{"id":345917,"date":"2022-05-21T07:32:46","date_gmt":"2022-05-21T05:32:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=345917"},"modified":"2022-05-21T07:32:46","modified_gmt":"2022-05-21T05:32:46","slug":"brat-kao-trojanski-konj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/21\/brat-kao-trojanski-konj\/","title":{"rendered":"Brat kao trojanski konj"},"content":{"rendered":"

Autor: Moritz Rudolph<\/strong><\/p>\n

Prvo ubojstvo po\u010dinjeno je me\u0111u bra\u0107om. Kajin je ubio Abela, \u010dija je “krv” od tada “vapila” sa “zemlje” u nebo. Putin zapravo nije \u017eelio i\u0107i tako daleko, zami\u0161ljao je “skupljanje ruskog tla” kao laganu invaziju od jednog ili dva tjedna tako da nariba tvrdoglavog mla\u0111eg brata koji je pobjegao i da ga dovede ku\u0107i. No, on se pokazao nevjerojatno obrambenim, a veliki brat je postajao svakim tjednom sve bestijalniji nego \u0161to se to moglo o\u010dekivati, tako da se bratov vrisak ve\u0107 mo\u017ee \u010duti \u010dak od Moskve. Tamo se pak o\u010di i u\u0161i zatvaraju kako bi se posao odradio.<\/p>\n

Ne treba se \u010duditi brutalnosti, ako se nastavi pratiti pri\u010da o bratskoj metafori. Za francuske revolucije su tisu\u0107e glava odrubljene u ime bratstva. Zatim je Europu zahvatio prvi totalni rat kako bi se Code Napol\u00e9on (Napoleonov zakonik, op. prev.), proizvod bratstva \u2013 koji zasigurno nije lo\u0161 \u2013 odnio do najskrivenijih zakutaka svijeta. Upravo jer \u010dovjek voli svoje neprijatelje \u2013 bili su uostalom bra\u0107a \u2013 trebalo im je po\u017euriti prisko\u010diti u pomo\u0107, ako treba i \u201egiljotinom\u201c, \u201enajboljim lije\u010dnikom\u201c, kako Georg B\u00fcchner dopu\u0161ta Dantonu da ka\u017ee.<\/p>\n

To tako\u0111er nije bilo previ\u0161e te\u0161ko jer je moderno bratstvo umjetno, ono ne proizlazi iz iskustva zajedni\u010dkog odrastanja, nego iz \u017eelje za sli\u010dno\u0161\u0107u. Bratstvo je cilj, a ne polazi\u0161te, ne temelji se na nje\u017enosti nego na \u017eelji za homogenizacijom \u0161to zahtijeva odgovaraju\u0107e mjere. Gledano na taj na\u010din, ukrajinski rat je \u010din obrazovanja koji je Kremlj smatrao potrebnim iz dva razloga.<\/p>\n

\n

Zarazna zajednica<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prvo, bratstvo ne dopu\u0161ta slobodu. Bra\u0107a su toliko bliska da utje\u010du jedno na drugo. Ako jedan od njih smatra utjecaj drugoga lo\u0161im, mora ga dovesti k pameti, ako je potrebno i silom. Mnogi Rusi se osje\u0107aju povezano s Ukrajinom kroz zajedni\u010dku povijest, jezik i kulturu, kako to neumorno nagla\u0161ava Putin. Sluti, da bi ta blizina mogla postati opasna ako se bude koristila da se Ruse pribli\u017ei liberalnom razmi\u0161ljanju.<\/p>\n

Nije li se Ukrajina posljednjih godina korak po korak demokratizirala i krenula putem da postane zapadno-liberalno dru\u0161tvo \u2013 iako uz neke manjkavosti? Ne bi li to moglo pobuditi \u017eudnju i u Rusiji, jer ukrajinski eksperiment pokazuje da rusko-pravoslavna kultura nipo\u0161to nije fiksirana na autoritarizam, koji vlada u Kremlju? Takve misli tjeraju Putina na znojenje i postavljanje vojske. \u017deli pokazati kako je ruski na\u010din superiorniji \u2013 tu va\u017enu ulogu igraju i natjecateljski motivi me\u0111u bra\u0107om, kojih \u010dini se ne nedostaje ni ukrajinskoj strani. Ona ne \u017eeli biti najbolja, nego samo da ju ostave na miru.<\/p>\n

Veliki brat to ne smije dopustiti. \u010cak i ako je bio dovoljno samouvjeren da se ne osje\u0107a ugro\u017eenim tvrdoglavo\u0161\u0107u manjeg, ipak je osje\u0107ao poriv da intervenira \u2013 upravo zato \u0161to voli svog brata. Ne mo\u017ee ga pustiti da ide svijetom sa svojim glupostima u glavi! Mora ga za\u0161tititi. Taj se za\u0161titni\u010dki motiv \u010desto pojavljuje u Putinovim govorima o Ukrajini. On govori o zlo\u010dina\u010dkom re\u017eimu u Kijevu koji maltretira stanovni\u0161tvo i koji mora biti svrgnut \u2013 zbog \u010dega je \u201edenacifikacija\u201c progla\u0161ena ratnim ciljem do dana pobjede nad hitlerovskim fa\u0161izmom.<\/p>\n

\n

Obiteljska \u010dast i odgoj<\/h2>\n<\/blockquote>\n

No iza toga stoji vi\u0161e: brata ne treba \u0161tititi samo od sebe, nego i obitelj od njega. Njegov lo\u0161 karakter, njegov raskala\u0161eni \u017eivot i njegova nevjera mogu diskreditirati cijeli klan i dovesti do njegovog raspada kada drugi shvate o kakvoj se lakoumnoj grupi tu radi.<\/p>\n

U slu\u010daju Ukrajine, tu je i \u010dinjenica da je obitelj osnovana upravo tu. Obiteljsko stablo Istoka se\u017ee do u 10. stolje\u0107e, tako da je Ukrajina na neki na\u010din u posjedu obiteljskih dragulja na koje je Kremlj bacio oko. Dok je veliki brat naslijedio snagu od svojih predaka, manji brat je naslijedio slavu i dostojanstvo ku\u0107e, koja je jedino u Ukrajini potpuno doma, tako da se Putinov rat na neki na\u010din mo\u017ee opisati kao poku\u0161aj razgradnje i otu\u0111enja, kao ubojito putovanje samootkrivanja.<\/p>\n

Ako Ukrajina ostane ku\u0107i \u2013 to nas opet vra\u0107a na prvi problem \u2013 ona postaje prijetnjom. Na primjer, mogla bi pustiti u ku\u0107u najgoreg neprijatelja Kremlja, Zapad, budu\u0107i da je vrlo \u0161armantan, i tako okrenuti glavu obitelji. Stoga se s gledi\u0161ta Kremlja, Ukrajinu treba ne samo vratiti ku\u0107i u carstvo, nego i preodgojiti ili ako nema drugog izbora i ubiti, kako bi se sa\u010duvao mir u ku\u0107i. Brat je najopasniji trojanski konj. Bolje da ne \u017eivi, nego da \u017eivi krivo.<\/p>\n

\n

Svjetski rat bra\u0107e<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Postoji jo\u0161 ne\u0161to vi\u0161e uznemiruju\u0107e u bratoubila\u010dkom ratu. On nije lokalni fenomen. On se pokazao globalnim \u2013 u ovom slu\u010daju ne protiv Zapada, nego preko njega. Njegov deklarirani cilj je bratimljenje \u010dovje\u010danstva, koje je nastalo u dvostrukom podrijetlu industrijske revolucije u Engleskoj i politi\u010dke revolucije u Francuskoj krajem 18. stolje\u0107a. Od tada se zajednica proizvo\u0111a\u010da i glasa\u010da probija kroz povijest kao model liberalne dr\u017eave s univerzalnim zahtjevima, zauzimaju\u0107i dr\u017eavu po dr\u017eavu. Dozvolila si je nekoliko zastoja i padova, ali se nije dala odvratiti od svoga puta i smiriti\u0107e se tek kada preobrazi svijet u jedno bratstvo koje globalizaciji daje politi\u010dki okvir \u2013 osiguran vojnim savezima na Atlantiku (NATO, koji je pro\u0161iren na sjever) i Pacifiku (\u201eQuad\u201c savez Japana, Australije, Indije i SAD-a).<\/p>\n

Pa \u010dak ako bi se svijet i dobrovoljno ujedinio bez ikakvih vojnih pohoda, ono \u0161to nas mami nije vje\u010dni mir, kojeg je Kant pri\u017eeljkivao, nego vje\u010dni rat na koji nas je upozoravao Max Horkheimer. U razgovoru s Adornom 1956. godine rekao je: \u201eMeni je uvredljivo vjerovanje da bi se ne\u0161to bitno postiglo kad bi se ljudi razumjeli. U stvarnosti bi sva priroda od toga trebala strepiti. Naprotiv, dobro \u0107e biti samo dok se budu me\u0111usobno dr\u017eali pod kontrolom.\u201c U \u201ezamislivom svjetskom parlamentu, kako ga je zagovarao Kant\u201c, Horkheimer nije vidio ni\u0161ta dobro, jer \u201eono \u0161to oduvijek vrijedi za nacije, mogu\u0107i neprijatelj izvana [\u2026] nu\u017eni je uvjet kohezije.\u201d<\/p>\n

Stoga trebamo biti oprezni kada se ispuni obe\u0107anje Ode radosti \u2013 \u201eSvi \u0107e ljudi bra\u0107a biti \/ Cjelov svijet nek\u2019 pro\u017eima\u201c. Jer bratimljenje \u010dovje\u010danstva \u0107e vjerojatno zavr\u0161iti pokoljem iz navedenih razloga: bratstvo je zarazna zajednica koja ne dopu\u0161ta odstupanja, zahtijeva obranu obiteljske \u010dasti i spa\u0161avanje izgubljenog brata. Kao trzavi poku\u0161aj homogenizacije, bratoubila\u010dki ratovi nadilaze normalnu razinu dr\u017eavnog uskla\u0111ivanja, pa \u010dak i nadilaze stari bauk raspada dr\u017eave, gra\u0111anski rat. U gra\u0111anskom ratu se sukobljavaju pojedinci koji su apstraktno komunitizirani, pripadnici istog polisa. U bratoubila\u010dkom ratu, s druge strane, susre\u0107u se zava\u0111eni \u010dlanovi obitelji, spojeni \u010dudnom ljubavi (odatle poljubac\/cjelov), koja vas mo\u017ee izluditi ako brat ne \u010dini ono \u0161to vi \u017eelite.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pa \u010dak ako bi se svijet i dobrovoljno ujedinio bez ikakvih vojnih pohoda, ono \u0161to nas mami nije vje\u010dni mir, kojeg je Kant pri\u017eeljkivao, nego vje\u010dni rat na koji nas je upozoravao Max Horkheimer.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345918,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-345917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345919,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345917\/revisions\/345919"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}