Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ono uzrokuje oko 90% smrti od raka plu\u0107a u SAD-u.<\/p>\n
Maligne bolesti drugi su naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2019. godini novotvorine, odnosno tumorske bolesti, bile su uzrok 13.718 smrti, dok su bolesti krvo\u017eilnog sustava bile uzrok 22.020 smrti. Naj\u010de\u0161\u0107i maligni uzroci smrti bili su rak plu\u0107a (2874 umrlih) te rak debelog i zavr\u0161nog crijeva (2095).<\/p>\n
No, s druge strane isto tako je poznato da neki ljudi pu\u0161e cijeli \u017eivot, a da nikada ne obole od raka plu\u0107a. \u0160tovi\u0161e, negdje izme\u0111u 80 i 90 posto ljudi koji cijeli \u017eivot pu\u0161e po kutiju cigareta na dan i vi\u0161e nikada ne\u0107e oboljeti od raka plu\u0107a. Jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih argumenata pu\u0161a\u010da koji se ne \u017eele odre\u0107i pu\u0161enja glasi otprilike ovako: Znam vi\u0161e ljudi koji su pu\u0161ili cijeli \u017eivot pa nisu oboljeli od raka plu\u0107a.<\/p>\n
Tajna je u stanicama koje obla\u017eu plu\u0107a<\/strong><\/p>\n U \u010demu je stvar? Znanstvenici ve\u0107 du\u017ee vrijeme pretpostavljaju da je odgovor u genetici, no tek je novo istra\u017eivanje, objavljeno u \u010dasopisu Nature Genetics pobli\u017ee razjasnilo ovaj misterij.<\/p>\n Prema autorima studije tajna je u tome \u0161to neki ljudi imaju stanice koje obla\u017eu plu\u0107a s aktivnijom genetikom za popravak DNA, \u0161to ih mo\u017ee za\u0161tititi od nastanka raka, \u010dak i kada puno pu\u0161e.<\/p>\n U istra\u017eivanju je sudjelovalo 14 ljudi koji nikada nisu pu\u0161ili te 19 lakih, umjerenih i te\u0161kih pu\u0161a\u010da. Autori u uvodu pi\u0161u da su sekvencirali cijeli genom proksimalnih bazalnih stanica bronha od 33 sudionika u dobi izme\u0111u 11 i 86 godina s povijesti pu\u0161enja koja je varirala od nepu\u0161a\u010da do 116 pak-godina. Jedna pak-godina je jedna godina u kojoj pu\u0161a\u010d svaki dan pu\u0161i po jednu kutiju cigareta dnevno. Ako netko pu\u0161i dvije kutije dnevno, onda \u0107e kroz 10 godina nakupiti 20 pak-godina.<\/p>\n Povr\u0161inske stanice prikupljene iz plu\u0107a sudionika sekvencirane su pojedina\u010dno kako bi se izmjerile mutacije u njihovim genomima.<\/p>\n “Ove plu\u0107ne stanice \u017eive godinama, \u010dak i desetlje\u0107ima, i stoga mogu akumulirati mutacije, kako s godinama, tako i s pu\u0161enjem”, objasnio je jedan od autora studije, epidemiolog i pulmolog Simon Spivack s Medicinskog fakulteta Albert Einstein.<\/p>\n “Od svih tipova stanica plu\u0107a, kod njih postoji najve\u0107a vjerojatnost da \u0107e postati kancerozne”, dodao je.<\/p>\n Autori tuma\u010de da su u istra\u017eivanju prona\u0161li pove\u0107anje u\u010destalosti mutacija – jednonukleotidnih varijanti i malih insercija i delecija – s kronolo\u0161kom dobi kod nepu\u0161a\u010da, s time da su mutacije bile zna\u010dajno u\u010destalije me\u0111u pu\u0161a\u010dima.<\/p>\n Kod nekih mutacije dosti\u017eu plato<\/strong><\/p>\n Kada su znanstveni te mutacije ucrtali u grafikon koji je pokazivao prolazak vremena, pokazalo se da su one pratile linearni porast rizika od raka do oko 23 pak-godine, nakon \u010dega nije uo\u010deno daljnje pove\u0107anje u\u010destalosti mutacija. Drugim rije\u010dima, broj mutacija, a time i rizik od raka kod analiziranih sudionika rastao je do 23 godine pu\u0161enja jedne kutije na dan, a potom je dosegao plato.<\/p>\n Autori su zaklju\u010dili da to ukazuje na individualnu selekciju za izbjegavanje mutacija.<\/p>\n “Najve\u0107i pu\u0161a\u010di nisu imali najve\u0107e optere\u0107enje mutacijama”, ka\u017ee Spivack.<\/p>\n “Na\u0161i podaci sugeriraju da su te osobe mo\u017eda pre\u017eivjele tako dugo unato\u010d te\u0161kom pu\u0161enju jer su uspjele suzbiti daljnje nakupljanje mutacija. Taj prestanak porasta mutacija mogao bi proizlaziti iz toga \u0161to ti ljudi imaju vrlo u\u010dinkovite sustave za popravak o\u0161te\u0107enja DNA ili za detoksikaciju dima cigareta”, pojasnio je.<\/p>\n Testovi za mjerenje kapaciteta za popravak DNA<\/strong><\/p>\n Nema dvojbe da dim duhana uzrokuje mutacije stanica u plu\u0107ima, no ho\u0107e li se te mutacije razviti u tumore ovisi o tome koliko dobro tijelo mo\u017ee popraviti DNA.<\/p>\n Geni koji se bave popravkom DNA mogu biti naslije\u0111eni ili ste\u010deni, a njihovo uti\u0161avanje ve\u0107 je u ranijim istra\u017eivanjima povezano s razvojem tumora.<\/p>\n Znanstvenici jo\u0161 uvijek ne znaju to\u010dan odgovor na pitanje \u0161to u tijelu odre\u0111ene osobe omogu\u0107uje bolje popravljanje DNA.<\/p>\n “Sada \u017eelimo razviti nove testove koji mogu mjeriti ne\u010diji kapacitet za popravak DNA ili detoksikaciju, \u0161to bi moglo ponuditi novi na\u010din za procjenu ne\u010dijeg rizika od raka plu\u0107a”, rekao je geneti\u010dar Jan Vijg, jedan od znanstvenika koji su radili na istra\u017eivanju.<\/p>\n Ovi testovi mo\u017eda bi mogli pomo\u0107i ljudima i lije\u010dnicima da u nekoj mjeri procijene individualne rizike pu\u0161a\u010da.(Izvor:Index.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poznato je da je pu\u0161enje glavni faktor rizika za obolijevanje od raka plu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-346562","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346562"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346564,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346562\/revisions\/346564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}