{"id":345847,"date":"2022-05-20T06:21:58","date_gmt":"2022-05-20T04:21:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=345847"},"modified":"2022-05-20T06:22:26","modified_gmt":"2022-05-20T04:22:26","slug":"nije-kriv-samo-rat-globalna-kriza-hrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/20\/nije-kriv-samo-rat-globalna-kriza-hrane\/","title":{"rendered":"Nije kriv samo rat \u2013 globalna kriza hrane"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Tom Stevenson<\/strong><\/p>\n<p>Na \u010delu egipatskog ministarstva snabdevanja je Ali Moselhi, biv\u0161i Mubarakov prijatelj, \u010diju je karijeru 2017. obnovio sada\u0161nji predsednik Egipta Abdel Fatah el Sisi. Egipatski mediji ve\u0107 nedeljama prenose Moselhijeve izve\u0161taje o zalihama p\u0161enice u rezervama zemlje. Takvi bilteni bi ina\u010de bili ignorisani kao dopisi iz \u010dudnog sveta vladinih komunikacija (egipatski ministar vodenih rezervi i navodnjavanja slao mi je nekad redovne izve\u0161taje o nivou vode na Novoj asuanskoj brani). Ali najnoviji brojevi ukazuju na to da rezervi ima za oko 11 nedelja. Egipat uvozi vi\u0161e p\u0161enice nego bilo koja druga dr\u017eava u svetu. Smanjivanje rezervi je va\u017eno jer je subvencionisani hleb glavni na\u010din da se spre\u010di masovno umiranje od gladi me\u0111u siroma\u0161nim stanovni\u0161tvom. Dodu\u0161e, ta situacija nije jedinstvena. U svojim \u201estrate\u0161kim rezervama p\u0161enice\u201c Saudijska Arabija \u010duva dovoljno p\u0161enice za ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana \u2013 oko 3,3 miliona tona. Veliki deo je uskladi\u0161ten u ogromnim silosima severno od Burajde, u sredi\u0161tu Arabijskog poluostrva. Silosi su okru\u017eeni navodnjavanim farmama koje se na satelitskim slikama vide kao zeleni krugovi zasejanih povr\u0161ina u beskraju pustinje.<\/p>\n<p>Saudijske rezerve su male u pore\u0111enju sa 650 miliona tona \u017eitarica koje je uskladi\u0161tila Kina. Do 1996. Sjedinjene Dr\u017eave koje imaju nepregledne farme na srednjem zapadu \u010duvale su u rezervi svega 4 miliona tona p\u0161enice.<\/p>\n<p>Nacionalne rezerve p\u0161enice su osetljiva tema: one su pokazatelj osnovne sposobnosti administrativne dr\u017eave. Prazna dr\u017eavna \u017eitnica je nekad zna\u010dila da predstoji politi\u010dki kolaps. Ruska invazija Ukrajine i ameri\u010dke sankcije Rusiji ozbiljno su ugrozile izvoz p\u0161enice iz obe zemlje. Rusija i Ukrajina zajedno proizvode oko 15 odsto svetske p\u0161enice. Me\u0111unarodni fond za razvoj poljoprivrede procenjuje da je oblast oko Crnog mora postojbina 12 odsto kalorijskog unosa na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Pored toga, moderna industrijska poljoprivreda u velikoj meri se oslanja na hidrougljenike. Po\u0161to su porasle cene energije, poskupelo je i \u0111ubrivo, a posledica je naglo poskupljenje svih osnovnih namirnica osim pirin\u010da. Najednom analiti\u010dari investicionih banaka konsultuju tabele plodnosti zemlji\u0161ta. Politi\u010dki komentatori obra\u0107aju pa\u017enju na indeks cena hrane koji objavljuje Organizacija UN-a za hranu i poljoprivrednu (FAO). Cene rastu od leta 2020, ali samo u aprilu ove godine dogodila su se 3 velika skoka zaredom.<\/p>\n<p>Rast cena ve\u0107 ima globalne posledice. U martu je Al\u017eir ograni\u010dio izvoz hrane. U aprilu su prestala da rade 4 mlina u Kazahstanu zbog nedostatka jeftine ruske p\u0161enice. U Turskoj je inflacija dostigla 61 odsto, a cene hrane rastu jo\u0161 br\u017ee. Glavni proizvo\u0111a\u010d indonezijskih instant rezanaca (10 milijardi pakovanja godi\u0161nje) upozorio je na nesta\u0161ice.<\/p>\n<p>U Rusiji i Ukrajini nalazi se ve\u0107i deo visoko produktivnog \u010dernozema (crne zemlje), koji je bogat humusom. Ali glavna osobina ruske i ukrajinske poljoprivrede nije toliko produktivnost koliko odnos izme\u0111u proizvodnje i broja stanovnika. Ukrajina proizvodi 4 puta manje p\u0161enice od Indije, ali je njeno stanovni\u0161tvo 30 puta manje od indijskog. Zato mnoge od najsiroma\u0161nijih zemalja u svetu znatan deo hrane uvoze iz Ukrajine i Rusije. Rat donosi velike probleme i mimo neposredne \u010dinjenice da polja ostaju neobra\u0111ena. U poslednjih desetak godina, da bi pove\u0107ala prinose, Ukrajina koristi hladnu plazmu za klijanje koja se proizvodi u Meksiku. Zbog rata plazma vi\u0161e ne sti\u017ee, \u0161to \u0107e uticati na budu\u0107e prinose. Rast cena mo\u017ee da podstakne farmere da se preorijenti\u0161u: u brazilskoj dr\u017eavi Sao Paolo farmeri ve\u0107 ka\u017eu da \u0107e sejati p\u0161enicu umesto \u0161e\u0107erne trske, jer \u017eele da iskoriste visoke cene. Indija je obe\u0107ala da \u0107e pove\u0107ati izvoz, iako su joj poslednjih godina prinosi bili slabi. Ali nije izvesno da \u0107e siroma\u0161ne zemlje koje se oslanjaju na uvoznu hranu mo\u0107i da nadoknade gubitak ukrajinske i ruske p\u0161enice uvozom iz Gud\u017earata, Esperanse ili Buenos Ajresa.<\/p>\n<p>Ve\u0107i deo p\u0161enice i ostalih stubova ishrane koji se konzumiraju u celom svetu uzgaja se u okviru nacionalnih granica. Na mestima koja uzgajaju malo tih kultura ili ih uop\u0161te ne uzgajaju, gubitak ruske i ukrajinske p\u0161enice mo\u017ee biti te\u017eak udarac. U Somaliji i Beninu, 100 odsto uvezene p\u0161enice dolazi iz Rusije i Ukrajine, u Laosu 94 odsto, u Egiptu 82 odsto, a u Sudanu 75 odsto. Samo polovina p\u0161enice koju uvozi Libija sti\u017ee iz Ukrajine, ali ta polovina zadovoljava oko 20 odsto potro\u0161nje. Tako je i u Avganistanu. Pro\u0161le godine Ujedinjene nacije su predvidele da \u0107e 97 odsto avganistanskog stanovni\u0161tva biti siroma\u0161no do narednog leta. U me\u0111uvremenu je re\u010deno da je to predvi\u0111anje bilo suvi\u0161e optimisti\u010dno. Da stvar bude jo\u0161 gora, smatra se da \u0107e najava ameri\u010dkih Federalnih rezervi o nastavljanju trenda rasta kamatnih stopa tokom ove godine imati ozbiljne posledice u zadu\u017eenim zemljama. Niz dr\u017eava u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku suo\u010dava se s porastom tro\u0161ka dr\u017eavnih dugova koje i u ovom trenutku jedva podnose. Neke od tih dr\u017eava moraju i da uvoze velike koli\u010dine hrane. FAO upozorava na \u201euragan globalne gladi\u201c, a Svetski program hrane tvrdi da \u0107e uskoro stotine miliona ljudi pretrpeti veliko smanjenje kalorijskog unosa. Mnogi ruski i ukrajinski \u017eitni silosi su puni (nedavno sam se u to li\u010dno uverio u blizini Ternopolja), ali ruska vlada je na zapadne sankcije odgovorila prestankom izvoza \u017eitarica. Ukrajinske luke na Crnom moru i dalje su zatvorene.<\/p>\n<p>U Egiptu su rizici od rata u Ukrajini bili unapred jasni. Ta zemlja ima vrlo veliko, vrlo siroma\u0161no stanovni\u0161tvo koje pre\u017eivljava zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je cena hleba ni\u017ea od tro\u0161kova njegove proizvodnje. Ona uvozi 13 miliona tona p\u0161enice godi\u0161nje, dovoljno da se Katedrala sv. Pavla napuni stotinu puta. Ve\u0107ina te p\u0161enice uvozi se iz Rusije i Ukrajine, doprema se preko Mediterana u luke Aleksandrije i Damijete, a odatle se prevozi u mlinove u delti Nila ili severno od Kaira. U prvim nedeljama rata, cena hleba u privatnim pekarama porasla je za 50 odsto. Vlada je uvela ograni\u010denje cena, ali rast cene p\u0161enice je ve\u0107 postao preveliko optere\u0107enje za dr\u017eavnu kasu. Egipatska funta je izgubila 15 odsto svoje vrednosti. Samo u martu vlada je vi\u0161e puta morala da podigne cenu za prolaz kroz Suecki kanal. Dvadeset tre\u0107eg marta Egipat je zatra\u017eio pomo\u0107 od MMF-a.<\/p>\n<p>U aprilu je vlada podigla cenu benzina, \u0161to je poslednje u nizu poskupljenja koja MMF podsti\u010de od 2016. Direktori fabrika velikih egipatskih kompanija smanjivali su plate radnicima \u010diji su sindikati raspu\u0161teni ili obesmi\u0161ljeni posle dr\u017eavnog udara iz 2013. godine. Vlada pregovara o uvozu p\u0161enice iz Bugarske, Nema\u010dke i Indije, ali po vi\u0161im cenama. Zato je morala da zatra\u017ei pomo\u0107 od bogatih dr\u017eava u Persijskom zalivu. Godine 2013, monarhije iz Zaliva su ponudile pomo\u0107, uglavnom u obliku grantova i finansijskih transfera. Ali sada, ako se izuzme Saudijska Arabija, koja je pristala da prebaci 5 milijardi dolara direktno na ra\u010dune egipatske centralne banke, dr\u017eave Zaliva uglavnom su ponudile da kupe udeo u egipatskim kompanijama. Obe\u0107ane investicije, me\u0111utim, nisu tako korisne kao pomo\u0107. U me\u0111uvremenu, kontrola koju vr\u0161i egipatski aparat bezbednosti bila je dovoljna da spre\u010di bu\u0111enje bilo kakve stvarne opozicije. Dovoditi u pitanje dr\u017eavu zna\u010di rizikovati kaznu u nekom od velikih zatvora koje je vojska izgradila na Sinajskom poluostrvu posle 10 godina vojne represije.<\/p>\n<p>Liban uvozi daleko manje \u017eita nego Egipat, ali 75 odsto njegovog uvoza dolazi iz Ukrajine i Rusije. Libanska ekonomska kriza, \u010diji je uzrok bezo\u010dna korupcija, po\u010dela je mnogo pre kovida, a pogotovo pre rata u Ukrajini. Od oktobra 2019. ta zemlja do\u017eivljava veliki porast stope siroma\u0161tva, a vrednost lire se smanjila za 90 odsto. Nedugo posle ruske invazije Libanska banka nije uspevala da plati kupljenu p\u0161enicu. Zalihe hleba po\u010dele su da se tanje. U aprilu su libanske novine izve\u0161tavale da pekare ostaju bez bra\u0161na i zatvaraju pe\u0107i. Dr\u017eavne medijske agencije po\u010dele su da izve\u0161tavaju o svakoj isporuci \u017eita koja bi stigla u libanske luke. Kao i Egipat, Liban je zatra\u017eio pomo\u0107 od MMF-a. Po\u010detkom aprila potpisan je zajam od 3 milijarde dolara za plan reforme libanskih banaka. Za ostatke libanske ekonomije vodi\u0107e se borba na parlamentarnim izborima u maju.<\/p>\n<p>U Tunisu se naglo smanjenje isporuka p\u0161enice podudarilo s ve\u0107 postoje\u0107om politi\u010dkom krizom druge vrste. U julu 2021. predsednik Kais Said prigrabio je svu vlast tako \u0161to je suspendovao parlament i raspustio vladu. U decembru je uhapsio potpredsednika konzervativne stranke Enahde. U februaru je raspustio sudsko ve\u0107e i imenovao novo. Posle ruske invazije, pekare u Tunisu \u2013 koji polovinu svog bra\u0161na i cerealija dobijaju iz Rusije \u2013 zatvorene su zbog nedostatka bra\u0161na. Kako razmere nesta\u0161ica postaju jasne, vlada je kriminalizovala \u201ela\u017ene vesti\u201c o zalihama hrane. Tridesetog marta Said je raspustio suspendovani parlament. Iako se \u010dini da ima podr\u0161ku vojske, njegova vladavina vi\u0161e podse\u0107a na noviju tursku istoriju nego na vojni pu\u010d u stilu biv\u0161eg egipatskog predsednika El Sisija. Pored toga, za razliku od Egipta, Tunis jo\u0161 uvek ima opozicione stranke, me\u0111u kojima se isti\u010de Enahda. Inicijativa civilnog dru\u0161tva Gra\u0111ani protiv pu\u010da odr\u017eavala je sede\u0107e proteste u Tunisu koji se nisu zavr\u0161ili masakrom. Vladavina putem predsedni\u010dkih dekreta daleko je od stabilne. U Tunisu sad vlada mo\u017eda najte\u017ea nesta\u0161ica hrane u Magrebu, a situaciju dalje pogor\u0161ava \u010dinjenica da Maroko decenijama nije bio pogo\u0111en ovakvom su\u0161om \u2013 o\u010dekuje se da \u0107e izgubiti vi\u0161e od polovine ovogodi\u0161njih prinosa. Said optu\u017euje svoje protivnike da \u201eseju seme haosa\u201c.<\/p>\n<p>U Egiptu, Libanu i Tunisu kriza hrane \u0107e izazvati ozbiljnu \u0161tetu. Ali u Siriji je potencijal za ljudsku patnju mnogo ve\u0107i. \u010cak i pre rata u Ukrajini, vi\u0161e od 50 odsto Sirijaca imalo je nedovoljan pristup hrani. Decenija gra\u0111anskog rata i su\u0161e uni\u0161tila je zadovoljavaju\u0107i poljoprivredni sistem. Ameri\u010dke sankcije su se podudarile s hiperinflacijom. Damask je donedavno uvozio velike koli\u010dine p\u0161enice s Krimskog poluostrva, ali taj uvoz je sada neizvestan.<\/p>\n<p>Najbli\u017ei Siriji po potencijalu za humanitarnu katastrofu verovatno je Sudan, koji uvozi tri-\u010detvrtine svojih \u017eitarica iz Rusije i Ukrajine. Godine 2021. kontrarevolucionarni pu\u010d s generalom Abdelom Fatahom al Burhanom na \u010delu doveo je do obustavljanja me\u0111unarodne pomo\u0107i i ubrzao dugotrajno ekonomsko propadanje. Svetski program za hranu procenjuje da \u0107e se u narednih nekoliko meseci broj Sudanaca koji se suo\u010davaju s akutnom gla\u0111u udvostru\u010diti, to jest da \u0107e porasti na 18 miliona. Jedina zemlja u goroj situaciji je Jemen, \u010dije stanovni\u0161tvo ve\u0107 8 godina trpi glad ili je na ivici gladi. Nastavlja se blokada koju je nametnula Saudijska Arabija \u2013 uz podr\u0161ku Sjedinjenih Dr\u017eava i Velike Britanije \u2013 uz masovne zlo\u010dine o kojima se jedva izve\u0161tava. Stanovnici Jemena su uglavnom zavisni od humanitarne pomo\u0107i i uvozne robe. Ali i to je sad neizvesno: u martu je UN dobio upola manje odgovora na potra\u017enju sredstava za humanitarnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>Arapsko prole\u0107e 2011. podudarilo se s naglim globalnim porastom cena hrane. Siroma\u0161ni \u017eitelji Kaira odigrali su klju\u010dnu ulogu u zauzimanju trga Tahrir 25. januara; prvi zahtev pokreta Tahrir bio je hleb. Prirodno se name\u0107e pitanje da li sada\u0161nja kriza hrane mo\u017ee doprineti novim pobunama. U zemlji u kojoj se u vreme izbora deli \u0161e\u0107er, vlastodr\u0161ci \u0107e krizu hrane uvek videti kao opasnost po sebe. Visoke cene energije i isklju\u010denja struje bili su glavni razlozi politi\u010dkog sloma u \u0160ri Lanki, ali su i visoke cene hrane odigrale va\u017enu ulogu. Ponekad se \u010dini da u Libanu, Tunisu, Sudanu, Siriji i Jemenu nema velikih pobuna zato \u0161to nema dovoljno ustrojenog poretka protiv koga bi se nezadovoljno stanovni\u0161tvo borilo.<\/p>\n<p>Ruska invazija Ukrajine dogodila se u trenutku kad su globalne cene p\u0161enice ve\u0107 bile ekstremno visoke. FAO tvrdi da rat nije toliko izazvao krizu koliko je otkrio \u201eslabost dominantnog globalnog prehrambenog sistema\u201c. U februaru je Svetski program za hranu upozorio na opasnosti od \u201ebesprimerne globalne krize gladi\u201c. Sada\u0161nji ciklus je po\u010deo u leto 2020. Navo\u0111en je ve\u0107i broj uzroka: od nestabilnih vremenskih uslova do promene re\u017eima ishrane u Kini i Indiji. Va\u017eniji \u010dinilac je dugotrajni uticaj pandemije kovida na transnacionalni prevoz robe i proizvodnju: u ovom trenutku 500 brodova \u010deka da u\u0111e u \u0161angajsku luku. Poreme\u0107aj je doveo do svih vrsta nesta\u0161ica: globalne zalihe aluminijuma, nikla i cinka su opale za 70 odsto. Ali na razmere problema ukazali su najva\u017eniji proizvodi: ugljovodonici i \u017eitarice.<\/p>\n<p>Ipak, uprkos svoj \u0161teti koju je pri\u010dinila pandemija, njom se ne mo\u017ee u potpunosti objasniti veliki porast cena hrane koji se dogodio pre rata u Ukrajini. Va\u017ean deo pri\u010de su kretanja na slabo regulisanim tr\u017ei\u0161tima sirovina, kojima dominira \u0161a\u010dica finansijskih institucija i korporacija. Godine 2008. spekulacije investitora su doprinele da se cene hrane vinu van doma\u0161aja siroma\u0161nog stanovni\u0161tva. Investicione banke su sklone poricanju uloge spekulacija u neobi\u010dnom porastu cena hrane i sirovina. D\u017eef Kari, glavni analiti\u010dar tr\u017ei\u0161ta sirovina u Goldman Saksu, pripisao je to pogre\u0161nom investiranju kapitala \u2013 previ\u0161e u Netfliks, premalo u naftu, rudnike i industrijsku poljoprivredu \u2013 kao i, o\u010dekivano, prevelikoj regulaciji banaka. Ali to nije ba\u0161 ubedljivo. Velike finansijske institucije i trgovci koje se klade na cene energije i hrane gotovo izvesno doprinose skokovima cena. Likvidnost \u010dak i tako velikih specijalista za sirovine kao \u0161to su Trafigura, Vitol, Glenkor i Kargil ograni\u010dena je zbog spekulisanja finansijskim derivatima. Svi oni imaju dugu istoriju veza s centrima politi\u010dke mo\u0107i \u2013 biv\u0161i izvr\u0161ni direktor Vitola jednom je odleteo u Bengazi u pratnji NATO drona; tokom perioda hiperinflacije u Zimbabveu, Kargil je ilegalno \u0161tampao sopstvenu valutu koriste\u0107i ma\u0161ine u Harareu; Glenkor je oplja\u010dkao Rumuniju i otkupio australijsku rudarsku industriju \u2013 ali takvi manevri ne\u0107e uvek garantovati njihov opstanak. Propast bilo kog od njih mo\u017ee dovesti do nesta\u0161ica i racionisanja hrane.<\/p>\n<p>Krize hrane nisu samo jo\u0161 jedna od posledica geografije \u2013 recimo, neravnomerno raspore\u0111enog aluvijalnog zemlji\u0161ta \u2013 na ljudske planove. Predsednik Bajden je javno priznao da cenu ameri\u010dkih sankcija \u201ene pla\u0107a samo Rusija\u201c. Ali njegova administracija uti\u010de na tu cenu i na druge na\u010dine. U aprilu je olabavila pravila koja se odnose na prodaju benzina pome\u0161anog sa kukuruznim etanolom. \u010cak 40 odsto ameri\u010dkog roda kukuruza koristi se za proizvodnju biogoriva. Tim kukuruzom se ne mogu hraniti ljudi (\u017eivotinje mogu), a podsticanje poljoprivrednika da seju vi\u0161e kukuruza smanjuje proizvodnju drugih kultura. Ta odluka je doneta u nastojanju da se odr\u017ee niske cene benzina, a njoj su bili naklonjeni i poljoprivredni lobisti. Komentatori govore o multipolarnom svetu, ali Sjedinjene Dr\u017eave i dalje imaju presudan uticaj \u010dak i na najudaljenije delove globalne ekonomije. Zahvaljuju\u0107i ameri\u010dkim sankcijama, Brazil mora da tra\u017ei dozvolu za kupovinu potrebnog \u0111ubriva od Irana. Rat u Ukrajini nije jedini \u010dinilac koji doprinosi daljem siroma\u0161enju u sirotinjskim \u010detvrtima Bliskog istoka.<\/p>\n<p>Tokom protekle decenije, Svetska banka je objavila niz izve\u0161taja koji najavljuju \u201eogroman napredak\u201c u smanjivanju ekstremnog siroma\u0161tva. Njeni zaklju\u010dci su bili zasnovani na podacima punim \u0161upljina i sumnjivoj metodologiji. Biv\u0161i specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za ekstremno siroma\u0161tvo i ljudska prava Filip Alston pokazao je 2020. da su mere Banke uglavnom zami\u0161ljene tako da ispunjavaju razvojne ciljeve. Umesto da radi na ubla\u017eavanju siroma\u0161tva, ona ga defini\u0161e na takav na\u010din da se niko ne uklapa u definiciju, pa ispada da ono zapravo i ne postoji. Iskorenjivanje siroma\u0161tva je prikazano kao trijumf postoje\u0107eg poretka i opravdanje za nejednakosti globalne ekonomije. Taj trijumf je, me\u0111utim, iluzoran. Rat u Ukrajini i kriza hrane koju je produbio ima\u0107e za posledicu rast siroma\u0161tva i oskudice. Cene na tr\u017ei\u0161tu p\u0161enice padaju ili rastu u zavisnosti od vesti o mirovnim pregovorima. \u0160to du\u017ee traje rat, to je ve\u0107a izvesnost da \u0107e nastupiti glad. Trinaestog aprila 8 najve\u0107ih ameri\u010dkih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja pozvano je u Pentagon na brifing o pove\u0107anju isporuke oru\u017eja Ukrajini. Po neimenovanom ameri\u010dkom zvani\u010dniku, taj sastanak je bio posve\u0107en pripremama za duga\u010dak sukob.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/nije-kriv-samo-rat-globalna-kriza-hrane\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sjedinjene Dr\u017eave i dalje imaju presudan uticaj \u010dak i na najudaljenije delove globalne ekonomije. Zahvaljuju\u0107i ameri\u010dkim sankcijama, Brazil mora da tra\u017ei dozvolu za kupovinu potrebnog \u0111ubriva od Irana. Rat u Ukrajini nije jedini \u010dinilac koji doprinosi daljem siroma\u0161enju u sirotinjskim \u010detvrtima Bliskog istoka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308115,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-345847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345848,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345847\/revisions\/345848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308115"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}