Polovinom februara, Projekat za izvje\u0161tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji objavio je da su osobe iz obavje\u0161tajnog sektora Crne Gore povezane sa tajnim bankovnim ra\u010dunima, pi\u0161e RTCG.<\/p>\n
Ra\u010duni su povezani sa obave\u0161tajnim li\u010dnostima iz Crne Gore, Iraka, Jordana, Nigerije, Pakistana i Jemena. Najstariji ra\u010dun datira iz sredine 1970-ih, pi\u0161e OCCRP.<\/p>\n
Uprkos tome \u0161to je slu\u010daj \u201cCredit Suisse\u201d u javnosti otvoren prije prakti\u010dno tri mjeseca, Portal RTCG nije mogao da dobije potvrdu da su crnogorski istra\u017eni organi pokrenuli provjere.<\/p>\n
Podaci se odnose na ra\u010dune koji su otvoreni od \u201840-ih do 2010-ih, ali ne i sada\u0161nje djelatnosti banke.<\/p>\n
Curenje podataka u februaru razotkrilo je, pi\u0161e OCCRP, skriveno bogatsvo klijenata koji su u\u010destvovali u mu\u010denju, \u0161vercu droge, pranju novca, korupciji i drugim ozbiljnim zlo\u010dinima.<\/p>\n
Detalji o ra\u010dunima povezanim sa 30.000 klijenata banke \u201cCredit Suisse\u201d iz cijelog svijeta pokazuju ko su vlasnici preko 100 milijardi \u0161vajcarskih franaka uz jednoj od napoznatijih finansijskih institucija.<\/p>\n
I Belgija je tokom 2020. godine pokrenula istragu o ra\u010dunima u \u0161vajcarskoj banci \u201cCredit Suisse\u201d pod kodnim nazivom \u201cCrna Gora\u201d, ali se do danas ne zna njen epilog.<\/p>\n
Belgijske vlasti dobile su imena oko 2.600 klijenata ove \u0161vajcarske banke i po\u010dela je provjera da li je bilo prikrivanja imovine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ni tri mjeseca nakon \u0161to je Projekat za izvje\u0161tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio da su osobe iz obavje\u0161tajnog sektora iz Crne Gore povezane sa tajnim bankovnim ra\u010dunima koji su otkriveni nakon masovnog curenja podataka iz jedne od najve\u0107ih privatnih banki na svijetu \u201cCredit Suisse\u201d, nema podataka da li su se crnogorski istra\u017eni organi zainteresovali i poku\u0161ali da saznaju o kome se radi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345549,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[1673,525,1674],"class_list":["post-345548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-banka","tag-crna-gora","tag-svajcarska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345548"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345550,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345548\/revisions\/345550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}