{"id":345285,"date":"2022-05-12T20:37:04","date_gmt":"2022-05-12T18:37:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=345285"},"modified":"2022-05-12T20:37:04","modified_gmt":"2022-05-12T18:37:04","slug":"albanski-parlament-odbacio-rezoluciju-o-genocidu-u-srebrenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/12\/albanski-parlament-odbacio-rezoluciju-o-genocidu-u-srebrenici\/","title":{"rendered":"Albanski parlament odbacio rezoluciju o genocidu u Srebrenici"},"content":{"rendered":"<p>Predlog poslanika Demokratske stranke Tritana Shehua odbijen je glasovima poslanika Socijalisti\u010dke partije koji \u010dine ve\u0107inu u albanskom parlamentu.<\/p>\n<p>Shehu je rekao poslanicima da je odbijanje albanskog parlamenta da osudi genocid u Srebrenici i prisili Srbiju da prizna svoje zlo\u010dine &#8220;ru\u017ean \u010din, predstava bez presedana, demonstracija srama&#8221;.<\/p>\n<p>Predlog rezolucije kojom se zlo\u010dini u Srebrenici priznaju kao genocid koji su po\u010dinile srpske snage i odbijanje predloga izazvali su jo\u0161 jedan sukob izme\u0111u \u010dlanova opozicione Demokratske stranke i vladaju\u0107e Socijalisti\u010dke partije, koji su sa skup\u0161tinske govornice razmijenili ozbiljne optu\u017ebe jedni prema drugima u odnosu na stavove prema ratu u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Biv\u0161i albanski premijer Sali Berisha optu\u017eio je lidere Albanije za &#8220;prijateljske odnose&#8221; sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vu\u010di\u0107em, kojeg je nazvao &#8220;inspiratorom srpskog genocida, malim Putinom, spremnim to ponoviti u bilo kojem trenutku&#8221;.<\/p>\n<p>Poslanik Taulant Balla rekao je da je Albanija prepoznala tragediju u Bosni i optu\u017eio Berishu, koji je tada bio predsjednik Albanije, za ulogu koju je Albanija imala u ratovima u biv\u0161oj Jugoslaviji, prenosi RSE.<\/p>\n<p>\u201cNeshvatljivo je da \u010dovjek koji jedini u ovoj prostoriji ima direktnu odgovornost za sramotu koju je Albanija tada dobila\u201d, rekao je Balla. &#8220;Srpski genocid je podstaknut tvojom naftom, Sali.&#8221;<\/p>\n<p>Rasprava o rezoluciji o genocidu u Srebrenici dolazi u trenutku kada Albanija te\u017ei aktivnijoj ulozi u regiji, uklju\u010duju\u0107i reformulaciju odnosa sa Srbijom kroz regionalnu inicijativu &#8220;Otvoreni Balkan&#8221;, ideju koju je podr\u017eala Srbija, ali je odbacili Kosovo i Bosna i Hercegovina, koji smatraju da imaju nerije\u0161ene probleme sa Srbijom.<\/p>\n<blockquote><p><em>Snage bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici ubile oko 8.000 mu\u0161karaca i dje\u010daka bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti.<\/em><\/p>\n<p><em>Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju osudio je 20 osoba za zlo\u010dine u Srebrenici, od toga sedam za genocid. Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, Sud BiH za zlo\u010dine u Srebrenici je osudio 26 osoba, od toga 13 za genocid.<\/em><\/p>\n<p><em>Do sada su na podru\u010dju oko Srebrenice prona\u0111ene 94 masovne grobnice, primarne, sekundarne, nekada i tercijarne u kojima su vojnici Republike Srpske zakopali ubijene Srebreni\u010dane. Porodice i dalje tragaju za preko 1.000 \u017ertava genocida.<\/em><\/p>\n<p><em>Biv\u0161i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je krajem jula 2021. dopune Krivi\u010dnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina i veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Albanski parlament odbio je u zahtjev opozicionog poslanika za podr\u0161ku rezoluciji o priznavanju da su zlo\u010dini po\u010dinjeni u Srebrenici u julu 1995. godine genocid.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":152202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-345285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345285"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345286,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345285\/revisions\/345286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/152202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}