{"id":346200,"date":"2022-05-25T07:48:08","date_gmt":"2022-05-25T05:48:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346200"},"modified":"2022-05-25T07:48:08","modified_gmt":"2022-05-25T05:48:08","slug":"crveni-denis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/25\/crveni-denis\/","title":{"rendered":"Crveni Denis"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Vedad Hasanovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>I mi konja za utrku imamo. Za izbornu utrku za Predsjedni\u0161tvo BiH.<\/p>\n<p>Saop\u0107ila je, ne ba\u0161 ovim rije\u010dima, Trojka. Kandidata za \u010dlana Predsjedni\u0161tva tj. TROjanskog kandidata \u2013 zajedni\u010dkog kandidata politi\u010dke skupine zvane Trojka. Kao \u0161to se i pretpostavljalo, kandidat je zvani\u010dno postao Denis Be\u0107irovi\u0107, \u201dcrveni\u201d Denis.<\/p>\n<p>Jako je te\u0161ko re\u0107i ne\u0161to novo, a da bude pronicljivo i suvislo kada je u pitanju bh. politi\u010dka mo\u010dvara. Me\u0111utim, Trojka kao politi\u010dka pojava, birat \u0107u rije\u010di, nametnula se (bar za sada) kao ne\u0161to novo, a zbog koje se mo\u017ee primijetiti i odre\u0111ena nervoza u redovima one druge \u2018trojke\u2019 ili trojne osovine koju \u010dini etnonacionalisti\u010dka du\u0161ebri\u017eni\u010dka dru\u017eina.<\/p>\n<p>Predsjedni\u0161tvo BiH je ve\u0107 odavno problemati\u010dna politi\u010dka institucija (kao i druge uostalom) jer u njega ulaze (\u010dast pojedinim izuzecima, kojih je ipak bilo) uglavnom notorni nacionalisti, politi\u010dke galamd\u017eije koji su se nametnuli kao tobo\u017enji za\u0161titnici i \u010duvari svog naroda, svoje zemlje ili svog entiteta.<\/p>\n<p>Da stvar bude paradoksalnija, slu\u010daj \u2018Kom\u0161i\u0107\u2019, koji je ve\u0107 16 godina kamen spoticanja u bh. politici i uzrok dodatnih komplikacija u ionako kompliciranoj Federaciji BiH, te uzrok dodatnih nesporazuma i tenzija izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata, nije djelo neke bo\u0161nja\u010dke etnonacionalne partije nego djelo Socijaldemokratske partije i njenog dugogodi\u0161jeg (sada biv\u0161eg) predsjednika Zlatka Lagumd\u017eije.<\/p>\n<p>Ako po\u010dnemo sa nabrajanjem paradoksa u bh politici, to mo\u017ee da potraje i do jesenjih op\u0107ih izbora koji su, gle paradoksa, sada dovedeni pod znak pitanja, i to od strane istih onih koji ovom dr\u017eavom vladaju zadnje dvije i po decenije.<\/p>\n<p>No, vratimo se zajedni\u010dkom kandidatu politi\u010dke skupine Trojka, \u201dcrvenom\u201d Denisu Be\u0107irovi\u0107u. Njegove izjave i stavovi koje iznosi u javnost \u010desto su kod istnskih ljevi\u010dara izazivale crvenilo u obrazima. Ne bi to bilo mo\u017eda toliko ni problemati\u010dno da on nije \u010dlan SDP-a, a ne neke pu\u010dke ili desno orijentirane partije. Jer etnonacionalisti i desni\u010dari svakako izgovaraju i rade puno toga lo\u0161eg, tako da budemo prijatno iznena\u0111eni ako \u010dujemo da ka\u017eu ne\u0161to normalno i razumno.<\/p>\n<p>Ali se \u2018crveni\u2019 Denis takvim istupima i nastupima nametnuo kao kandidat za Predsjedni\u0161tvo BiH iz reda bo\u0161nja\u010dkog naroda. Godine 2018. izgubio je na izborima od protukandidata D\u017eaferovi\u0107a, koji je poznat po tome \u0161to je vrlo odan i lojalan sada\u0161njem predsjedniku SDA i zbog kojeg se ne\u0107e kandidirati za drugi mandat.<\/p>\n<p>Mi smo zemlja-dr\u017eava koja je na\u017ealost uspje\u0161no zavr\u0161ila tranziciju i transformaciju iz socijalizma u nacionalizam, ili da parafraziram Marka Ve\u0161ovi\u0107a \u2013 iz socijalisti\u010dkog jednoumlja u nacionalisti\u010dko maloumlje.<\/p>\n<p>Ko zapravo dobija izbore i ulazi u Predsjedni\u0161tvo BiH? Onaj ko je najglasniji i \u010dije parole o za\u0161titi Republike Srpske i njenih nadle\u017enosti kao i vra\u0107anju na dejtonske postavke budu najbolje upakovane i prodane glasa\u010dima; onaj ko je najglasniji u izno\u0161enju patriotskih parola o bosanskoj cjelovitosti i nedjeljivosti; i onaj ko smatra da su Hrvati u BiH obespravljeni i da trebaju imati vlastiti etnoteritorijalni i politi\u010dki entitet. Zapravo, ovaj tre\u0107i ne ulazi uvijek zbog ve\u0107 spomenutog slu\u010daja \u2018Kom\u0161i\u0107\u2019.<\/p>\n<p>Opet paradoks. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovi\u0107 je nedavno izjavio da Hrvatska ne\u0107e podr\u017eati ulazak Finske u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH \u2013 da Hrvati mogu birati svog predstavnika. A svojevremeno je isti taj Milanovi\u0107 (SDP-ovac) dolazio u BiH i na predizbornim skupovima podr\u017eavao Kom\u0161i\u0107a (tada\u0161njeg SDP-ovca) i njegovu kandidaturu za \u010dlana Predsjedni\u0161tva iz reda hrvatskoga naroda.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, Predsjedni\u0161tvo BiH je problemati\u010dna politi\u010dka institucija i sa aspekta percepcije gra\u0111ana i naroda jer mnogi jo\u0161 uvijek misle da su u Predsjedni\u0161tvu velike ovlasti i mo\u0107 pomo\u0107u kojih \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva donose bitne odluke u svrhu za\u0161tite naroda, entiteta ili dr\u017eave, ovisno ko \u0161ta voli. Jedino racionalno rje\u0161enje u ovom kompliciranom sistemu i dr\u017eavi, bilo bi indirektno biranje \u010dlanova Predsjedni\u0161tva, da se zauvijek otkloni mogu\u0107nost politi\u010dkih zloupotreba koje proizvode me\u0111uetni\u010dke tenzije i dru\u0161tvene krize.<\/p>\n<p>Paradoksalno je tako\u0111er i to da od tri trenutna \u010dlana Predsjedni\u0161tva, dvojica su iz tzv. socijaldemokratskog politi\u010dkog kruga \u2013 Dodik i Kom\u0161i\u0107 (potonji je u prva dva mandata bio je \u010dlan SDP-a). Njihova retorika i djelovanje zasniva se na otvorenim napadima na dr\u017eavu i Ustav BiH (Dodik) ili podgrijavanje antagonizama i tenzija u Federaciji BiH me\u0111u Bo\u0161njacima i Hrvatima (Kom\u0161i\u0107).<\/p>\n<p>Na\u017ealost, i SNSD i SDP su \u017eestoko kompromitirali ideju socijaldemokratije i pre\u0161li na politi\u010dku pragmatiku koja se zasniva na etnonacionalnom populizmu i patriotizmu. Ipak, SDP ne\u0161to manje i jo\u0161 uvijek ima kakvu-takvu \u0161ansu da se vrati na socijaldemokratski kolosijek.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju Denis Be\u0107irovi\u0107, prije ga mo\u017eemo svrstati u nekog kvalitetnog nacionalistu nego u istinskog socijaldemokratu ili ljevi\u010dara. Ali, moramo uzeti u obzir \u010dinjenicu da smo ve\u0107 odavno zaglibili u nacionalizam, te da je socijaldemokratija u BiH i globalno u krizi. Politi\u010dari u BiH pretvorili su se u \u2018turbo folk\u2019 politi\u010dare, a gra\u0111anstvo i narodi u njihovu publiku. Alternativna \u2018politi\u010dka glazba\u2019 gurnuta je u \u2018ilegalu\u2019 i deklasirana.<\/p>\n<p>Ljudi vole da slu\u0161aju jednostavne i lake politi\u010dke stihove i note, vole populizam i narodnja\u0161tvo. Kakve \u0161anse ima Denis Be\u0107irovi\u0107 da u\u0111e u Predsjedni\u0161tvo BiH sa pri\u010dama o socijalnim temama, polo\u017eaju radni\u010dke klase, socijalnim i klasnim antagonizmima i sl.?<\/p>\n<p>U BiH je sve problemati\u010dno. SDP je tako\u0111er problemati\u010dan jer jo\u0161 uvijek djeluje na ograni\u010denom teritoriju BiH i ve\u0107inu podr\u0161ke koju ima dolazi iz jednog naroda.<\/p>\n<p>Postavlja se pitanje, da li uop\u0107e partija kao \u0161to je SDP treba da nominuje nekoga iz svojih redova za funkcije koje su \u2018etni\u010dke\u2019? Kada su to prvi put uradili 2006., napravili su politi\u010dkog franke\u0161tajna (opet slu\u010daj \u2018Kom\u0161i\u0107\u2019).<\/p>\n<p>Lijepo bi bilo da nacionalisti kona\u010dno sja\u0161u sa svih funkcija i institucija. Ali ne po principu sja\u0161i Kurta da uzja\u0161i Murta nego po demokratskom principu \u2013 voljom gra\u0111ana i naroda na izborima i da kona\u010dno otpo\u010dne ne\u0161to novo.<\/p>\n<p>S druge strane, me\u0111utim, kada je konkretno u pitanju Predsjedni\u0161tvo BiH, ako ne pro\u0111e Be\u0107irovi\u0107, gledat \u0107emo Izetbegovi\u0107a kojeg gledamo ve\u0107 dugi niz godina i nikako da ga se nagledamo. Nekada\u0161nji \u010dlan Predsjedni\u0161tva i predsjednik SDA, rahmetli Suljo Tihi\u0107 imao je obi\u010daj re\u0107i: \u201eA \u0161ta je alternativa, \u0161ta je rje\u0161enje\u201c?<\/p>\n<p>\u010cini se da je Be\u0107irovi\u0107 dobar \u2018klin\u2019 da se iz Predsjedni\u0161tva izbije drugi \u2018etni\u010dki klin\u2019, mada smo imali priliku da u Hrvatskoj vidimo kako se socijaldemokrata Milanovi\u0107 pona\u0161a kada zauzme busiju.<\/p>\n<p>Ipak, va\u017enije od Predsjedni\u0161tva BiH, bi\u0107e izborni rezultat Trojke na drugim nivoima vlasti, tamo gdje su ve\u0107e nadle\u017enosti i prilika da se kona\u010dno pokrenu neke promjene.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2022\/05\/22\/crveni-denis\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lijepo bi bilo da nacionalisti kona\u010dno sja\u0161u sa svih funkcija i institucija. Ali ne po principu sja\u0161i Kurta da uzja\u0161i Murta nego po demokratskom principu \u2013 voljom gra\u0111ana i naroda na izborima i da kona\u010dno otpo\u010dne ne\u0161to novo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346201,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[576,1724],"class_list":["post-346200","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-bih","tag-denis-becirovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346200"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346202,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346200\/revisions\/346202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}