{"id":346288,"date":"2022-05-28T06:32:38","date_gmt":"2022-05-28T04:32:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346288"},"modified":"2022-05-28T06:32:38","modified_gmt":"2022-05-28T04:32:38","slug":"naprijed-u-goru-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/28\/naprijed-u-goru-buducnost\/","title":{"rendered":"Naprijed u goru budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Autor: Ivo \u0160kori\u0107<\/strong><\/p>\n

Iako dobiva ukrajinski rat i iako ameri\u010dki kapitalisti profitiraju od njega vi\u0161e nego bilo tko drugi na svijetu, sasvim je mogu\u0107e da Biden na nadolaze\u0107im izborima izgubi Kongres. Mogu\u0107e je da ga izgubi uslijed duboke ekonomske krize, umjetno orkestrirane samo kako bi ga se sprije\u010dilo da provede progresivne \u201cekstremno lijeve\u201d ideje. Mogu\u0107e je da ga izgubi kako bi se sprije\u010dila sindikalizacija radni\u0161tva, dalji rast pla\u0107a i ostvarivanje progresivnih obe\u0107anja poput oprosta dijela studentskog duga.<\/p>\n

Kad se gleda stanje \u017eivota ljudske vrste kroz tisu\u0107e godina, svi se mo\u017eemo slo\u017eiti da je evidentan napredak, i da se danas \u017eivi i bolje i du\u017ee i sigurnije i zdravije nego ikada ranije. No, to se dalo zaklju\u010diti i 1914. godine. I takav zaklju\u010dak nije bio nimalo od pomo\u0107i onima koji su tada kopali rovove izme\u0111u Francuske i Njema\u010dke.<\/p>\n

Tako se nekako osje\u0107amo i pred ovo ljeto. Vjerujemo, na temelju povijesti, da \u0107emo se oporaviti i napredovati, da \u0107e biti bolje. No, ne mo\u017eemo to\u010dno procijeniti kada \u0107e se to desiti, kada \u0107e povijest ponovno po\u010deti te\u0107i svojim normalnim tokom napretka. A za sada izgleda da nam se smak svijeta pribli\u017eava. Neminovno. Ovog ljeta. I iako se tome ne vidi kraj, ba\u0161 kao niti Covid pandemiji, mo\u017ee se re\u0107i da se kraj ne\u0107e niti po\u010deti nazirati dok silama mo\u0107i i kapitala odgovara ova apokalipti\u010dna gusta magla koja se spustila na svijet.<\/p>\n

Ruskim gra\u0111anima je sve gore. Putin je ok. I nastavit \u0107e tim putem dok ili ne pobjedi ili ne bude pora\u017een. Bez obzira na cijenu. I ameri\u010dkim gra\u0111anima je sve gore. No, ameri\u010dkoj bogatoj eliti je, \u010dini se, tako ba\u0161 idealno pred izbore u studenome. \u0160to je svima nama zajedno ekonomski gore, to je njima politi\u010dki bolje, jer pove\u0107ava \u0161anse da bi Biden i Demokrati mogli izgubiti kontrolu nad Kongresom u strahu gra\u0111ana od \u201cekstremne ljevice\u201d.<\/p>\n

Rat u Ukrajini se i za Ukrajinu i za Rusiju i za ostatak svijeta odvija sasvim prema o\u010dekivanjima koja sam iznio u \u010dlanku od 1. o\u017eujka. Ruska vojska je zaglibila u ukrajinskom blatu. NATO se ujedinio kao nikad prije. \u0160vedska i Finska ulaze u NATO. I Ukrajina i Rusija su dugoro\u010dno ekonomski o\u0161te\u0107ene. Europi prijeti energetska kriza zbog ovisnosti o ruskom plinu. Svijetu prijeti glad zbog ovisnosti o ruskoj i ukrajinskoj \u017eetvi. I Kissinger u Davosu sugerira da bi Ukrajina trebala, unato\u010d tome \u0161to pobje\u0111uje u ratu, predati Rusiji jo\u0161 vi\u0161e teritorija, kako bi Putin mogao pred svojim narodom glumiti pobjednika, ne bi li se tako sa\u010duvala stabilnost globalne trgovine i jedinstvo Europe, \u010diji neki dijelovi naprosto ne mogu prezimiti bez ruskih energenata. Nekakav mirovni sporazum treba potpisati \u0161to prije, jer jedinstvo Europe ne mo\u017ee pre\u017eivjet zimu. Ukrajini (koja naravno ne \u017eeli predati jo\u0161 teritorija Putinu) su isporu\u010deni Harpoon projektili, u nadi da \u0107e njima razbiti rusku pomorsku blokadu, i M777 haubice, koje imaju ve\u0107i domet od ruskih, u nadi da \u0107e tako uspjeti brzo povratiti izgubljeni teritorij i tu stati.<\/p>\n

Istovremeno, kako se na terenu pokazuje \u010dije oru\u017eje je bolje, ameri\u010dka vojna industrija do\u017eivljava renesansu (dionice vode\u0107ih vojno-industrijskih konglomerata su porasle 30 posto otkako je rat po\u010deo), sa isto\u010dnoeuropskim zemljama koje poklanjaju svoje staro sovjetsko naoru\u017eanje Ukrajini i kupuju novo od SAD. U Rusiji se ni\u0161ta bitno politi\u010dki ne mijenja: Putin i dalje uspijeva silom zatrti svako protivljenje. A Biden, dok je uspio ujediniti Europu u podr\u0161ci Ukrajini, kod ku\u0107e je, istra\u017eivanja javnog mnijenja pokazuju, okrenuo ljude protiv sebe, i desne i lijeve, vrtoglavim rastom cijena, posebno benzina, lo\u017e ulja, automobila i stanovanja, stvari koje najvi\u0161e utje\u010du na svakodnevni standard \u017eivota u SAD-u, 6 mjeseci prije izbora za zastupnike u Kongresu, dovode\u0107i nas ponovno u situaciju biranja manjeg zla \u2013 umjesto da napokon biramo promjenu i univerzalno zdravstvo i besplatno visoko \u0161kolstvo, i roditeljski dopust, i sli\u010dne \u201cekstremno lijeve\u201d ideje, kakve ostatak razvijenih zapadnih demokracija uzima zdravo za gotovo.<\/p>\n

Danas, kao posljedica ovog rata, sasvim je jasno da \u017eivimo u zabludi ako mislimo da \u0107emo ikada biti sposobni da obuzdamo rast globalne temperature za samo 1.5 stupanj Celzija. I bilo bi bolje da se po\u010dnemo spremati za palijativne mjere kad temperatura globalno poraste 3-4 stupnja. Globalna klimatska promjena je dugoro\u010dna katastrofa, jo\u0161 uvijek donekle u budu\u0107nosti. I kao takva je politi\u010dki atraktivna dok sve drugo u svijetu \u0161tima. Sad ni\u0161ta ne \u0161tima. Toliko je zabrinjavaju\u0107ih kratkoro\u010dnih katastrofa u sada\u0161njosti na pomolu \u2013 pandemija, rat, glad, inflacija, recesija \u2013 da je klima ponovno pospremljena u ladicu za budu\u0107e generacije da se o njoj brinu, kad i ako stignu. Biden ju nije niti spomenuo tokom obra\u0107anja novinarima na godi\u0161njoj ve\u010deri za izvjestitelje iz Bijele ku\u0107e. Dje\u010dji doplatak i roditeljski dopust nakon ra\u0111anja djeteta i\u0161\u010dezli su iz javne diskusije. Zdravstveno osiguranje i dalje ne pokriva zubara, niti o\u010dne preglede. No, to je sad \u201cekstremno lijeva\u201d ideja koja mo\u017ee Bidenu samo \u0161tetiti na jesen. U\u017earena debata se vodi oko studentskog duga. 1,7 ili vjerojatno sada ve\u0107 1,8 tisu\u0107a milijardi dolara. Da li i\u0161ta i koliko od toga oprostiti i kome? A \u0161to s onima koji su uredno platili? Nije li to nepravedno prema njima, ri\u010du horde povla\u0161tenih. Uzela su djeca dug svjesno, pa neka sad i plate, ka\u017eu. Mogla su i ne i\u0107i na fakultet. Sama su izabrala!<\/p>\n

Pre\u0161u\u0107uje se da je \u201cizbor\u201d forsiran time \u0161to se ve\u0107 desetlje\u0107ima pove\u0107ava jaz izme\u0111u pla\u0107a s fakultetom i bez, tj. da je bez fakulteta \u010dovjek danas ovdje osu\u0111en na do\u017eivotno ni\u017ea primanja i nemogu\u0107nost napredovanja, te da se djeca iz obitelji ni\u017eih primanja o\u010dajni\u010dki \u017eele do\u010depati nesretne diplome da bi se izvukla iz takve situacije, ulaze\u0107i pritom u veliki dug po u\u017easno visokim kamatama (kamate na studenski dug su oko 6 posto, dok banke ovdje na u\u0161te\u0111evinu tipi\u010dno daju kamate manje od 1 posto). To je sli\u010dna taktika kao \u0161to su Francuzi u 19. stolje\u0107u prijetnjom topovnja\u010dama iznudili Hai\u0107ane da pristanu platiti za svoju slobodu, pa im onda \u201cpomogli\u201d zajmom po visokim kamatama da to u\u010dine. Najvi\u0161e su pogo\u0111ena djeca obojenih manjina, od kojih se 40 posto tako zadu\u017ee, a onda i ne uspiju financijski izdr\u017eati \u010detiri godine da zavr\u0161e fakultet, pa tako ostanu s dugom, a bez diplome. Biden ve\u0107 mjesecima poku\u0161ava kalibrirati odluku koliko duga oprostiti i kome. Politika je tu va\u017eniji arbitar od morala i etike.<\/p>\n

Jer ho\u0107e li mladi ljudi na jesen glasati za Demokrate ako ni\u0161ta od obe\u0107anog opet ne dobiju? I ho\u0107e li zaista iz protesta pustiti da Republikanci pobjede, ili \u0107e opet ipak kao ofce glasati za manje zlo? To je ponovno jedan od takvih nemogu\u0107ih \u201cizbora\u201d s kojima se suo\u010davamo u ovoj demokraciji. Establishment Demokratske stranke je protiv oprosta duga \u2013 iz straha da \u0107e Demokrati biti ka\u017enjeni na generalnim izborima zbog toga (ve\u0107ina Amerikanaca naime i dalje vjeruje da se dugovi moraju vratiti). Progresivno lijevo krilo je za oprost duga \u2013 iz straha da \u0107e Demokrati biti ka\u017enjeni na izborima time da njihovi mladi glasa\u010di, najvi\u0161e pogo\u0111eni nerazumno visokim studentskim dugovima, odlu\u010de razo\u010darano ostati doma na dan izbora. Biden poku\u0161ava balansirati izme\u0111u jednih i drugih. Takvo balansiranje povijesno obi\u010dno zavr\u0161ava lo\u0161e za progresivno krilo.<\/p>\n

Kako bi Biden bio prisiljen popustiti i odustati od \u0161to vi\u0161e progresivnih ideja, ekonomska situacija pred izbore mora biti \u0161to je mogu\u0107e lo\u0161ija, njegova popularnost \u0161to je mogu\u0107e manja, i to dvoje mora biti stavljeno u vezu; i to je upravo ono \u0161to se ovog ljeta odvija u Americi: pogor\u0161avanje ekonomije, pad Bidenove popularnosti, i franti\u010dno povezivanje ekonomskih problema s njegovom politikom, bez obzira da li jedno ima s drugim veze, \u0161to \u010desto nema, kao npr. u slu\u010daju cijena benzina. No \u201c1 posto \u201d je determiniran da sru\u0161i Bidenov progresivni program po svaku cijenu. I to je, mislim, principijelni razlog ovogodi\u0161njeg pada vrijednosti dionica na burzi.<\/p>\n

Mnogi, koji ina\u010de tradicionalno ne ula\u017eu novac u dionice, kupili su ih kad su se stropo\u0161tale po\u010detkom pandemijskog lockdowna, od novca koji su dobili od stimulus paketa: tako se dr\u017eavni novac (novac za koji se dr\u017eava unaprijed zadu\u017eila budu\u0107im generacijama) preto\u010dio prvo u d\u017eepove obi\u010dnih gra\u0111ana, sirotinje i srednje klase, a zatim na tr\u017ei\u0161te dionica, koje je onda eksplozivno raslo jedno godinu i pol (dionice Tesle su se 9. o\u017eujka 2020. prodavale za $85, a 20. listopada za $1172). I sad bespomo\u0107no gledaju kako im se u\u0161te\u0111evine tope. I krive Bidena za to. Ali njihov novac ne ide Bidenu, ni natrag dr\u017eavi, nego zavr\u0161ava, tj. ve\u0107 je zavr\u0161io u d\u017eepovima bogatih, koji su pobrali vrhnje s burze pro\u0161le jeseni, potiho prodaju\u0107i sve \u0161to imaju po napuhanim cijenama. I sad, kad je vrijednost pala, nakon te rasprodaje, glasno vi\u010du kako \u0107e sve oti\u0107i do vraga, pla\u0161e inflacijom, korekcijama, stru\u010dnim \u017eargonom, dolijevaju ulje na vatru panike, \u010dekaju da netradicionalni investitori prodaju svoje udjele s velikim gubitkom, pa onda oni opet potiho kupe, kad vrijednost bude pri dnu (kad to u\u010dine, onda \u0107e opet na televiziji gugutati kako je tr\u017ei\u0161te jako i dobro, urgiraju\u0107i da \u0161to vi\u0161e ljudi kupe dionice i u\u010dine ih tako jo\u0161 bogatijima). Njima je rat sjeo k\u2019o as na desetku, kao opravdanje da di\u017eu cijene i strahuju od inflacije.<\/p>\n

Pandemija je kao jedan od rezultata imala rast pla\u0107a na dnu dohodovnih razreda. Postalo je jasno da civilizirano dru\u0161tvo ne mo\u017ee pre\u017eivjeti bez ljudi koji obavljaju prljave fizi\u010dke poslove koje tradicionalno nitko ne\u0107e raditi ako nije prisiljen i koje na\u0161a ekonomija ne vrednuje i zato slabo pla\u0107a. Te su istima pla\u0107e porasle po prvi puta u 40 godina. I sindikalno organiziranje je za\u017eivjelo. Sindikati su va\u017eni ne samo jer omogu\u0107uju tr\u017ei\u0161no slabijima \u2013 onima bez vlasni\u0161tva nad sredstvima proizvodnje \u2013 u kapitalisti\u010dkom sustavu da ravnopravno diskutiraju s vlasnicima, da ostvare svoja prava i bolje uvijete rada (zbog \u010dega se Amazon tako gr\u010devito bori protiv sindikalizacije, jer ista otima apsolutnu kontrolu korporacije nad cijenom rada), nego i zato jer dr\u017ee radni\u0161tvo podalje od politi\u010dki desnih rje\u0161enja i fa\u0161izma. U nesindikaliziranjoj Zapadnoj Virginiji, nakon propasti \u201cvelikog ugljena\u201d, zatvaranja rudnika, i otpu\u0161tanja rudara, isti su se masovno okrenuli Trumpu, i danas moramo zbog njih trpjeti Manchina u senatu \u2013 dotle u visokosindikaliziranoj Lusitaniji desni\u010darska AfD nije niti pribli\u017eno mogla uhvatiti toliko korijena me\u0111u njema\u010dkim radni\u0161tvom nakon kolapsa \u201cvelikog ugljena\u201d i zatvaranja rudnika, kao \u0161to je Trump uspio ovdje. Sindikati su brana od fa\u0161izma. Kapitalistima zato pogoduje da radni\u0161tvo bude ksenofobno, rasisti\u010dko i desni\u010darsko: takvo je lak\u0161e za manipulirati da radi protiv vlastitog klasnog interesa.<\/p>\n

Taj prosindikalni trend je posjednicima va\u017eno zaustaviti. Inflacija i rast cijena gorivu i hrani ubrzo \u0107e negirati sve \u0161to su siroma\u0161niji ostvarili u pokajni\u010dkom postpandemijskom periodu i povratak u bijedu i nesigurnost \u0107e ih obeshrabriti u daljem aktivizmu. Gubici u\u0161te\u0111evina na burzi uz istovremen rast cijena nekretnina mnoge \u0107e privoliti da se zadu\u017ee daju\u0107i ku\u0107u kao jamstvo, \u0161to pak neminovno vodi ka ovrhama i krahu nekretnina za nekoliko godina. \u201cEkstremna ljevica\u201d \u0107e time biti zaustavljena. Ljudima ovdje opet ne\u0107e nikako biti jasno da je mogu\u0107e imati dru\u0161tveno-ekonomski sustav u kojemu se ne mora ulaziti u do\u017eivotni dug da bi se zavr\u0161ilo fakultet. I najve\u0107a dru\u0161tvena mre\u017ea na svijetu, Facebook, \u010dak se posebno trudi da to ostvari. Njihov \u0161ef lobista u Washingtonu, Joel Kaplan, biv\u0161i pomo\u0107nik Dicka Cheneya, zamjenik \u0161efa kabineta GW Busha i slu\u017ebenik u uredu ultrakonzervativnog suca Antonina Scalije, najbolji prijatelj suca Bretta Kavanaugha, zadu\u017een za politi\u010dki govor na Facebooku, zahtjeva uvijek da se algoritam podesi tako da se lijeve propagandiste ograni\u010di, a da se nikako ni\u0161ta ne u\u010dini \u0161to bi ikako povrijedilo desni\u010darske propagandiste. Tako je Trump ostao na Facebooku du\u017ee nego na Twitteru i tako je \u0161estojanuarski pu\u010d bio koordiniran putem Facebooka, i tako je \u201cstop the steal\u201d kampanja pre\u017eivjela do dan danas.<\/p>\n

Tako je sasvim mogu\u0107e da Biden, iako dobiva rat i iako ameri\u010dki kapitalisti profitiraju od tog rata vi\u0161e nego bilo tko drugi na svijetu (osim mo\u017eda kineskih i turskih \u2013 Bayraktar dronovi su apsolutni hit), izgubi Kongres na nadolaze\u0107im izborima, kroz duboku ekonomsku krizu, umjetno orkestriranu samo zbog toga da ga se sprije\u010di da provede progresivne \u201cekstremno lijeve\u201d ideje, da bi se sprije\u010dila sindikalizacija radni\u0161tva, dalji po\u0161teni rast pla\u0107a i provo\u0111enje progresivnih obe\u0107anja poput onoga da \u0107e se oprostiti dio studentskog duga. Dizat \u0107e cijene do jeseni. Najavljivat \u0107e krah burze svaki tjedan. I za sve to \u0161to sami rade, krivit \u0107e Bidena i njegovu navodnu podlo\u017enost \u201cekstremnoj ljevici\u201d \u2013 tako neminovno osiguravaju\u0107i pobjedu zla ili manjeg zla na jesen, prije nego ljudi uspiju shvatiti da je manje zlo tako\u0111er zlo.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tako je sasvim mogu\u0107e da Biden, iako dobiva rat i iako ameri\u010dki kapitalisti profitiraju od tog rata vi\u0161e nego bilo tko drugi na svijetu (osim mo\u017eda kineskih i turskih \u2013 Bayraktar dronovi su apsolutni hit), izgubi Kongres na nadolaze\u0107im izborima, kroz duboku ekonomsku krizu, umjetno orkestriranu samo zbog toga da ga se sprije\u010di da provede progresivne \u201cekstremno lijeve\u201d ideje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311628,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-346288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346288"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346288\/revisions\/346290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}