{"id":346021,"date":"2022-05-23T07:35:37","date_gmt":"2022-05-23T05:35:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=346021"},"modified":"2022-05-23T07:35:37","modified_gmt":"2022-05-23T05:35:37","slug":"fusnota-o-finskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/23\/fusnota-o-finskoj\/","title":{"rendered":"Fusnota o Finskoj"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Aleksej Ki\u0161juhas<\/strong><\/p>\n<p>Pro\u0161le nedelje Finska je objavila nameru da postane \u010dlanica NATO. U pitanju nije samo jo\u0161 jedna dr\u017eava u nizu, niti obi\u010dna vest iz dalekog sveta. Ve\u0107 krajnje odva\u017ean, izuzetan, te istorijski doga\u0111aj. I koji progovara mnogo \u0161ta zna\u010dajnog o karakteru ruskih invazija, pa i na Ukrajinu, te predstavlja va\u017enu lekciju o odnosima sa Rusijom \u2013 pa i za Srbiju. Naime, upravo Finska je sa Rusijom prvo po\u017ertvovano i herojski ratovala, a potom odr\u017eavala veoma bliske, prili\u010dno servilne i krajnje trpeljive odnose. To jest, ova nordijska zemlja je \u010dak 75 godina zaista sedela na dve stolice, ili na rasedu izme\u0111u dva bloka. Po\u0161to nije samo Balkan, ve\u0107 malo i Baltik, na famoznoj raskrsnici geopoliti\u010dkih puteva.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, za razliku od Srbije, Finska je svoje odmaranje zadnjice na dva sedala obavljala ume\u0161no, promi\u0161ljeno i ve\u0161to. U tom hladnoratnom me\u0111uvremenu, \u2018ladno se posvetila unutra\u0161njem dru\u0161tvenom razvoju i napretku, i nezapam\u0107enom ulaganju u obrazovanje, istra\u017eivanja i tehnologiju, umesto da ispravlja istorijske nepravde, vra\u0107a izgubljene teritorije, te pumpa ozloje\u0111enosti i uzavrele krvi prema prema doju\u010dera\u0161njem agresoru sa Istoka. S druge strane, kao neprimereno neutralna i relativno bezmuda prema Rusiji, Finska je svesno naru\u0161avala i svoju demokratiju i svoj me\u0111unarodni ugled na Zapadu. Zvu\u010di poznato?<\/p>\n<p>SUOMETTUMINEN: Ovo se u me\u0111unarodnim odnosima i naziva finlandizacijom (finski: suomettuminen). Re\u010d je o fenomenu u kojem se jedna mala zemlja ne suprotstavlja velikom autokratskom i vojno narajcanom susedu. Ve\u0107 mu se umiljava da bi sa\u010duvala svoju nezavisnost i slobodu. Kao u Srbiji, i u Finskoj je bio nemogu\u0107 svaki uspeh ili napredovanje u politici ako bi se kritikovala Rusija. Finska nije objavljivala ruske disidentske pisce (poput Sol\u017eenjicina), a finski mediji su (auto)cenzurisali svaku kritiku ruske politike. I \u0161to je pona\u0161anje koje mnogi sugeri\u0161u Ukrajini danas. A da li to i predsednik Vu\u010di\u0107 gurka izvesnu srbijanizaciju kao politiku servilnog sakrivanja ispod kamena po uzoru na finlandizaciju? Krenimo redom.<\/p>\n<p>Za one sa jeftinijim geografskim kartama: Finska je nordijska zemlja koja broji tek 5,5 miliona ljudi, grani\u010di sa \u0160vedskom na zapadu, te Rusijom na istoku. Pre 1917, ili do prekju\u010de, Finska je bila samo jo\u0161 jedna autonomna oblast u Rusiji, a ne nezavisna dr\u017eava-nacija. Kao i siroma\u0161na i posve neva\u017ena regija za Evropu i svet, sa prostom ekonomijom koja se zasniva na poljoprivredi i drvnim sirovinama. Finsku je na svetsku mapu stavio tek Lete\u0107i Finac Pavo Nurmi na Olimpijskim igrama u Parizu 1924 (postavljaju\u0107i svetski rekord na trci od 1.500 metara, a zatim i na 5.000 metara, sat vremena kasnije). A danas? Finska je \u0161irom sveta (pre)poznata kao jedna od najbogatijih, najrazvijenijih i najsre\u0107nijih dr\u017eava na planeti Zemlji, sa vrhunskim obrazovanjem i naprednom tehnologijom. Me\u0111utim, njen razvoj, bezbednost i nezavisnost po\u010divali su na paradoksu: u pitanju je liberalna demokratija koja odr\u017eava izuzetno bliske politi\u010dke i trgovinske veze sa komunisti\u010dkim Sovjetskim Savezom, te autokratskom Rusijom. \u0160to ima svoje geografske, ali i istorijske uzroke.<\/p>\n<p>ZIMSKI RAT: Naime, odmah po izbijanju Drugog svetskog rata, i Staljinovog pakta sa Hitlerom, Rusija ve\u0107 u oktobru 1939. izra\u017eava teritorijalne pretenzije prema \u010detiri balti\u010dke zemlje: Finskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji. Da, sli\u010dno kao i Putin prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji danas. Finska je bila jedina koja se usprotivila, i zapo\u010deo je Zimski rat (1939-1940). Sovjeti su napali Finsku sa samo \u010detiri armije i ukupno 500 hiljada vojnika, a ista se branila sa vojskom od 120 hiljada ljudi.<\/p>\n<p>Sovjeti su imali i modernu avijaciju i artiljeriju, a Fincima su komandanti savetovali da \u0161tede municiju. Ipak, na jednog finskog vojnika, stradalo je \u010dak osam sovjetskih. Jer, finski otpor u Zimskom ratu bio je nezapam\u0107en, i ostao legendaran. Uz to, (alkoholu skloni?) gra\u0111ani Finske tada su izmislili i svetu podarili \u2013 Molotovljeve koktele. Koji se u Ukrajini, kao i posvud, koriste i danas. Legendarni su bili i finski snajperisti, posa\u0111eni po drve\u0107u, na skijama i kamuflirani u belo, koji su pucali i zatim nestajali u snegu poput nind\u017ei, demorali\u0161u\u0107i rusku vojsku i komandante svojim gerilskim ili partizanskim taktikama. Snajperista Simo Hajha je, navodno, ustrelio pvi\u0161e od 500 ruskih vojnika (ili pet neprijatelja na dan) \u2013 i \u0161to je najve\u0107i broj u istoriji ratovanja.<\/p>\n<p>Poginulo je oko 100.000 Finaca (ili pet odsto mu\u0161kog stanovni\u0161tva), u populaciji od tada 3,7 miliona ljudi. Uz mnoge civilne \u017ertve, Sovjeti su bombardovali Helsinki i druge gradove, i vremenom su odneli svoju Pirovu pobedu. Rusija je zatim anektirala deset odsto finske teritorije, kao i njen drugi najve\u0107i grad (Vipuri, danas Viborg). Ali, nije okupirala \u010ditavu Finsku, mahom zbog finske hrabrosti i juna\u0161tva. Na primer, kad su sovjetske snage napredovale preko zale\u0111enog Finskog zaliva, branile su ga jedino male grupe finskih vojnika na ostrvima. Re\u010deno im je da jednostavno ne postoji na\u010din da budu spaseni, te da moraju da ostanu na tim ostrvima i uni\u0161te \u0161to vi\u0161e Sovjeta, dok ne nastradaju i oni sami \u2013 \u0161to su i uradili. Istorija se ponavlja, pa iste herojske pri\u010de pristi\u017eu iz Ukrajine danas.<\/p>\n<p>A zatim se ne\u0161to promenilo.<\/p>\n<p>Na mesto hrabrog otpora, dolazi spomenuta finlandizacija, odnosno politika servilnosti, ustupaka ili pak kukavi\u010dluka prema isto\u010dnom susedu kao politika ne\u010da\u010dkanja ruske me\u010dke. Iste godine kad je Tito iskulirao Staljina, potpisan je Sovjetsko-finski sporazum O prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomo\u0107i (1948). Moskva je garantovala da (vi\u0161e) ne\u0107e napadati Finsku, a Helsinki pristao na ruske trupe na finskoj teritoriji, na obaveznu kvotu robne razmene sa Rusijom, kao i na op\u0161tu trpeljivost prema SSSR u me\u0111unarodnoj areni.<\/p>\n<p>Na primer, Finska nikad nije osudila sovjetske invazije na Ma\u0111arsku, \u010cehoslova\u010dku i Avganistan. A finski gradovi su vi\u0161e li\u010dili na ruske (nego na \u0161vedske ili evropske), dok je na ulicama Helsinkija bilo vi\u0161e Moskvi\u010da nego Mercedesa. Ba\u0161 kao i gomile druge i upadljivo nekvalitetne ruske robe iz obaveznog uvoza. I na \u0161ta su Finci, na svom specifi\u010dnom, autenti\u010dnom i komplikovanom jeziku reagovali \u2013 vicevima, a ne oru\u017ejem. Ipak, miroljubiva Finska do danas zadr\u017eava obavezni vojni rok, po\u0161to razume da neprijatelj vreba sa Istoka.<\/p>\n<p>MOGU LI SRBI BITI FINCI: U tom smislu, finlandizacija je termin koji je hladnoratovski podrugljiv, i koji upu\u0107uje na svojevrsni kukavi\u010dluk ili izvesnu pi\u010dkastost (neka ne zamere nositeljke vagina) u me\u0111unarodnim odnosima. Dvojica finskih predsednika, Juho Pasikivi (1946-1956) i Urho Kekonen (1956-1981) vladaju 35 godina i usvajaju politike raspojasane skromnosti i poniznosti prema svom golemom isto\u010dnom susedu.<\/p>\n<p>Uz to, Finci organizuju i su\u0111enja za ratne zlo\u010dine svojim ratnim predsednicima i komandantima, legalizuju finsku Komunisti\u010dku partiju, i pla\u0107aju visoku ratnu od\u0161tetu Rusima, i po cenu topljenja zlatnih burmi sa prstiju finskih gra\u0111ana. Jednostavno re\u010deno, posleratna Finska je (u)videla gde se geografski nalazi, \u0161ta joj je istorijski raditi, i kuda i kako da ide ka budu\u0107nosti. Bila je to politika miroljubive koegzistencije, vojne neutralnosti, pa i bliske saradnje sa Staljinom, Hru\u0161\u010dovim i Bre\u017enjevim, a koja danas odzvanja u srcima, umovima i preponama gra\u0111ana Srbije. Me\u0111utim, da li Srbi danas zaista mogu da budu \u2013 Finci?<\/p>\n<p>Neka \u010ditateljka oprosti na ovoj podu\u017eoj (i nadajmo se ilustrativnoj) fusnoti o Finskoj. O jednoj zemlji poznatoj po saunama, jezerima, votki, voza\u010dima Formule 1 \u2013 i po ambivalentom odnosu prema Rusiji, ba\u0161 kao i u Srbiji. Jer, ne \u017eeli Republika Srbija da bude odistinski neutralna, nesvrstana i nezavisna poput SFR Jugoslavije, ve\u0107 da bude servilna i ponizna prema Rusiji poput hladnoratovske Finske. Neko bi rekao, iz istih razloga \u2013 o\u010duvanja svog teritorijalnog integriteta. Ali po skupocenoj ceni sopstvene slobode i demokratije.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Finskoj je neuporedivo te\u017ee, izazovnije i komplikovanije da se usprotivi Rusiji nakon skoro osam decenija finlandizacije kao vladaju\u0107e politike nezameranja, balansiranja i raspojasane miroljubivosti. Uostalom, Finska ima \u010dak 1.340 kilometara dugu kopnenu granicu sa tom istom Rusijom. A mi ovde imamo samo \u2013 rusku propagandu i agenture, i prenapu\u010deno naprasnu rusofiliju.<\/p>\n<p>Uz to, Finci su istorijski, kulturno i politi\u010dki bili mnogo bli\u017ei Rusima nego \u0161to su to ikada bili Srbija i Srbi. A ve\u0107 su i bili ruska gubernija. I sad, gde se dede na\u0161 herojski otpor prema osvaja\u010du? Gde su pouke iz na\u0161ih narodnih pesama, te partizanskih filmova, u epskoj borbi protiv okupatora? Kad smo postali \u010detni\u010dke kukavice, kolaboranti i kvislinzi, \u0161to radije mlataraju tu\u0111om zastavom? Da li onda nekakvi hladni Finci treba da nas nau\u010de i borbi za slobodu, kad se ve\u0107 divimo njihovom obrazovanju i tehnologiji? Dakle, pa\u017eljiva i promi\u0161ljena Finska je ve\u0107 jednom bila preoprezna prema Rusiji. Ali ne vi\u0161e. U pitanju jeste kraj jedne ere. U ime odbrane i za\u0161tite svojih interesa, ona danas podnosi kandidaturu za NATO. A \u0161ta onda mi \u010dekamo? Ili, ako je jedna Finska iznova skupila petlju za borbu protiv okupatora \u2013 za\u0161to ne bismo i mi?<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/aleksej-kisjuhas\/fusnota-o-finskoj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111utim, za razliku od Srbije, Finska je svoje odmaranje zadnjice na dva sedala obavljala ume\u0161no, promi\u0161ljeno i ve\u0161to.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275796,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1712,526],"class_list":["post-346021","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-finska","tag-nato"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=346021"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346021\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":346023,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/346021\/revisions\/346023"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=346021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=346021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=346021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}