{"id":346139,"date":"2022-05-24T10:45:31","date_gmt":"2022-05-24T08:45:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346139"},"modified":"2022-05-24T10:45:31","modified_gmt":"2022-05-24T08:45:31","slug":"suocavanje-s-istinom-i-kultura-sjecanja-ratni-zlocin-deportacije-bosanskih-izbjeglica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/24\/suocavanje-s-istinom-i-kultura-sjecanja-ratni-zlocin-deportacije-bosanskih-izbjeglica\/","title":{"rendered":"Suo\u010davanje s istinom i kultura sje\u0107anja: Ratni zlo\u010din deportacije bosanskih izbjeglica"},"content":{"rendered":"<p>Prema zvani\u010dnom dokumentu \u2013 odgovoru na poslani\u010dko pitanje tada\u0161njeg ministra unutra\u0161njih poslova Nikole Pejakovi\u0107a, na teritoriji Crne Gore su, s prolje\u0107a 1992. godine, uhap\u0161ene i deportovane 83 izbjeglice, a prema nekim kasnijim istra\u017eivanjima do\u0161lo se do podatka da su odvedene 143 osobe, od \u010dega su 105 bili Bo\u0161njaci. Hap\u0161enje, deportaciju i golgotu srpskih logora pre\u017eivjelo je svega nekoliko izbjeglica, dok je ve\u0107ina njih ubijena neposredno nakon izru\u010denja. Svi ubijeni su bili Bo\u0161njaci po nacionalnosti, dok ne postoji podatak da je neko od deportovanih bosanskih Srba ili Hrvata ubijen. Trideset godina nakon zlo\u010dina, prona\u0111eni su i identifikovani posmrtni ostaci osmoro ljudi, dok se ostali vode kao nestali, a ne zna se pouzdano ni mjesto na kome su stradali.<\/p>\n<p>Jedini grijeh tih nemo\u0107nih ljudi bio je njihovo \u201eneispravno\u201c etni\u010dko porijeklo.<\/p>\n<p>Ovdje bih da napravim jednu paralelu: zamislite da npr. Crna Gora sada pru\u017ei podr\u0161ku Rusiji u ljudskom, materijalnom i svakom drugom smislu i na taj na\u010din doprinese agresiji na Ukrajinu i da u skladu sa tim uhapsi ukrajinske izbjeglice koje su do\u0161le ovdje da potra\u017ee spas od tamo\u0161njeg rata, deportuje ih nazad i izru\u010di ih neprijateljskoj ruskoj vojsci na okupiranoj teritoriji Ukrajine. E ba\u0161 tako je radila i djelovala na\u0161a policija te 1992. godine.<\/p>\n<p>Lov na izbjeglice organizovan je \u0161irom Crne Gore, a najvi\u0161e njih \u201euhva\u0107eno\u201c je u Herceg Novom, ali je hap\u0161enja bilo i u Ulcinju. Treba ista\u0107i da su crnogorski policajci imali svesrdnu pomo\u0107 i nekih gra\u0111ana Herceg Novog koji su im, uz povike: \u201ehapsite Turke!\u201c,\u00a0 odavali lokacije na kojima su se krile izbjeglice. Pod optu\u017ebom da \u201ekriju oru\u017eje\u201c koje bi, navodno, kasnije poslali \u201emuslimanskim teroristima\u201c, \u201eislamskim fundamentalistima\u201c i \u201eAlijinim hordama\u201c (<em>\u0161iroka lepeza etiketa kreirana u velikosrpskoj ideolo\u0161koj kuhinji kojima su ovi ljudi bili ozna\u010deni, vjerovatno jo\u0161 postoji u arhivama RTCG i tada\u0161njeg \u010duvenog DNEVNKA2 TVCG \u010dije je za\u0161titno lice bio Emilo Labudovi\u0107, \u010dije su retori\u010dke kreacije bile takve da bi i Gebels povra\u0107ao od njih)<\/em> u Bosni i Hercegovini i da su u Crnu Goru do\u0161li sa zadatkom da \u201eobu\u010davaju mud\u017eahedine\u201c, policija im je pretresala vikendice, u kojima, naravno, nije na\u0111eno ni\u0161ta od toga, da bi zatim bili pozvani u policijsku stanicu na \u201einformativni razgovor\u201c, \u0161to je podrazumijevalo torturu, prebijanje i mu\u010denje. Policija je znala i oduzimati privatna vozila u vlasni\u0161tvu izbjeglica koja bi kasnije bila prefarbana i kori\u0161\u0107ena za sopstvene potrebe. Takav slu\u010daj zabilje\u017een je u Ulcinju.<\/p>\n<p>Da su nezakonito uhap\u0161eni i izru\u010deni kao taoci utvr\u0111eno je i pravosna\u017enom krivi\u010dnom presudom Ha\u0161kog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Fo\u010di). Me\u0111utim, izostala je kazna od strane crnogorskog pravosu\u0111a, koje je uradilo sve samo da do te kazne ne do\u0111e. Pod politi\u010dkim pritiskom, organizovana su fingirana su\u0111enja za ni\u017eerangirane policijske slu\u017ebenike kako bi Evropi poslali poruku da, eto, kao Crna Gora ne\u0161to radi po ovom pitanju.<\/p>\n<p>Iako je dr\u017eava porodicama \u017ertava poslije \u010detvorogodi\u0161njeg su\u0111enja, a na osnovu poravnanja, platila naknadu \u0161tete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragi\u010dnih posljedica, do dan danas zvani\u010dno nema osu\u0111enih za ovu zlo\u010dina\u010dku policijsku akciju. Za\u0161to je to tako, pretpostavljam da bi o tome mogla mnogo da nam ka\u017ee doskora\u0161nja predsjednica Vrhovnog suda CG Vesna Medenica, koja se od nedavno nalazi pritvorena u Spu\u017eu. Dok je ona bila na \u010delu pravosu\u0111a, svi koji su bili optu\u017eeni u ovom farsi\u010dnom sudskom postupku su oslobo\u0111eni usljed nedostatka dokaza i uz obrazlo\u017eenje koje je dodatno ponizilo \u017ertve, a postupke i radnje zlo\u010dinaca opravdalo. Obrazlo\u017eeno je da Crna Gora, a samim tim i njena policija, nije bila strana u me\u0111unarodnom oru\u017eanom sukobu koji je tada buktio u Bosni i Hercegovini. Dakle, za crnogorske sudove samo \u017ertve su nesporne, dok za njihova stradanja niko nije odgovoran. Na ovakve presude crnogorskih sudova bi se i Justicija, boginja pravde, postidjela i Vesne i njenih sudija.<\/p>\n<p>Treba podsjetiti na to da je tu\u017eila\u0161tvo u prethodnom periodu obe\u0107alo, a nije uradilo ni\u0161ta po pitanju komandne odgovornosti za ovaj zlo\u010din, iako se zna da su u maju te 1992. godine dnevni policijski bilteni o hap\u0161enju izbjeglica stizali do svih najvi\u0161ih adresa tada\u0161nje vlasti i da postoje dokazi o tome da je dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo odobrilo tu zlo\u010dina\u010dku policijsku akciju. Zato treba vjerovati da \u0107e novo tu\u017eila\u0161tvo ozbiljno preispitati ovaj i ostale slu\u010dajeve i intenzivirati rad na svim aspektima tranzicione pravde, pogotovo kada su u pitanju ratni zlo\u010dini. U suprotnom, put Crne Gore ka EU bi\u0107e znatno ote\u017ean. Jer institucionalna i socijalna promjena nisu mogu\u0107e bez so\u010davanja sa istinom. Kultura sje\u0107anja na najte\u017ee zlo\u010dine nas ne blokira u proizvodnji boljih dru\u0161tvenih odnosa. Naprotiv, afirmi\u0161e na\u0161u empatijsku sposobnost da mislimo i na drugo &#8211; \u0161ta bi bilo da ti ljudi nisu ubijeni, \u0161ta je sa njihovim porodicama itd, a sve u cilju doprinosa ljudskom progresu i izgradnji boljeg i pravednijeg dru\u0161tva koje \u0107e biti otporno na obnovu etni\u010dkog i svakog drugog nasilja u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><strong>Amil GRBOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Navr\u0161ava se 30 godina od ratnog zlo\u010dina poznatog pod nazivom \u201edeportacije\u201c, kada je u maju 1992. godine crnogorska policija nezakonito uhapsila bosanske izbjeglice (starosti od 18 do 66 godina) i izru\u010dila ih, u svojstvu talaca, njima neprijateljskoj vojsci paradr\u017eavne tvorevine, tzv. Srpske Republike BiH.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320037,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[834],"class_list":["post-346139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana","tag-zlocin-deportacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346139"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346139\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346140,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346139\/revisions\/346140"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}