“Zeletin i Visitor predstavljaju jedinstven \u0161umski ekosistem, a istra\u017eivanja koja smo sprovodili tokom 2021. godine potvr\u0111uju ve\u0107 prepoznati zna\u010daj ovog podru\u010dja od strane ekspertskog tima projekta \u201eUspostavljanje Natura 2000 podru\u010dja u Crnoj Gori\u201c. Naime, ovaj projekat za potrebe resornog ministarstva i Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine podr\u017ean je od strane Evropske unije, sa ciljem identifikacije potencijalnih stani\u0161ta koja \u0107e momentom pristupanja u EU postati sastavni dio najve\u0107e mre\u017ee za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja na svijetu \u0161to Zeletin i Visitor svojim odlikama svakako zaslu\u017euju”, saop\u0161teno je iz CZIP-a.<\/p>\n
Navode da podru\u010dje Zeletina i Visitora nije samo podru\u010dje od lokalnog zna\u010daja, ve\u0107 ima status SPA lokaliteta (Special Protected Area prema Pti\u010dijoj Direktivi), te priznaju\u0107i mu za\u0161titu u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, Agencija za za\u0161titu \u017eivotne sredine, zajedno sa op\u0161tinama na kojima se prostiru Zeletin i Visitor \u2013 Andrijevicom, Plavom i Gusinjem, bi pokazala spremnost da za\u0161titi, adekvatno upravlja i uva\u017ei zna\u010daj prepoznatih Natura 2000 stani\u0161ta, \u010dime bi se odr\u017eao korak sa o\u010dekivanim aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.<\/p>\n
Usvajanje inicijative o\u010dekuju, kako su naveli, ne samo zbog me\u0111unarodne va\u017enosti tog lokaliteta ve\u0107 imaju\u0107i u vidu da je isti od ranije prepoznat planskim dokumentima na lokalnom i nacionalnom nivou.<\/p>\n
“Sprovedena istra\u017eivanja, pored na\u0161eg ekspertskog tima za krupne sisare i ptice, uklju\u010dila su eminentne stru\u010dnjake iz svojih oblasti pokrivaju\u0107i sljede\u0107e biodiverzitetske grupe: \u0161umske biljke, gljive, vodozemce, gmizavce, ptice, krupne i male sisare, sa posebnim akcentom na \u0161ume i njihov zna\u010daj. Tako su evidentirane 322 vrste i podvrste vaskularnih biljaka \u0161umskog ekosistema od \u010dega 21 vrstu \u010dine endemi Balkanskog poluostrva. Od toga 94 vrste predstavljaju ljekovite biljke koje se u tradicionalnoj medicini koriste hiljadama godina. Tako\u0111e je evidentirano 125 vrsta makrogljiva od \u010dega 17 ima konzervacijski status. Od vodozemaca zabilje\u017eeno je 7 vrsta koliko i od gmizavaca. Sa 110 vrsta ptica, Zeletin predstavlja dom gotovo tre\u0107ini registrovanih vrsta u Crnoj Gori. Od 38 vrsta sisara 24 su za\u0161ti\u0107ena Bernskom konvencijom dok je 21 vrsta na spisku Direktive o stani\u0161tima”, navode iz CZIP-a.<\/p>\n
Imaju\u0107i u vidu zna\u010daj ovog prostora kao i potrebu za o\u010duvanjem posljednjih pra\u0161uma na Balkanu, kako su dodali, o\u010dekuju spremnost op\u0161tina da zajedno sa Agencijom za za\u0161titu \u017eivotne sredine iska\u017eu politi\u010dku volju i krenu u proces za\u0161tite ovog podru\u010dja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica dostavio je Agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine, te op\u0161tinama Plav, Gusinje i Andrijevica, inicijativu za za\u0161titu Zeletina i Visitora kako bi se pristupilo uspostavljanju za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja koje bi \u0161titilo jednu od najo\u010duvanijih \u0161umskih kompleksa na Balkanu i tre\u0107u pra\u0161umu u zemlji nakon Biogradske gore i Crne pode.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":303529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-346438","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346438"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346438\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346439,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346438\/revisions\/346439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346438"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346438"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}