Crna Gora je u posljednjih osam godina ispunila manje od tre\u0107ine preporuka Komiteta protiv torture iz 2014. godine, a i od te tre\u0107ine, ve\u0107inu samo na papiru, procjena je Akcije za ljudska prava (HRA).<\/p>\n
U postupku razmatranja tre\u0107eg izvje\u0161taja Crne Gore od strane Komiteta protiv torture u \u017denevi, o tome kako je dr\u017eava primjenjivala Konvenciju protiv torture, dr\u017eavna delegacija je najavila izmjene nekoliko zakona i izgradnju novih zatvorskih objekata, \u010dime bi se kona\u010dno usvojile neke preporuke Komiteta jo\u0161 od 2008. godine. Delegacija ni u dodatnom roku nije odgovorila na sva pitanja Komiteta koja su se odnosila na primjenu Konvencije u praksi. Zaklju\u010dna zapa\u017eanja Komiteta o Crnoj Gori \u0107e biti objavljena sjutra, u petak, 13. maja 2022. godine.<\/p>\n
Konkretno, dr\u017eavna delegacija je najavila izmjene Krivi\u010dnog zakonika Crne Gore kojima \u0107e se isklju\u010diti zastarjelost krivi\u010dnih djela zlostavljanja i izricanje uslovnih osuda za slu\u010dajeve torture, a pove\u0107ati kazne za krivi\u010dno djelo mu\u010denja. Bi\u0107e obavezno i izricanje mjere bezbjednosti zabrane vr\u0161enja poziva, djelatnosti i du\u017enosti slu\u017ebenim licima osu\u0111enim za torturu.<\/p>\n
Da su ove izmjene, koje je Komitet predlo\u017eio jo\u0161 2014. godine, a na koje je Akcija za ljudska prava podsje\u0107ala prilikom svakog ciklusa izmjena Krivi\u010dnog zakonika, usvojene onda kada su date, ne bi bilo mogu\u0107e da preko 50 policijskih i zatvorskih slu\u017ebenika bude samo uslovno osu\u0111eno za mu\u010denje i zlostavljanje, da izbjegnu zatvorske kazne i da i danas rade u policiji i zatvoru.<\/p>\n
Dr\u017eavna delegacija je najavila i izmjene Zakona o zabrani diskriminacije, u cilju uskla\u0111ivanja zakonskih i podzakonskih akata sa Zakonom o \u017eivotnom partnerstvu lica istog pola u Crnoj Gori, kao i izmjene Zakona o pravu na besplatnu pravnu pomo\u0107, u pravcu obezbje\u0111ivanja besplatne pravne pomo\u0107i \u017ertvama torture i pro\u0161irenja te pomo\u0107i na upravni postupak.<\/p>\n
Do sada se besplatna pravna pomo\u0107 pru\u017eala SAMO policijskim slu\u017ebenicima u postupcima vo\u0111enim protiv njih zbog optu\u017ebi za zlostavljanje, a ne i \u017ertvama policijskog zlostavljanja, pa \u0107e najavljene izmjene biti va\u017ean pozitivan pomak do koga bi trebalo da do\u0111e \u0161to prije.<\/p>\n
U cilju smanjenja pretrpanosti zatvora i pobolj\u0161anja uslova boravka lica li\u0161enih slobode, Strategijom izvr\u0161enja krivi\u010dnih sankcija (2017-2021) i Akcionim planom za njeno sprovo\u0111enje planirana je izgradnja \u010detiri nova objekta i to Specijalne zdravstvene ustanove, Multifunkcionalnog objekta, Prijavnice i Otvorenog odjeljenja, kao i izgradnja Zatvora za sjevernu regiju u op\u0161tini Mojkovac. \u0160ef delegacije Crne Gore, Bojan Bo\u017eovi\u0107, istakao je da do sada nije bilo politi\u010dke volje, ali ni svijesti o nu\u017enosti rje\u0161avanja ovog pitanja pa \u0107e izgradnja nova \u010detiri zatvorska objekta po\u010deti tek u decembru 2022. godine, \u0161to zna\u010di da prije kraja 2024, kada je predvi\u0111en rok za zavr\u0161etak radova, ne\u0107e biti boljih uslova za zatvorenike.<\/p>\n
HRA je zabrinuta zbog toga \u0161to izgleda da nije planirana izgradnja novog istra\u017enog zatvora u Podgorici. U tom zatvoru su i danas gori uslovi nego u zatvoru u kome se izdr\u017eavaju kazne, umjesto da je obrnuto, s obzirom na to da u istra\u017enom zatvoru ne borave pravosna\u017eno osu\u0111ene osobe.<\/p>\n
Maloljetni\u010dki zatvor je po\u010deo sa radom 2020. godine. U njemu se zbog nepostojanja Vaspitno popravnog doma nalaze i osobe kojima je izre\u010dena vaspitna mjera upu\u0107ivanja u ustanovu zavodskog tipa, \u0161to nije u skladu sa zakonom, zbog \u010dega je Komitet tra\u017eio od Delegacije da se izjasni o mogu\u0107nostima i planovima za izgradnju odgovaraju\u0107e ustanove. Na ovo pitanje dr\u017eavna delegacija nije odgovorila.<\/p>\n
Komitet je posebno uo\u010dio nesrazmjeru u broju prijavljenih i procesuiranih slu\u010dajeva torture, a \u0161to je direktna posljedica ignorisanja preporuka iz 2014. godine o na\u010dinu vo\u0111enja djelotvronih istraga u ovim predmetima. S tim u vezi, Komitet je posebno zahtjevao i izja\u0161njenje Delegacije o 15 ozbiljnih prijava iznu\u0111ivanja iskaza iz 2020. i 2021. godine, protiv slu\u017ebenika Odjeljenja kriminalisti\u010dke policije u Centru bezbjednosti Podgorica i Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK), na koje je ukazala Akcija za ljudska prava. Prijave ukazuju na obrazac pona\u0161anja, ta\u010dnije sistematsko iznu\u0111ivanje iskaza predmetima \u201ebomba\u0161kih napada\u201c, odnosno iznu\u0111ivanje iskaza o djelima organizovanog kriminala. HRA smatra da su ove prijave morale biti sagledane sveobuhvatno, kao cjelina, ali Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici do sada tome nije tako pristupilo, ve\u0107 je sprovodilo pojedina\u010dne istrage od kojih je samo jedna dovela do podizanja optu\u017enice koja jo\u0161 nije potvr\u0111ena. Dr\u017eava o ovim slu\u010dajevima nije dostavila informacije.<\/p>\n
U vezi istraga ratnih zlo\u010dina, s obzirom na to da je Komitet od 2014. godine od Crne Gore o\u010dekivao da intenzivira napore u borbi protiv neka\u017enjivosti, Komitet je postavio vi\u0161e pitanja o uzrocima neka\u017enjivosti, pitanja komandne odgovornosti i proaktivnog pristupa istra\u017eivanju.<\/p>\n
Delegacija se u odgovorima zadr\u017eala na sprovedenim istragama u predmetima V. Zmajevi\u0107a i S.Pekovi\u0107a, dok o reviziji starih predmeta koji su pogre\u0161nom primjenom me\u0111unarodnog humanitarnog prava doveli do osloba\u0111aju\u0107ih presuda nije bilo informacija.<\/p>\n
U\u010de\u0161\u0107e NVO Akcija za ljudska prava na sjednici Komiteta protiv torture omogu\u0107io je projekat \u201eUnapre\u0111enje procesa tranzicione pravde\u201c koji finansijski podr\u017eava Nacionalna zadu\u017ebina za demokratiju (NED), kao i podr\u0161ka fondacije Sigrid Rausing.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Saop\u0161tenje Akcije za ljudska prava (HRA)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345279,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-345278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345280,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345278\/revisions\/345280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}