan udio u globalnoj emisiji stakleni\u010dkih gasova – na njih otpada petina ugljenikovih otiska svjetske vazdu\u0161ne industrije.<\/p>\n

SZO upozorava i da proizvodi poput e-cigareta znatno pridonose globalnom zaga\u0111enju plasti\u010dnim otpadom.<\/p>\n

Filteri za cigarete sadr\u017ee mikroplastiku, sitne fragmente otkrivene u svim okeanima svijeta, \u010dak i na dnu najdublje brazde \u200b\u200bna svijetu te predstavljaju drugi najve\u0107i oblik one\u010di\u0161\u0107enja plastikom u svijetu, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n

SZO isti\u010de i da, uprkos marketingu duvanske industrije, nema dokaza po kojima e-filteri pru\u017eaju bilo kakve dokazane zdravstvene prednosti u odnosu na pu\u0161enje nefiltriranih cigareta.<\/p>\n

Agencija UN-a pozvala je kreatore politika u svijetu da filtere za cigarete smatraju plastikom za jednokratnu upotrebu i da razmotre zabranu njihove upotrebe.<\/p>\n

SZO smatra neoprostivim i to \u0161to poreski obveznici \u0161irom svijeta pokrivaju goleme tro\u0161kove \u010di\u0161\u0107enja nereda koji ostaje nakon kori\u0161tenja proizvoda duvanske industrije.<\/p>\n

Za to Kina svake godine izdvaja oko 2,6 milijardi dolara, a Indija oko 766 miliona dolara, dok Brazil i Njema\u010dka pla\u0107aju po 200 miliona dolara za \u010di\u0161\u0107enje odba\u010denih duvanskih proizvoda, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n

SZO insistira na tomu da bi vi\u0161e zemalja u svijetu trebalo slijediti takozvano na\u010delo “zaga\u0111iva\u010d pla\u0107a”, po uzoru na Francusku i \u0160paniju.<\/p>\n

“Industrija mora platiti za nered koji stvara i ostavlja za sobom”, smatra Krech.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u novom izvje\u0161taju o posljedicama pu\u0161enja upozorava da ono ne predstavlja samo veliku \u0161tetu po zdravlje pojedinaca nego je i jedan od najve\u0107ih svjetskih zaga\u0111iva\u010da okoline, zbog brda otpada i uticaja na globalno zagrijavanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-346696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346696"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346699,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346696\/revisions\/346699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}