{"id":345196,"date":"2022-05-12T06:36:52","date_gmt":"2022-05-12T04:36:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=345196"},"modified":"2022-05-12T06:36:52","modified_gmt":"2022-05-12T04:36:52","slug":"ljekovito-propuhavanje-kulture-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/12\/ljekovito-propuhavanje-kulture-sjecanja\/","title":{"rendered":"Ljekovito propuhavanje kulture sje\u0107anja"},"content":{"rendered":"

Autor: Edin Ramuli\u0107<\/strong><\/p>\n

Na Sr\u0111ana Puhala se stu\u0161tila sva sila bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma zbog jednog, prije svega razumnog, poziva, da se doka\u017ee da je broj ubijene djece u Sarajevu 1601 ili da se prestane koristiti taj broj. Iako je Jasminko Halilovi\u0107, osniva\u010d i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, o istom problemu pisao jo\u0161 prije deset godina, ni\u0161ta se u me\u0111uvremenu nije desilo osim \u0161to je ovih dana taj njegov tekst vol\u0161ebno i\u0161\u010dezao sa jednog sarajevskog portala.<\/p>\n

U javnom prostoru du\u017ee od dvadeset godina svi u glavnom gradu su se uhvatili broja 1601 i jednako ga koriste i politi\u010dari i \u201epredstavnici\u201c \u017ertava, ali i medijski, kulturni i dru\u0161tveni radnici (sjetite se 1600 malih stolica u Sarajevskoj crvenoj liniji), a pogotovo obi\u010dan svijet po dru\u0161tvenim mre\u017eama i sijelima.<\/p>\n

I \u0161ta \u0107emo sad? Nastaviti kao srpski nacionalisti guslati o 700 hiljada ubijenih Srba u Jasenovcu ili se prihvatiti posla i utvrditi stvaran i precizan popis \u017ertava, ne samo djece nego i svih drugih kategorija \u017ertava.<\/p>\n

Sude\u0107i po tome kako smo se prema pro\u0161losti i popisima \u017ertava odnosili u prethodnih 30 godina ne\u0107e samo ubijena djeca u Sarajevu do\u0107i u pitanje. Mnogo je takvih pojava, od bacanja tri hiljade ru\u017ea sa vi\u0161egradske \u0107uprije pa da okruglih 700 ubijenih logora\u0161a Omarske. Primje\u0107uje se tu neka matemati\u010dka logika, kada se u Vi\u0161egradu pomno\u017ee \u017ertve sa brojem tri do\u0111e se do tri hiljade ru\u017ea, u Sarajevu do 1601 ubijenog djeteta, a onda tim slijedom i do 200 hiljada \u017ertava u Bo\u0161njaka na \u010demu je dugo insistirala sarajevska nau\u010dna i politi\u010dka zajednica.<\/p>\n

Zabrinjava to \u0161to su u napadima na Sr\u0111ana Puhala najglasniji oni kojima je posao da se bave utvr\u0111ivanjem i prezentovanjem \u010dinjenica koje niko nikad ne\u0107e mo\u0107i dovesti u pitanje jednim tekstom i pitanjem na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Naro\u010dito upadaju u o\u010di salve uvreda koje dolaze od direktora Memorijalnog centra u Srebrenici i nekih pojedinaca iz nau\u010dnih instituta u Sarajevu. Oni se sude\u0107i po onome kako pi\u0161u ne kane dozvati pameti i ozbiljnim nau\u010dnim pristupom potkrijepiti sve brojeve i \u017ertve u zadnjem ratu u BiH, nego nastaviti po starom, sa minderluka odapinjati strelice na svakog ko se usudi da pita, da uputi kritiku na izostanak nauke, struke, logike i utvr\u0111enih \u010dinjenica o nedavnoj pro\u0161losti.<\/p>\n

Te\u0161ko je odgonetnuti da li to rade namjerno, sa nekim planom, nametnutom strategijom od strane neke politike, ili je to proizvod poslovi\u010dne neodgovornosti naspram istorije?<\/p>\n

Mi smo u Prijedoru poku\u0161ali biti druga\u010diji, ve\u0107 od 1996. godine smo nastojali do\u0107i do valjanog popisa tada nestalih osoba. Ulo\u017eena je energija i vrijeme desetina ljudi da se podaci prikupe i obrade. 1998. godine smo objavili prvo izdanje knjige nestalih a potom i drugo 2000. godine, te zavr\u0161no tre\u0107e 2012. godine. Zanimljivo da su na promociji drugog izdanja knjige nestalih 2000. godine u Sanskom Mostu prisustvovali i predstavnici Instituta za istra\u017eivanje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti iz Sarajeva kojeg je tada vodio Smail \u010ceki\u0107. Dr. Be\u0107ir Maci\u0107 nam je tada pro\u010ditao obra\u0107anje u kojem je iznio \u201epodatak\u201c da je u Prijedoru ubijeno 20 hiljada civila. Na promociji knjige u kojoj smo mi laici i volonteri prikupili podatke za 3227 imena i \u0161to se pokazalo da je u velikoj mjeri vjerodostojan broj, nau\u010dnik sa do tada brojnim objavljenim radovima je mrtav hladan iznio cifru skoro sedam puta ve\u0107u. Kako tada tako do danas, nauka u Bosni i Hercegovini nije bila od koristi da nau\u010dimo, razumijemo i shvatimo \u0161ta nam se to desilo devedesetih.<\/p>\n

Nepopravljivu \u0161tetu su ve\u0107 nanijeli, u procesu koji je vo\u0111en pred Me\u0111unarodnim sudom pravde, u tu\u017ebi protiv Srbije, bo\u0161nja\u010dki \u201estru\u010dnjaci\u201c i pravni zastupnici su iznosili nevjerovatne brojke, da je u Prijedoru ubijeno 10 hiljada civila, da je samo u selu Hambarine ubijeno 800 ljudi, da je u logoru Trnopolje svakodnevno ubijano 50-60 ljudi i tako redom. Taj voz je propu\u0161ten zahvaljuju\u0107i \u201eekspertima\u201c, a ako se ni\u0161ta ne promijeni u odnosu ovda\u0161njih institucija i nauke nad kojom kontrolu ima vlast, istina o ratu \u0107e se izgubiti i na sudu istorije a ne samo u poznatoj tu\u017ebi pred najvi\u0161im me\u0111unarodnim sudom. Srbijanska strana je na istom su\u0111enju iznijela podatke da je u Prijedoru u razli\u010ditim okolnostima uklju\u010duju\u0107i i razmjenu vatre stradalo do 1000 ljudi. Kada neki budu\u0107i nau\u010dnik uzme u obzir izvore obje strane, srbijanske i bosanske, uze\u0107e kao mjerodavan broj od hiljadu a ne deset hiljada jer je taj broj bli\u017ei istini. A stvarni broj, onaj od 3176 se u tom su\u0111enju niti ne pominje. Taj broj ne\u0107e biti nikom relevantan jer iza njega ne stoji valjana institucija ve\u0107 nekoliko entuzijasta iz nevladinog sektora.<\/p>\n

Godinama upozoravam ljude iz Prijedora, naro\u010dito one koji se vole isticati da su \u201epredstavnici \u017ertava\u201c, da koriste isklju\u010divo provjerene podatke i da ne uve\u0107avaju brojeve ili pogre\u0161no interpretiraju sudskim putem utvr\u0111ene \u010dinjenice. Dugoro\u010dno se to ne isplati i nanosi ve\u0107u \u0161tetu suo\u010davanju od onih koji negiraju ili osporavaju \u010dinjenice i brojeve. Sr\u0111an Puhalo je u najboljoj namjeri skrenuo pa\u017enju Sarajlijama da se ne slu\u017ee neprovjerenim i nepotkrijepljenim brojevima. Malo prostora ostaje za nadu, da \u0107e ova mu\u010dna nemo\u0107 u kojoj su se na\u0161le Sarajlije da objasne otkud im broj 1601, urazumiti one koji \u0107e ove godine, zbog jubileja mo\u017eda i vi\u0161e, isticati u medijima brojeve vezane za Prijedor. 2011.godine. kada sam pozvao predstavnike vi\u0161e organizacija da se udru\u017eimo radi obilje\u017eavanja 20 godi\u0161njice, na jednom od prvih sastanaka sam iznio podatke sa kojima sam raspolagao i rekao im, hajdemo o ovome raspravljati tri dana ako treba ali kad odavde iza\u0111emo da se svi dr\u017eimo istih brojeva. Tada se prihvatio kona\u010dan broj od 3176 ukupno ubijenih Prijedor\u010dana, od \u010dega 256 \u017eena i 102 djece. Ti brojevi su manje vi\u0161e opstali deset godina, ali tu i tamo neki zlonamjernik kad dobije prostor u medijima pove\u0107a broj pa ka\u017ee \u201evi\u0161e od \u010detiri\u201c, nekad i \u201evi\u0161e od pet hiljada\u201c. Neki sa ozbiljno\u0161\u0107u tvrde da je taj broj sigurno ve\u0107i od 3176. a ne nude niti jedno novo ime koje nije ve\u0107 upisano. Takvi su najglasniji kad se neki lucidni Puhalo drzne da uputi najnormalnije mogu\u0107e pitanje, otkud vam broj koji koristite.<\/p>\n

Za\u0161to preuveli\u010davati broj \u017ertava? Zar je nekome malo 3176 i volio bi da je vi\u0161e ubijenih u Prijedoru? Ili onih 524 imena na spomeniku ubijenoj djeci Sarajeva? Zar je to malo, mo\u017eete li vi uop\u0161te zamisliti koliko je to mno\u0161tvo, 524 mrtvih mali\u0161ana? Zar nije odnos srpskih nacionalista i pojedinih ostra\u0161\u0107enih politi\u010dara prema brojevima u Jasenovcu vi\u0161e nego mjerodavan da to nigdje ne vodi osim u negiranje i besmisao \u017ertve kao takve?<\/p>\n

Ako se ovo pitanje koje je postavio Sr\u0111an Puhalo, ne shvati dobronamjerno u Sarajevu, u gradu gdje jo\u0161 jedino postoje kakvi takvi nau\u010dni i materijalni potencijali, i ako se tamo institucije ne prihvate ozbiljno popisa \u017ertava i utvr\u0111ivanja svih drugih \u010dinjenica koje nisu obuhva\u0107ene u sudskim postupcima, onda ne znam kakve \u0161anse u suo\u010davanju imamo mi u malim sredinama poput Prijedora.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to preuveli\u010davati broj \u017ertava? Ako se ovo pitanje koje je postavio Sr\u0111an Puhalo, ne shvati dobronamjerno u Sarajevu, u gradu gdje jo\u0161 jedino postoje kakvi takvi nau\u010dni i materijalni potencijali, onda ne znam kakve \u0161anse u suo\u010davanju imamo mi u malim sredinama poput Prijedora<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312965,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1632,1560],"class_list":["post-345196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-sarajevo","tag-ubijena-djeca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=345196"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":345197,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/345196\/revisions\/345197"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=345196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=345196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=345196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}