{"id":344896,"date":"2022-05-08T08:08:45","date_gmt":"2022-05-08T06:08:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=344896"},"modified":"2022-05-08T08:08:45","modified_gmt":"2022-05-08T06:08:45","slug":"u-moralnim-posrnucima-anglosasa-i-rusa-najdeblji-kraj-izvlaci-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/08\/u-moralnim-posrnucima-anglosasa-i-rusa-najdeblji-kraj-izvlaci-eu\/","title":{"rendered":"U moralnim posrnu\u0107ima Anglosasa i Rusa najdeblji kraj izvla\u010di EU"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

To uop\u0107e nije trivijalno pitanje, zadire \u010dak i u sferu morala (npr. ruska nafta isporu\u010dena EU sti\u017ee i u Ukrajinu \u010dije su rafinerije i skladi\u0161ta goriva uni\u0161tene, gdje je koristi ukrajinska vojska u ratu s ruskim vojnicima). Me\u0111utim, za sada u Moskvi prevladava mi\u0161ljenje da je ve\u0107a korist od po\u010dinjene \u0161tete. To nije \u010dudo: izvozom plina i nafte u EU Rusija, usprkos sankcijama \u2013\u00a0 zara\u0111uje nevjerojatnih 1 milijardu dolara dnevno, \u0161to je vi\u0161e nego vrijednost ukupnog oru\u017eja isporu\u010denog Ukrajini od strane Zapada od po\u010detka rata<\/p>\n

\u201eEuropska komisija je 8. o\u017eujka dostavila nacrt svog REPowerEU plana, koji ima za cilj osigurati masovno trenutno smanjenje potro\u0161nje ruskog plina u EU i nastavlja s pomalo nejasnom tvrdnjom<\/a> da se \u201epostupno ukidanje na\u0161e ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije mo\u017ee dogoditi i prije 2030.\u201c, navodi se, izme\u0111u ostalog, u iscrpnom analiti\u010dkom tekstu utjecajnog ameri\u010dkog think tanka \u201eAtlantic Council\u201c objavljenog 25. travnja.<\/p>\n

Ali najprije pogledajmo, neovisno o pomalo skepti\u010dnim ameri\u010dkim prognozama (o kojima vi\u0161e u drugom dijelu teksta), \u0161to se to, zapravo, doga\u0111a u EU.<\/p>\n

Rusija je po\u010dela s prakti\u010dnim ostvarivanjem svojih energetskih prijetnji na tlu Europe \u2013 prema zemljama koje je proglasila neprijateljskim zbog uvo\u0111enja o\u0161trih sankcija nakon svoje vojne intervencije u Ukrajini 24. velja\u010de (to su sve zemlje EU, a onda i Velika Britanija, Norve\u0161ka). Dakle, verbalnim je akrobacijama (upozorenjima koja se u pravilu ignoriraju) Moskve do\u0161ao kraj, a po\u010dela je slo\u017eena \u201enova igra\u201d, u kojoj oni koji ne znaju pravila nemaju ba\u0161 nikakve \u0161anse.<\/p>\n

A ta \u201enova igra\u201c, najavljena od ruskog \u010delnika Vladimira Putina krajem o\u017eujka, zahtjeva da \u201eneprijateljske dr\u017eave\u201c od 1. travnja moraju plin pla\u0107ati isklju\u010divo u rubljama. Metodologija je slijede\u0107a: zapadne tvrtke moraju u ruskoj banci Gazprombank otvoriti dva ra\u010duna \u2013 jedan u stranoj valuti i jedan u rubljama. Ta\u00a0 banka vr\u0161i konverziju u rublje prije nego \u0161to uplatu prebaci na dr\u017eavnu plinsku tvrtku Gazprom PJSC, koja onda kupcima isporu\u010duje plin. Drugim rije\u010dima, ni\u0161ta posebno komplicirano a da bi se u Bruxellesu digla tolika buka, jer europski kupci opet upla\u0107uju eure tj. nisu du\u017eni kupovati rublje na tr\u017ei\u0161tu pa tek onda njima pla\u0107ati plin. Stvar je samo u tome da ruska banka zara\u0111uje na konverziji s njihovih ra\u010duna i da se na taj na\u010din ja\u010da rublja odnosno odr\u017eava njezina stabilnost, \u0161to je po Moskvu, u uvjetima kada su je \u201eodsjekli\u201c od dolara i eura,\u00a0 i najva\u017enije. Me\u0111utim upravo je to suprotno ciljevima Zapada i njegovom o\u010dekivanju od strogih sankcija, a udara i na njegov ego. Ali to je ve\u0107 posve druga tema, nevezana uz samu opskrbu plinom.<\/p>\n

Evo na \u0161to se, konkretno, odnosi prakti\u010dno o\u017eivotvorenje ruskih prijetnji:<\/p>\n

Rusija, preciznije Gazprom, je 27. travnja po\u010dela obustavljati isporuke plina pojedinim zemljama koje nisu prihvatile novi na\u010din pla\u0107anja u rubljama. Gazprom je tako zaustavio opskrbu plinom Poljske i Bugarske, odnosno njihovih operatera Bulgargaz i PGNiG.<\/p>\n

\n

\u010cetiri europska kupca ve\u0107 su platila plin u rubljama<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema izvoru bliskom Gazpromu, \u010detiri europska kupca plina ve\u0107 su platila isporuke istog u rubljama, objavila je ameri\u010dka agencija Bloomberg<\/a>. Pod uvjetom anonimnosti, izvor je kazao da je deset europskih tvrtki ve\u0107 otvorilo ra\u010dune kod ruske Gazprombanke. \u010cak i ako ostali kupci odbiju uvjete Kremlja, rekao je izvor, najvjerojatnije ne\u0107e biti novih obustava poput prekida dostave plina u Poljsku i Bugarsku do druge polovice svibnja, kada pristi\u017eu nove isplate za ruski plin. Rusija plinovodima isporu\u010duje plin u 23 europske zemlje, navodi Bloomberg.<\/p>\n

Ovoj vijesti treba pridodati i onu, tako\u0111er Bloombergovu, da je najve\u0107a talijanska energetska tvrtka, Eni SpA, spremna otvoriti ra\u010dune u rubljama kod Gazprombanke. Napominje se da je Eni-jevo otvaranje tog ra\u010duna mjera opreza i da tvrtka o svemu \u010deka daljnje upute talijanske vlade i vodstva EU.<\/p>\n

Finska (gotovo u potpunosti ovisna o ruskom plinu), ne\u0107e pla\u0107ati ruski plin u rubljama u skladu s odlukom Europske komisije jer bi to bilo kr\u0161enje postoje\u0107eg ugovora (s ruskom stranom, a on definira pla\u0107anje u eurima). To je izjavio ministar za europske poslove i upravljanje imovinom Tytti Tuppurainen, a objavio je medij Helsingin Sanomat.<\/p>\n

Slova\u010dka (ovisna o ruskom plinu \u010dak 85%) je puno opreznija, a s obzirom kako sljede\u0107e pla\u0107anje plina iz Rusije dospijeva 20. svibnja, Bratislava \u0107e u\u010diniti sve da Gazprom nastavi isporu\u010divati \u200b\u200bplin, obe\u0107ao je slova\u010dki ministar gospodarstva Richard Sulik. \u201eDo tada jo\u0161 ima vremena za pregovare s Gazpromom na na\u010din da nemamo ovo \u0161to se sada doga\u0111a u Bugarskoj ili Poljskoj.\u201c<\/p>\n

Prije toga premijer Eduard Heger tvrdio je da \u0107e Slova\u010dka i dalje pla\u0107ati ruski plin isklju\u010divo u eurima.<\/p>\n

S druge strane, Austrija, koju predstavlja energetska kompanija OMV, prihvatila je ruske uvjete za pla\u0107anje u rubljama otvaranjem ra\u010duna u ruskoj banci, izjavio je u srijedu austrijski kancelar Karl Nehammer. Austrijancima se priklju\u010dila i Njema\u010dka preko svoje energetske tvrtke Uniper. Ovdje je zgodno primijetiti da su obje tvrtke \u2013 i OMV i Uniper, sudionici u blokiranom i potpuno dovr\u0161enom projektu ruskog plinovoda Sjeverni tok 2. (Ovo je bilo prije tjedan dana, kada je pisan ovaj tekst, a Austrija je u me\u0111uvremenu navodno odustala od pla\u0107anja plina u rubljama, op.GN)<\/p>\n

Austrijski premijer nedavno je osobno boravio u Moskvi, gdje je razgovarao s Vladimirom Putinom \u2013 i o Ukrajini i o energetici. To je najbolji dokaz kako se pojedine \u010dlanice EU, svjesne svojih energetskih potencijala (njihovog deficita), uspijevaju izboriti za svoje interese usprkos krute geopolitike i instrukcija koje im u tom smislu sti\u017eu iz Bruxellesa \u2013 redovito protiv nastavka energetske suradnje s Moskvom. Austrija tu, dakako, nije iznimka: dovoljno je podsjetiti na Ma\u0111arsku koja je krajem pro\u0161le godine \u010dak potpisala i novi dugoro\u010dni plinski ugovor s Rusijom s rokom isporuka plina do 2034. g.<\/p>\n

\n

Peskov: ovo je odgovor na nevi\u0111enu kra\u0111u ruskih aktiva na Zapadu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na obustavu isporuka Poljskoj i Bugarskoj, kao i na nove modele pla\u0107anja plina na kojima inzistira Moskva, reagirao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rije\u010dima:<\/p>\n

\u201cOvu potrebu diktirala je \u010dinjenica da smo, kao \u0161to znate, bili blokirani, govore\u0107i na ruskom \u2013 ukrali su prili\u010dno zna\u010dajnu koli\u010dinu na\u0161ih rezervi (deviznih i zlatnih), a sve je to zahtijevalo prijelaz na novi sustav pla\u0107anja.\u201c Odgovor Rusije je posljedica \u201cneprijateljskih koraka bez presedana u gospodarstvu i financijskom sektoru koje su neprijateljske zemlje poduzele protiv nas\u201d, dodao je Peskov i kazao kako je Rusija spremna na financijske posljedice ako neke zemlje odbiju pla\u0107ati plin u rubljama.<\/p>\n

\u201cSve je prora\u010dunato, \u2026, svi rizici su predvi\u0111eni, te su poduzete potrebne mjere\u201d, izjavio je Putinov glasnogovornik.<\/p>\n

\n

Sjeverni tok (1) radi punim kapacitetom, a Nijemci Poljacima \u0161alju plin<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ovim vijestima treba dodati i slijede\u0107e: ruski balti\u010dki plinovod Sjeverni tok (1) radi punim kapacitetom, jednako kao \u0161to punim kapacitetom i Njema\u010dka opskrbljuje Poljsku (Poljska o ruskom plinu ovisi oko 40%) prirodnim plinom jer je sada upala u probleme zbog nemogu\u0107nosti opskrbe pojedinih svojih regija. Kako je Njema\u010dka i sama velika uvoznica ruskog plina, koji zadovoljava oko 50 posto njenih uvoznih potreba, nije te\u0161ko zaklju\u010diti \u010diji to plin Poljska sada dobiva, samo sa zapadne strane granice. Radi se, naravno, o reversu ruskog plina, pri \u010demu bi bilo zanimljivo pogledati po kojoj ga cijeni Berlin Var\u0161avi napla\u0107uje.<\/p>\n

Isto tako, vrijedi kazati kako su pojedini ruski analiti\u010dari, osvr\u0107u\u0107i se pro\u0161li tjedan na temu obustave ruskih isporuka, izjavili kako \u0107e revers ruskog plina unutar EU sada raditi maksimalno. Smatraju da je mogu\u0107a i opcija da pojedine zemlje Unije tj. njihovi plinski operateri koji se odlu\u010de na prihva\u0107anje ruskih zahtjeva za pla\u0107anje u rubljama, taj kupljeni plin plasiraju diljem EU tj. zemljama kojima je potreban ali ga i dalje uporno ne \u017eele pla\u0107ati u ruskoj valuti.<\/p>\n

Time bi, smatraju oni \u2013 obje strane bile na neki na\u010din zadovoljne:<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 EU bi barem djelomi\u010dno zadr\u017eala dostojanstvo tj. svoj \u201e\u010dvrsti\u201c stav o neprihvatljivosti \u201eruske ucjene\u201c, kako novu rusku odluku o pla\u0107anju plina u Bruxellesu i diljem EU nazivaju (ona to vjerojatno i je, ali u uvjetima totalnih sankcija protiv Rusije koje je Zapad prije toga uveo i koje Moskva smatra protuzakonitim ne predstavlja nikakvo \u010dudo (\u010dude joj se samo naivci ili zlobnici) \u2013 jer sada se ipak \u201eigra\u201c posve otvoreno i \u201eprljavo\u201c, a.);<\/p>\n

s druge strane, smatraju ruski analiti\u010dari, Moskvi je posve svejedno ako \u0107e ti kupci raditi i na takav na\u010din, jer \u0107e sve isporuke i u tom slu\u010daju i\u0107i kroz pla\u0107anje u rubljama \u0161to je va\u017eno za o\u010duvanje stabilnosti ruske valute ali i njezine konkurentnosti u svijetu. Jer, smatraju oni, rublja postaje \u201esve tra\u017eenija roba\u201c i s njom \u0107e se u svijetu \u201euskoro mo\u0107i kupovati vi\u0161e nego za euro\u201c.<\/p><\/blockquote>\n

U ispravnost ovih analiti\u010dkih procjena ne \u017eelim ulaziti jer ih mo\u017ee potvrditi samo vrijeme, ali je \u010dinjenica da je Europska komisija jo\u0161 pro\u0161log tjedna poku\u0161avala prona\u0107i rje\u0161enje koje bi zadovoljilo i interese Bruxellesa i nove zahtjeve Moskve.Jer svima je jasno da je EU u ovom trenutku jednostavno previ\u0161e ovisna o ruskom plinu. Uostalom, (iako se o tome naivno govorilo) ne namjerava embargo na izvoz ruskog plina (i nafte) uklju\u010diti niti u svoj\u00a0 6. sankcijski paket protiv Rusije koji je u pripremi.<\/p>\n

\n

Zaklju\u010dak ameri\u010dkog Atlantic Council-a<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sad se vratimo po\u010detku teksta i analizi ameri\u010dkog Atlantic Council-a. On, iako nedvojbeno podupire nastojanja EU za diverzifikacijom opskrbe (njen prijedlog plana REPowerEU) i odustajanju od ruskog plina u korist drugih dobavlja\u010da i alternativnih izvora energije koji nisu fosilnog porijekla, nije previ\u0161e optimisti\u010dan kada je rije\u010d o spomenutom planu, ili barem u rokove provedbe. Zaklju\u010dak Atlantic Councila prenosimo u cijelosti:<\/p>\n

\u201eGore sa\u017eeti resursi \u0107e donekle pomo\u0107i EU da se okrene od oslanjanja na ruski plin. Me\u0111utim, iako vidimo zna\u010dajan napredak ove godine, vjerojatnije je da \u0107e 2023. i 2024. biti godine konsolidacije, kada bi se mogle dogoditi stvari kojima se nadamo 2022., prije po\u010detka novih LNG projekata u godinama od 2025. nadalje. \u0160tovi\u0161e, potrebno je jo\u0161 puno toga u\u010diniti kako bi se prevladale razne klju\u010dne prepreke. Usredoto\u010denost na dekarbonizaciju i naglasak na neto-nultim ciljevima posljednjih godina potaknuli su zna\u010dajna smanjenja ulaganja u plinski sektor i demobilizaciju klju\u010dnih resursa potrebnih za \u0161irenje plinskog sektora. To slabi sposobnost glavnih igra\u010da u industriji da brzo pove\u0107aju proizvodnju plina kao odgovor na vrlo razli\u010dite geopoliti\u010dke prioritete.<\/p>\n

Replinifikacija (ukapljenog plina) u Europi tako\u0111er \u0107e biti klju\u010dni \u010dimbenik, s tri glavna razmatranja. Prvo, \u0160panjolska i Portugal imaju najve\u0107i slobodni kapacitet, ali to je usko grlo za ostatak Europe zbog malog kapaciteta \u0161panjolsko-francuskog interkonektora. Drugo, Velika Britanija tako\u0111er ima slobodnih kapaciteta i UK bi odmah mogla po\u010deti igrati ulogu plinskog mosta. No, pristup kontinentalne Europe ovom mostu podrazumijeva punu uporabu postoje\u0107ih interkonektora. Tre\u0107e, i za razliku od toga, novi kapaciteti za replinifikaciju su srednjoro\u010dna opcija, budu\u0107i da \u0107e \u010dak i uz brzi pristup biti potrebno 2-3 godine za planiranje, odobrenje i izgradnju (ili pro\u0161irenje) bilo FSRU ili kopnenog objekta , zajedno s priklju\u010dnim cjevovodom na odgovaraju\u0107i glavni magistralni sustav.<\/p>\n

Potrebno je rije\u0161iti i druga regionalna pitanja. Ne uzima sva EU ruski plin. Njema\u010dka je glavni uvoznik, dok ga u \u0160panjolskoj i Portugalu nema. Ako ga Njema\u010dka jednostavno prestane uzimati, onda \u0107e pretrpjeti ekonomske posljedice koje \u0160panjolska ne\u0107e. Postavljat \u0107e se pitanja o podjeli tereta ako ekonomska bol prije svega padne na Njema\u010dku, glavni pokreta\u010d EU.<\/p>\n

Ukratko, EU se nalazi izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja. \u017deli ukloniti Rusiju iz svoje plinske bilance i tako smanjiti ili eliminirati plin kao glavni izvor ruskih prihoda. Ali bez lakih alternativa, ako bi se to u\u010dinilo preko no\u0107i izazvalo bi ogromne ekonomske i dru\u0161tvene posljedice. Bit \u0107e potrebna inventivnost, temeljitost i o\u0161troumno planiranje kako bi se ubla\u017eio ovaj nemir i izgurala Rusija iz energetskog miksa EU.\u201c (kraj citata AC)<\/p>\n

Tako smatraju Amerikanci odnosno spomenuti think tank. Jasno je kako je ameri\u010dki interes u svemu tome izrazito prisutan, prije svega kroz isporuke ukapljenog plina. EU je prihvatila ameri\u010dku \u201eigru\u201c i \u017eeli protjerati Ruse sa svog tr\u017ei\u0161ta. Me\u0111utim neizvjesnost je golema, \u0161to potvr\u0111uje i Atlantic Council, ali je golema i cijena koju \u0107e zbog toga EU (\u010ditaj njezini gra\u0111ani i ekonomija) morati platiti i koja je ve\u0107 sada izvjesna.<\/p>\n

\n

U moralnim posrnu\u0107ima Anglosasa i Rusa najdeblji kraj izvla\u010di, naravno \u2013 EU<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Rusi, svjesni da u ovoj ameri\u010dkoj \u201eigri\u201c sa slabom EU ne mogu pobijediti, ubrzano se okre\u0107u orijentu\u00a0 tj. energentima \u201e\u017eednom\u201c Istoku. S druge strane, profitirat \u0107e SAD sa svojim ukapljenim (LNG) plinom koji \u0107e u ve\u0107im koli\u010dinama stizati na europsko kopno, dok \u0107e \u201enajdeblji kraj\u201c izvu\u0107i onaj koji nema niti energetske niti bilo kakve druge strate\u0161ke autonomije i koji je zbog toga izabrao opciju \u201evjernog sluge\u201c u zamjenu za \u201emrvice sa stola gazde\u201c \u2013 Europska unija. Te \u0107emo \u201cmrvice\u201d i njihovu cijenu ubrzo osjetiti svi na svojoj ko\u017ei i na svojim nov\u010danicima.<\/p>\n

Ali dok ne budu protjerani iz Europe, Rusi \u0107e i dalje izvrsno zara\u0111ivati. Gazprom je upravo objavio o rekordnoj dobiti u 2021. g. Ali to nije sve! Prema istra\u017eivanju CREA (Centre for Research Energy and Clean Air) Rusija je zaradila 66 milijardi dolara od izvoza fosilnih goriva otkako je napala Ukrajinu, a i dalje je njezin najve\u0107i kupac \u2013 tko drugi nego EU.<\/p>\n

(https:\/\/energyandcleanair.org\/publication\/russian-fossil-exports-first-two-months\/<\/a>)<\/p>\n

Evo nekih bitnih pokazatelja koji to potvr\u0111uju:<\/p>\n

\u00a0 \u00a0\u00a0Od po\u010detka invazije po\u0161iljkama i cjevovodima iz Rusije je izvezeno fosilnih goriva u vrijednosti od 63 milijarde eura. Od toga je EU uvezla 71 posto, u vrijednosti od pribli\u017eno 44 milijarde eura.<\/p>\n

Najve\u0107i uvoznici bili su Njema\u010dka (9,1 milijarda eura), Italija (6,9 milijardi eura), Kina (6,7 milijardi eura), Nizozemska (5,6 milijardi eura), Turska (4,1 milijarda eura) i Francuska (3,8 milijardi eura).<\/p>\n

\u010cetvrtina ruskih isporuka fosilnih goriva stigla je kroz samo \u0161est luka EU: Rotterdam (Nizozemska), Maasvlakte (Nizozemska), Trst (Italija), Gdanjsk(!) (Poljska) i Zeebrugge (Belgija).<\/p>\n

Ruske dvojbe<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pri tom se u Rusiji otvoreno postavljaju pitanja o svrhovitosti daljnje opskrbe Europe plinom s obzirom na otvoreno neprijateljstvo koje ona iskazuje prema Rusiji, a ne manje va\u017eno \u2013\u00a0 i zbog njene jasne opredijeljenosti da ju izbace sa svog (ne samo energetskog, ve\u0107 i sveukupnog) tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

To uop\u0107e nije trivijalno pitanje, zadire \u010dak i u sferu morala (primjerice ruska nafta isporu\u010dena EU sti\u017ee i u Ukrajinu \u010dije su rafinerije i skladi\u0161ta goriva uni\u0161tene, gdje je koristi ukrajinska vojska u ratu s ruskim vojnicima).<\/p>\n

Me\u0111utim za sada u Moskvi, o\u010dito, prevladava mi\u0161ljenje da je ve\u0107a korist od po\u010dinjene \u0161tete. To i nije \u010dudo: ruski analiti\u010dki krugovi navode da izvozom plina i nafte (njihove su cijene sna\u017eno sko\u010dile) u EU Rusija, usprkos sankcijama \u2013\u00a0 zara\u0111uje nevjerojatnih 1 milijardu dolara dnevno, \u0161to je vi\u0161e nego vrijednost ukupnog oru\u017eja isporu\u010denog Ukrajini od strane Zapada od po\u010detka rata.<\/p>\n

Osim toga, pojedini ruski mediji, a pro\u0161log tjedna i Greenpeace, objavljuju kako ruska nafta tankerima iz Balti\u010dkog mora i dalje pristi\u017ee u SAD i Veliku Britaniju (navodno su u to uklju\u010dene i luke pojedinih pribalti\u010dkih dr\u017eava iz biv\u0161eg SSSR-a). Toliko o zajedni\u010dkom moralu, ali i bijedi politike same EU koja je ipak radije izabrala po sebe \u201epovoljniju\u201c opciju \u201epiljenja grane na kojoj sjedi\u201c (ako isklju\u010dimo opcije \u0161verca energenata iz Rusije tj. kr\u0161enja sankcija koje je sama uvela).<\/p>\n

Glupost pojedin(a)ca koju multipliciraju milijuni ostalih je mo\u0107! Tako barem izgleda iz perspektive Bruxellesa i njegovih strate\u0161kih \u201emudraca\u201c. Problem je u tome \u0161to njihova \u201emudrost\u201c na dno mo\u017ee povu\u0107i \u010ditave zemlje koje EU \u010dine i koje u nju nisu u\u0161le da bi osiroma\u0161ile. Ali sada, li\u0161ene autonomnog strate\u0161kog odlu\u010divanja, i u novonastalom geopoliti\u010dkom i sigurnosnom kontekstu \u2013 perspektiva im je vrlo mra\u010dna.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Enigma za \u201emagove\u201c EU: kako o\u010duvati obraz i zadovoljiti ruske interese?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288012,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[558,612,573,1168,1368],"class_list":["post-344896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-eu","tag-rusija","tag-sad","tag-ukrajina","tag-zoran-meter"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344896"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344897,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344896\/revisions\/344897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}