{"id":346643,"date":"2022-05-31T06:12:04","date_gmt":"2022-05-31T04:12:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346643"},"modified":"2022-05-31T06:12:04","modified_gmt":"2022-05-31T04:12:04","slug":"uvijek-je-pravo-vrijeme-da-georgea-w-busha-nazovemo-ratnim-zlocincem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/31\/uvijek-je-pravo-vrijeme-da-georgea-w-busha-nazovemo-ratnim-zlocincem\/","title":{"rendered":"Uvijek je pravo vrijeme da Georgea W. Busha nazovemo ratnim zlo\u010dincem"},"content":{"rendered":"

Autor: Chip Gibbons<\/strong><\/p>\n

Dana 20. januara 2009. godine, u Sjedinjenim Dr\u017eavama do\u0161lo je do promjene vlasti. Ba\u0161 po obi\u010daju, odlaze\u0107i predsjednik prisustvovao je inauguraciji prije leta iz grada. Na kanalu MSNBC, Chris Matthews je napravio nekarakteristi\u010dno bistru opasku o odlasku Georgea W. Busha iz Washingtona: “Bit \u0107e isto kao i sa Romanovima, stvarno to mislim. Vlada osje\u0107aj da su izgubili naklonost, da vi\u0161e nisu popularni i da \u0107e se \u010ditava porodica sada povu\u0107i iz javnog \u017eivota.”<\/p>\n

Matthewsova opaska nai\u0161la je na protivljenje kolega voditelja. Keith Olbermann (da, onaj Keith Olbermann) podsjetio ga je da su mnogi predvi\u0111ali da \u0107e Richard Nixon i oni oko njega isto tako biti izgnani, da bi se godinama nakon afere Watergate opet vratili u javni \u017eivot.<\/p>\n

“Hajdemo da George W. Busha ne stavljamo ni u kakve kategorije sa Richardom Nixonom,” o\u0161tro je uzvratio Matthews. “Richard Nixon je bio tragi\u010dan, pravio je u\u017easne gre\u0161ke, \u010dinio je pogre\u0161ne stvari, ali je bio veliki predsjednik.”<\/p>\n

Richard Nixon je mo\u017eda i bio, kao \u0161to je Matthews tvrdio “nezgodniji” od Busha. No ipak, Matthews je ironi\u010dno pravdao Nixona, odnose\u0107i se prema njemu kao prema predsjedniku koji je postigao veliku uspjeh dok je tragi\u010dno pravio gre\u0161ke \u2013 time nagovje\u0161tavaju\u0107i dana\u0161nju rehabilitaciju Busha.<\/p>\n

Za vrijeme vladavine Donalda Trumpa, Busha su bizarno slavili kao neku vrstu protivnika Trumpa, a velika ve\u0107ina Demokrata gledala ga je sa naklono\u0161\u0107u. Bez ikakve svijesti o samom sebi, Bush se nedavno opet pojavio u javnosti osu\u0111uju\u0107i nelegalnu i moralno odvratnu invaziju Rusije na Ukrajinu. Njegov ovosedmi\u010dni gaf, gdje je pobrkao invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu sa svojom invazijom na Irak, otkriva za\u0161to bi mu mo\u017eda bilo bolje da se sakrio od o\u010diju javnosti.<\/p>\n

U govoru u svom predsjedni\u010dkom centru, Bush je osudio Putina za namje\u0161tanje izbora i ugnjetavanje disidenata, govore\u0107i kako su to “rezultati nedostatka kontrole i ravnote\u017ee u Rusiji i odluka jednog \u010dovjeka da pokrene u potpunosti neopravdanu i brutalnu invaziju na Irak. Ho\u0107u re\u0107i, na Ukrajinu.”<\/p>\n

Kao neko ko se politi\u010dki obrazovao tokom Bushove invazije na Irak i ko je za vrijeme njegove vlade provodio vrijeme iz prve ruke slu\u0161aju\u0107i pri\u010de antiratnih veterana o brutalnosti okupacije, te\u0161ko mi je rije\u010dima objasniti kako duboku, tjelesnu reakciju sam imao na ovaj video. Rat je zlo\u010din. A Bushova invazija na Irak bila je u potpunosti bespotrebna i ni\u010dim izazvana. Bio je to \u010din neubla\u017eene agresije sa zastra\u0161uju\u0107im ljudskim gubicima. Sve ove smrti i razaranje bili su izbor Bushove administracije.<\/p>\n

Gledati Busha kako osu\u0111uje druge za \u010dinjenje istih zlo\u010dina koje je on po\u010dinio ve\u0107 je samo po sebi lo\u0161e. Vidjeti ga kako u tom procesu slu\u010dajno priziva svoje ratne zlo\u010dine, \u0161ali se na taj ra\u010dun, a onda da se publika zajedno s njim smije tome, prizor je vrijedan prezira. Iako je invazija Rusije na Ukrajinu zlo\u010din, \u010dini se kako su namje\u0161teni izbori, ugnjetavanje disidenata i neopravdana i brutalna invazija teme prema kojima je trebao imati malo pristojnosti i izbje\u0107i davanje svog mi\u0161ljenja o njima.<\/p>\n

No namje\u0161teni izbori, ugnjetavanje disidenata i nepravedna i brutalna invazija su vjerovatno jedine teme za koje Bush ima dovoljno li\u010dnog iskustva da da mi\u0161ljenje, \u0161to je mo\u017eda razlog za\u0161to je na kratko pomije\u0161ao svoj rat s Putinovim. Mnogi od onih medija koji se bave isklju\u010divo interesima politi\u010dara i lobista, re\u0107i \u0107e da je ova usporedba neprikladna. No \u010dinjenice govore same za sebe i vrijedilo bi ih se prisjetiti, ako ni zbog \u010dega drugog onda zbog toga \u0161to je Bushov nelegalni i razaraju\u0107i rat gurnut u zaborav bez obzira na to \u0161to je zapo\u010deo prije manje od dvije decenije i \u0161to je u mnogome preoblikovao svijet u kojem sada \u017eivimo.<\/p>\n

\n

Priprema za rat<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ameri\u010dka invazija na Irak 2003. godine bila je ubojita. Bio je to masivni napad na ve\u0107 uni\u0161tenu naciju. Prema Ujedinjenim Nacijama, bombardovanje Iraka 1991. godine pod vladom predsjednika George H.W. Busha bilo je “gotovo apokalipti\u010dno” i dovelo je dr\u017eavu do “predindustrijskog doba”. Ameri\u010dke sankcije, koje je predsjednik Bill Clinton zadr\u017eao, nisu samo onemogu\u0107ile ponovnu izgradnju Iraka, ve\u0107 su isto tako dovele do masivnog umiranja ira\u010dke djece. Do kraja Clintonovog mandata, SAD su bombardovale Irak jedanput svaka tri dana. Kada je stupio na vlast (pune dvije godine prije rata u Iraku), me\u0111u prvim Bushovih aktovima bilo je dramati\u010dno pogor\u0161anje ovog bombardovanja.<\/p>\n

Iz perspektive Ira\u010dana, koji su vi\u0161e od jedne decenije \u017eivjeli pod konstantim bombardovanjem SAD-a, Sjedinjene Dr\u017eave su ve\u0107 vodile rat protiv njih. Ipak, Bushov rat u Iraku slu\u017ebeno je zapo\u010deo 20. marta 2003. godine. Po\u010detni napad, strategija “\u0161oka i strahopo\u0161tovanja” bilo je brutalno vazdu\u0161no bombardovanje najve\u0107im dijelom bespomo\u0107ne nacije od strane jedine preostale svjetske supersile. Dugotrajna okupacija Iraka, koju su zabilje\u017eili ameri\u010dki vojnici koji su se okrenuli protiv rata, zahtijevala je veliki nivo smrtnosti.<\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave nikada se istinski nisu suo\u010dile sa smrtnim ishodom ovoga rata. Nije nikakvo \u010dudo to \u0161to je broj smrtnih slu\u010dajeva sporna tema. Kao \u0161to je organizacija za pra\u0107enje medija FAIR konstantno ukazivala, ameri\u010dki mediji su radili na tome da sakriju istinu o broju poginulih Ira\u010dana. Prema prora\u010dunu projekta Broj ubijenih u Iraku, ukupan broj smrtnih slu\u010dajeva iznosi 288,000. Stru\u010dno pregledane studije objavljenje u \u010dasopisima New England Journal of Medicine, The Lancet, te PLOS Medicine navele su cifre od 151,000, 650,000 i 461,000, redom. Britanska agencija za istra\u017eivanje javnog mnijenja ORB procjenjuje da broj stradalih iznosi 1,2 miliona.<\/p>\n

Koju god od ovih cifara koristili, zastra\u0161uju\u0107a je. \u0160ta je bila svrha svih ovih ubistava? Dvije stavke koje je Bush citirao kao razloge za invaziju – da Irak posjeduje oru\u017eje za masovno uni\u0161tenje i da je Saddam Hussein povezan sa napadima 11. septembra 2001, ispostavile su se kao la\u017ei. Bushovo povezivanje 11. septembra sa Irakom vjerovatno je najsmrtonosnija teorija zavjere, la\u017enih vijesti i dezinformacija dvadeset i prvog stolje\u0107a.<\/p>\n

Istina je da su Bush i njegova klika \u017eeljeli rat. Niz procurjelih britanskih dopisa koje su pripremili saradnici u uredu premijera Tonyja Blaira, daju nam uvid o Bushovoj \u017eelji za rat. U zapisniku sa sastanka izme\u0111u Blaira i visokih dr\u017eavnih du\u017enosnika iz juna 2002. godine, jo\u0161 poznatom pod nazivom Dopis iz Downing Streeta, \u0161ef MI6 Richard Dearlove je otvoreno izjavio da se “vojna akcija sada smatra neizbje\u017enom. Bush \u017eeli smaknuti Saddama kroz vojnu akciju \u0161to opravdava spojem terorizma i oru\u017eja masovnog uni\u0161tenja. Me\u0111utim, informacije i \u010dinjenice su se utvr\u0111ivale u skladu s tom politikom.\u201d<\/p>\n

Ministar vanjskih poslova je isto tako prenio kako je “jasno da je Bush odlu\u010dio da pokrene vojnu akciju, iako ta\u010dno vrijeme kada \u0107e se to desiti jo\u0161 uvijek nije odlu\u010deno. No u ovom slu\u010daju ne postoje jaki argumenti. Sadam ne prijeti susjedima, a vjerovatno\u0107a da \u0107e Irak napasti masovnim oru\u017ejem manja je od Libije, Sjeverne Koreje ili Irana.”<\/p>\n

Jo\u0161 jedan procurjeli dopis, ovoga puta sa sastanka izme\u0111u Busha i Blaira 2003. godine, dokumentira njihove rasprave o mogu\u0107im na\u010dinima da isprovociraju Saddama i stvore opravdanje za rat. Jedna od predlo\u017eenih ideja bila je da ofarbaju jedan ameri\u010dki izvi\u0111a\u010dki avion u bojama Ujedinjenih Nacija u nadi da \u0107e ga ira\u010dka vlada sru\u0161iti.<\/p>\n

\n

Rat koji nikada nije zavr\u0161io<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Rat u Iraku mo\u017eda je jedan od Bushovih najmonstruoznijih zlo\u010dina, ali daleko od toga da je jedini. Bushova kompletna politi\u010dka karijera zasnovana je na smrti.<\/p>\n

Kao guverner Texasa, Bush je postavio rekord osu\u0111uju\u0107i na smrt 131 zatvorenika. Njegova krvo\u017eednost, nakon \u0161to je izabran za predsjednika, bila je predmet parodije u ske\u010du emisije Saturday Night Live u kojem Bush govori kako je porazio Al Gorea, “Mo\u017eda \u0107u ja zapo\u010deti rat. Ratovi su poput pogubljenja, samo u ve\u0107oj razmjeri.”<\/p>\n

Nakon \u0161to je Nixon izgubio naklonost javnosti, nacija se suo\u010dila sa ve\u0107im zloupotrebama dr\u017eavne sigurnosti. (Obama se, kao jedno od najve\u0107ih postignu\u0107a njegove vlade, potrudio da ne do\u0111e do sli\u010dnog preispitivanja Bushove vlade). Gotovo odmah nakon \u0161to su napravljene ove reforme, desnica je zapo\u010dela sa poku\u0161ajima da ih poni\u0161ti. Lobirali su za otklanjanje restrikcija koje su nametnute FBI i CIA i poku\u0161ali su ponovno oformiti Odbor Predstavni\u010dkog doma za anti-ameri\u010dke aktivnosti, koji je bio jedan od glavnih instrumenata makartizma.<\/p>\n

Kako je antikomunisti\u010dka mantra izgubila vjerodostojnost, opasnost od terorizma su iskoristili kao novo opravdanje za pove\u0107anje kontra-subverzivne represije u dr\u017eavi i vojne agresije vani. Dok su revan\u0161isti\u010dki poboronici neometane dr\u017eavne sigurnosti prona\u0161li svog prvog vo\u0111u u Ronaldu Reaganu, pod Bushovom vladom ostvarit \u0107e svoje najlu\u0111e snove.<\/p>\n

Dana 11. septembra 2001. godine, \u010dlanovi al-Kaide ubili su gotovo tri hiljade ljudi na ameri\u010dkom tlu. Jeziva i u\u017easna tragedija tog dana ostavila je mnoge Amerikance u \u0161oku i \u017ealosti. Pored toga \u0161to su Amerikancima preporu\u010dili da idu u \u0161oping (ako to prestanu raditi, to bi zna\u010dilo da su teroristi pobijedili), Bush i njegova administracija iskoristile su zajedni\u010dku bol nacije kako bi postigli dugo pri\u017eeljkivano \u0161irenje djelokruga ameri\u010dke dr\u017eavne sigurnosti.<\/p>\n

Samo nekoliko dana nakon napada, kongres je usvojio Dopu\u0161tenje za upotrebu vojne sile, \u0161to je protuma\u010deno kao dozvola za rat u Afganistanu. Zapravo u njemu nisu spomenuli niti jednu dr\u017eavu. Bio je to blanko \u010dek za globalni rat. Ovo odobrenje i danas se koristi kako bi se opravdale vojne akcije u dvadeset i dvije dr\u017eave.<\/p>\n

Bush je isto tako tvrdio kako rezolucija i inherentne ratne ovlasti predsjednika mu daju pravo da prislu\u0161kuje bez dozvole, kidnapuje, i na neodre\u0111eno vrijeme \u0161alje u pritvor ameri\u010dke dr\u017eavljanine. Ni sudovi, a ni Kongres nisu mu mogli stati u kraj. Za one koji nisu bili u Sjedinjenim Dr\u017eavama, Bush je uspostavio vojni zatvor u zaljevu Guantanamo na Kubi, i odobrio globalni program prisilnih nestanaka (“izru\u010denja”) i mu\u010denja. Dok je Afganistan \u010desto stavljan u kontrast sa Irakom kao “dobri rat”, jasno je da nikada nije bio ni\u0161ta vi\u0161e od bespotrebnog napada na siroma\u0161nu zemlju.<\/p>\n

Na doma\u0107em frontu, manje od dva mjeseca nakon 11. septembra (i sedmicama nakon \u0161to je Bush ve\u0107 osnovao tajni program za nadzor u NSA), Bushova Bijela ku\u0107a je progurala Patriotski zakon. Ova dugogodi\u0161nja lista \u017eelja prethodno politi\u010dki nezamislivih prijedloga, pro\u0161irila je okvir nadzora nacionalne sigurnosti i poni\u0161tila mnoge klju\u010dne reforme iz sedamdesetih godina koje su donesene nakon afere Watergate. FBI i Ministarstvo pravosu\u0111a u ime rata protiv terora kriminalizirali su i prognali pobornike palestinskih prava, dok je Bush pomogao da se cenzuriraju informacije o ulozi Saudijske Arabije u napadima 11. septembra. Saudijci su, naravno, bili dugogodi\u0161nji poslovni partneri porodice Bush.<\/p>\n

Bush je s pravom osramo\u0107en oti\u0161ao s predsjedni\u010dke pozicije. I prije nego \u0161to je stupio na tu poziciju, smatran je nelegalnim uzurpatorom. Ne samo da je izgubio podr\u0161ku naroda, ve\u0107 su mnogi Amerikanci vjerovali da bez intervencije Vrhovnog suda ne bi ni uspio osvojiti elektorski koled\u017e.<\/p>\n

Pokrenuo je dvije brutalne invazije, proglasio globalni rat bez granica i limita i uni\u0161tio demokratiju u dr\u017eavi. Bez obzira na to \u0161to se hvalio svojom sposobno\u0161\u0107u da \u0161titi Amerikance, sve ovo pokazalo se kao potpuna zabluda nakon uragana Katrina. Javnost je u stvarnosti gledala kako su siroma\u0161na i radni\u010dka klasa, ve\u0107inom Afroamerikanci, ostavljeni da umru na krovovima od strane okrutne i nezainteresirane federalne vlade koju je vodio \u010dovjek koji se hvalio kako njegovo izborno tijelo \u010dine dobrostoje\u0107i i najbogatiji slojevi dru\u0161tva.<\/p>\n

U Bushovim posljednjim godinama na poziciji predsjednika, ekonomija je prolazila kroz najgoru krizu jo\u0161 od Velike depresije. Iako su uzroci globalne ekonomske krize bili mnogo ve\u0107i od jednog predsjednika, i ova kriza je kao jo\u0161 jedan sramotan neuspjeh dodana u Bushov ionako pretrpan \u017eivotopis.<\/p>\n

Dok je odmah nakon napada 11. septembra Bush imao ve\u0107u podr\u0161ku javnosti od bilo kojeg drugog predsjednika (92 posto), ta podr\u0161ka kasnije \u0107e pasti na 19 posto. Tako nisku podr\u0161ku nisu imali ni Richard Nixon ili Donald Trump. Na kraju mandata, 41 posto Amerikanaca smatralo je da Bush ne samo da je bio lo\u0161 predsjednik, ve\u0107 najgori predsjednik u historiji SAD-a.<\/p>\n

Danima nakon napada 11. septembra, Bush je ameri\u010dkom narodu o predstoje\u0107im ratovima rekao kako \u0107e “ovaj pohod, ovaj rat protiv terorizma trajati neko vrijeme”. Tri administracije nakon njegove, to \u201cneko vrijeme\u201d i dalje traje. Posljedice ovoga pohoda bile su katastrofalne za narod na Bliskom Istoku koji \u017eivi na drugoj strani ameri\u010dkog bombardovanja. Na\u0161a demokratija, koju je Bush unazadio, jednako tako se nikada nije oporavila od njegovog pohoda.<\/p>\n

Ako se Bushu ve\u0107 ne\u0107e suditi za ratne zlo\u010dine, onda bi makar trebao imati malo pristojnosti i prestati se pojavljivati u javnosti kao moralni autoritet za neopravdane invazije. Umjesto toga, ba\u0161 kao \u0161to je pokazao Bushov nedavni gaf i publika koju je to vidno zabavilo, ni Bush ni ameri\u010dko dru\u0161tvo nikada se istinski nisu suo\u010dili sa posljedicama njegovog imperijalisti\u010dkog pohoda.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to je pokazao Bushov nedavni gaf i publika koju je to vidno zabavilo, ni Bush ni ameri\u010dko dru\u0161tvo nikada se istinski nisu suo\u010dili sa posljedicama njegovog imperijalisti\u010dkog pohoda <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345801,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1691,1692,832],"class_list":["post-346643","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-dzordz-bus","tag-irak","tag-ratni-zlocini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346643"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346644,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346643\/revisions\/346644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}