{"id":346116,"date":"2022-05-24T08:01:57","date_gmt":"2022-05-24T06:01:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346116"},"modified":"2022-05-24T08:01:57","modified_gmt":"2022-05-24T06:01:57","slug":"dan-mladosti-u-kumrovcu-130-godina-poslije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/24\/dan-mladosti-u-kumrovcu-130-godina-poslije\/","title":{"rendered":"Dan mladosti u Kumrovcu – 130 godina poslije"},"content":{"rendered":"

Autor: Stipe Maji\u0107<\/strong><\/p>\n

Najpoznatije selo na svijetu, Kumrovec, obilje\u017eilo je 130 godina od ro\u0111enja Josipa Broza Tita, jo\u0161 jedan Dan mladosti, dan radosti na kojem su se okupili poklonici, ljubitelji, \u0161tovatelji, sljedbenici lika i djela biv\u0161eg predsjednika SFR Jugoslavije, dr\u017eave koja je uvelike po\u010divala na Titovim ple\u0107ima, na njegovom autoritetu i \u010dvrstom vodstvu. Nije dugo trebalo nakon Titove smrti da sve ode \u201eu vra\u017eju mater\u201d, da dva glavna nacionalizma, koje je razmjerno i balansirano, nekad\u00a0 grubo i prisilno nastojao zatomiti i izmiriti, prsnu kao tempirana bomba koju nastoji\u0161 zagu\u0161iti lijepim rije\u010dima i policijskom \u010dizmom, po potrebi.<\/p>\n

Ispada da je Tito Slovenac, bar po onom \u0161to se moglo u Kumrovcu na Dan mladosti do\u017eivjeti, \u0161to po majci, a \u0161to po udjelu posjetitelja. Ve\u0107ina sudionika skupa bili su Slovenci, ali bilo je tu rijetkih gostiju, uglavnom \u201evisokih uzvanika\u201d iz svih biv\u0161ih republika koje su neko\u0107 \u010dinile jednu dr\u017eavnu i kulturnu cjelinu.<\/p>\n

O Titu je toliko toga napisano, osim nekoliko tomova Dedijerove biografije i danas se pi\u0161u debele knjige kako bi objasnile tko je bio Broz, jel’ bio heroj ili zlo\u010dinac. \u010covjek koji je od dje\u010daka iz siroma\u0161nog zagorskog sela postao vojskovo\u0111a, dr\u017eavnik, bonvivan i prijatelj mnogih svjetskih dr\u017eavnika, svakako je pokazao kako li\u010dnost i politika mogu evoluirati, zajedno s narodom koji je od tvrdih staljinisti\u010dkih parola s po\u010detka poslijeratne karijere na kraju evolucijom do\u0161ao do rock and rolla i novog vala, do Poleta i Mladine.<\/p>\n

Kada u\u0111ete u Kumrovec na Dan mladosti na prvi pogled do\u017eivite pravi seoski dernek, tu rije\u010d turskog porijekla od koje se da napraviti fin anagram ‘rednek’.<\/p>\n

\u201eNe\u0107e biti ba\u0161 puno gostiju ove godine\u201d, pomalo nezadovoljno govori \u010duvar parkinga, zapravo jedne od fri\u0161ko poko\u0161enih kumrove\u010dkih livada po kojoj je neko\u0107 sigurno tr\u010dkarao mali Broz.<\/p>\n

Nakon naplate parkinga posjetitelja do\u010deka zamamni prizor s dva odojka koja se sinkronizirano vrte na ra\u017enju. Odmah zatim ide red suvenira, majice, antikviteti, bro\u0161evi, zastave, sve s likom Tita i sloganima. Slijede jela s ro\u0161tilja, improvizirani ugostiteljski objekti, tako da neki zalutali Papuanac, koji ne poznaje doma\u0107u ikonografiju, ne bi ba\u0161 razlikovao Kumrovec, \u010cavoglave ili neki ove\u0107i katoli\u010dki dernek. Jedino \u0161to bi Papuanac mogao odmah primijetiti jest da u Kumrovcu svi nose crvene, a u \u010cavoglavama crne majice. I da u Kumrovcu verbalno ne napadaju novinare jer bi isticali zakonom zabranjeno znakovlje, ali to primijete samo novinari.<\/p>\n

\n

Titoimitatori i titostalgija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Fotoreporteri i snimatelji raznih svjetskih agencija dolaze svake godine u Kumrovec kako bi uslikali likove, pojave koje bi u ju\u017enijim krajevima mogli nazvati ori\u0111inalima, lerima, ridikulima, a takvih je ove godine bilo tek nekoliko. Uzalud se ove godine kamerama tra\u017eilo Titovog dvojnika u bijelom mar\u0161alskom odijelu s cigarom u ruci koji je godinama vje\u0161to pozirao u Titovom stavu.<\/p>\n

Pored Augustin\u010di\u0107eve skulpture Tita, dugo je u stavu mirno na vrelom zagorskom suncu stra\u017eario postariji gospodin Laube Euro kako bi svojom egzoti\u010dnom, ori\u0111inalskom pojavom nahranio megabajtove stranica doma\u0107ih i svjetskih agencija i ostavio uspomene u mobitelima koji su tako\u0111er stajali cijelo vrijeme u uspravnom stavu mirno.<\/p>\n

Gospodin Euro u plavoj uniformi, za koju tvrdi da je takvu imao Tito, i da ih doma ima jo\u0161 deset, sve osim cipela, jako cijeni Titovo vrijeme.<\/p>\n

\u201eDanas sam tu radi na\u0161eg komandanta Tita. Svako leto do\u0111em ovamo da ga vidim, da ga pozdravim i ja bih htio da je \u017eiv, ali ne mo\u017ee…\u201d, govori kroz smijeh i dodaje: \u201e…ali sam ja namesto njega, desna ruka njegova.\u201d<\/p>\n

Jo\u0161 jedna pojava koja je izazvala pa\u017enju u Kumrovcu je Egip\u0107anin Ali Khudari koji je na Dan Mladosti stigao u bijeloj plemenskoj odje\u0107i. On je jedan od klju\u010dnih kumrove\u010dkih predstavnika Pokreta nesvrstanih koji odmah u razgovoru spominje Nasera, da ne bi bilo zabune. U vrijeme Jugoslavije zavr\u0161io je trogodi\u0161nji studij u Zagrebu, nakon \u010dega se trajno odselio u Ljubljanu.<\/p>\n

\u201eBili smo neovisna dr\u017eava i bili smo sretni zbog na\u0161eg druga Tita\u201d, ka\u017ee kratko i samouvjereno na slovenskom Ali.<\/p>\n

Odjednom se iz smjera etno-sela preko mosti\u0107a za\u010duje poznata melodija, Kozara\u010dko kolo u izvedbi majstora na harmonici kojega prati odu\u0161evljena gomilica.<\/p>\n

\u201eKoliko je, joj koliko je, na Kozari lista, jo\u0161 je vi\u0161e, joj, jo\u0161 je vi\u0161e, mladih komunista. \u0160iri kolo, joj \u0161iri kolo, kozara\u010dka lolo. \u0160iri ve\u0107e, joj \u0161iri ve\u0107e, bolje se okre\u0107e. \u0160iri ja\u010de, joj \u0161iri ja\u010de, da se bolje ska\u010de\u201d, pjeva harmonika\u0161, potom u zanosu pada na koljena na mosti\u0107u, i dalje ne gube\u0107i ni ritam ni tipku, dok oko njega obigravaju mobiteli i jedna gospo\u0111a razo\u010darana da od kola ipak ne\u0107e biti ni\u0161ta.<\/p>\n

U masi penzionera, bra\u010dnih drugova i \u017eivopisnih boema, ne nedostaje i mladih ljudi, ka ni onih srednjih godina. Uglavnom su im djedovi bili partizani, a njihove poruke zvu\u010de hipijevski, vo\u0111eni su idejama mira, bratstva i sloge me\u0111u zava\u0111enim narodima koji govore me\u0111usobno razumljive jezike. Smatraju da je Tito vodio veliku i zna\u010dajnu dr\u017eavu \u010dija je rije\u010d vrijedila u svijetu, da je znao balansirati izme\u0111u istoka i zapada i da je bio svoj, odnosno na\u0161.<\/p>\n

\n

Bez straha od zakona<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kumrove\u010dko sunce po\u010dinje se sve vi\u0161e penjati prema zenitu, vru\u0107ina biva sve osjetnija, mnogi se hlade u sjenama suncobrana, ispijaju\u0107i pivo i sokove.<\/p>\n

\u201e\u017divio Tito\u201d, poviknu preko razglasa voditelj s pozornice ne\u0161to iza 11 sati.<\/p>\n

\u201e\u017divio!\u201d, zaori se iz gomile u kojoj je najglasniji stariji gospodin \u010dije su se o\u010di vidno ovla\u017eile suzama u navali emocija.<\/p>\n

\u201eObavje\u0161tavamo vas da \u0107e policijski slu\u017ebenici Ministarstva unutarnjih poslova sukladno \u010dlanku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima snimati ovaj skup\u201d, ponovo \u0107e voditelj programa.<\/p>\n

\u201eNek’ snimaju! Nek’ snimaju!\u201d, za\u010duje se iz desetaka obli\u017enjih grla pomirljivo, dok se promalja jedan, o zakonu o javnim skupovima neupu\u0107en \u017eenski glas, razaznatljivo i prijekorno: \u201eA za\u0161to \u0107e nas snimat’?!\u201d<\/p>\n

Za to vrijeme, jednom dva policajca u plavim uniformama, kamufliranih iza vise\u0107ih klipova kukuruza na katu drvene ku\u0107e, odmah iza spomenika Titu, mala HD kamerica neprimjetno zaigra u ruci.<\/p>\n

Nakon \u0161to voditelj ceremonije pozdravi sve uglednike u prvim redovima, izaslanike saveza boraca iz biv\u0161ih jugoslavenskih republika, pozdravlja i biv\u0161eg hrvatskog predsjednika u dva mandata Stipu Mesi\u0107a, nakon \u010dega se u gomili prolomi gromoglasan pljesak i skandiranje: \u201eStipe, Stipe\u201d. Oprostili su neke davne Stipine izjave.<\/p>\n

\n

Izme\u0111u krajnosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u010cinjenica da je Tito bio klju\u010dna osoba koja je formirala republi\u010dke granice dana\u0161nje Hrvatske, da je vratio otetu Istru, Dalmaciju i Rijeku, da je kasnijim Ustavom omogu\u0107io pravo na odcjepljenje, povijesna je stvarnost koju bi ipak trebalo imati na umu kada se govori o Titu.<\/p>\n

Jedan od najpoznatijih antiteista, novinar Christopher Hitchens, brane\u0107i ideju ateizma od vjerskih ideologa koji su upravo ateizmu pripisivali sve Staljinove zlo\u010dine, shvatio je da su komunisti maknuli klasi\u010dnu religiju i boga iz dru\u0161tva, a umjesto njih postavili ljudsku figuru i komunisti\u010dku ideologiju. Jednu religiju zamijenili su drugom.<\/p>\n

Porazna je \u010dinjenica da je svaki poku\u0161aj socijalizma, filozofski uzvi\u0161ena ideja dru\u0161tvenog ure\u0111enja zasnovanog na jednakosti, prerastao u neki oblik kulta li\u010dnosti.<\/p>\n

Ako su kapitalizam i socijalizam dvije krajnosti, dva polariteta izme\u0111u kojih osciliraju sva dru\u0161tvena ure\u0111enja, onda svakako treba o\u010dekivati povratak socijalizma s malo vi\u0161e starog gr\u010dkog za\u010dina, demokracije. Ni demokracija u staroj Gr\u010dkoj nije sli\u010dila dana\u0161njoj, ni budu\u0107i socijalizam ne\u0107e sli\u010diti prethodnom. Nije bilo vje\u010dne Jugoslavije, ne\u0107e biti ni vje\u010dne Hrvatske, samo da sve opet ne ode u \u201evra\u017eju mater\u201d.<\/p>\n

Forum.tm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNe\u0107e biti ba\u0161 puno gostiju ove godine\u201d, pomalo nezadovoljno govori \u010duvar parkinga, zapravo jedne od fri\u0161ko poko\u0161enih kumrove\u010dkih livada po kojoj je neko\u0107 sigurno tr\u010dkarao mali Broz.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":346117,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1715,1714,606],"class_list":["post-346116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-dan-mladosti","tag-kumrovec","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346118,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346116\/revisions\/346118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/346117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}