{"id":344564,"date":"2022-05-04T06:35:41","date_gmt":"2022-05-04T04:35:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=344564"},"modified":"2022-05-04T06:35:41","modified_gmt":"2022-05-04T04:35:41","slug":"aleksandrijski-znanstvenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/05\/04\/aleksandrijski-znanstvenici\/","title":{"rendered":"Aleksandrijski znanstvenici"},"content":{"rendered":"

Autorka: Ines Borovac La\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

Carstvo Aleksandra Velikog bilo je konglomerat raznorodnih dijelova: europske i maloazijske Gr\u010dke, Egipta, Mezopotamije, Indije\u2026 Aleksandar je ulo\u017eio velike napore da carstvo pove\u017ee sponama sloge i jedinstva. Kako bi unaprijedio trgova\u010dke veze, gradio je putove, podizao luke, uspostavljao pomorske i karavanske veze. Potpomogao je \u0161irenje gr\u010dke i razvoj ostalih kultura, kao i njihovo uzajamno zbli\u017eavanje. Kako bi se smanjile razlike u na\u010dinu \u017eivota, utemeljio je gotovo sedamdeset gradova, a jedan od njih bio je na u\u0161\u0107u Nila u Sredozemno more \u2013 Aleksandrija.<\/p>\n

\n

Aleksandrija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na ru\u0161evinama Aleksandrova carstva stvorene su tri velike dr\u017eave: Egipat, Sirija i Makedonija. Egiptom je vladao Ptolemej, Aleksandrov prijatelj iz djetinjstva i sudionik svih njegovih pohoda. Nakon smrti Aleksandrova sina, proglasio se 305. g. pr. Kr. kraljem i vladao pod imenom Ptolemej I. Soter.<\/p>\n

Ptolemej I. Soter nastavio je ostvarivati Aleksandrov san. Ono \u0161to je Aleksandar nacrtao u pijesku, Ptolemej je sagradio. Nova prijestolnica brzo je rasla. Za razliku od gr\u010dkih gradova koji su se \u0161irili oko obrambenih utvrda i hrama, Aleksandrija je gra\u0111ena planski, sa \u0161irokim ulicama i prostranim parkovima, osiguravaju\u0107i gradu ugodan vjetar i zdravu klimu. Na ulicama su se mogli vidjeti pripadnici svih naroda carstva od Iberije do Indije.<\/p>\n

Grad je bio podijeljen na tri \u010detvrti: kraljevsku gr\u010dko-makedonsku, egipatsku i \u017eidovsku. U egipatskoj \u010detvrti Rakotis, koja se nalazila na prirodnom uzvi\u0161enju, bio je smje\u0161ten Serapeum ili hram boga Serapisa, kojeg je Ptolemej I. izabrao za glavno bo\u017eanstvo nove dinastije. U toj se, po mi\u0161ljenju mnogih posjetitelja najljep\u0161oj gra\u0111evini u gradu, nalazila manja biblioteka u kojoj su bila pohranjena mnoga va\u017ena djela nakon \u0161to je izgorjela \u010duvena Aleksandrijska biblioteka.<\/p>\n

Aleksandrov mauzolej nazvan Soma te rasko\u0161ne pala\u010de kraljeva Ptolemejevi\u0107a, okru\u017eene egzoti\u010dnim vrtovima i gajevima, nalazili su se u kraljevskoj gr\u010dko-makedonskoj \u010detvrti Bruhij. U ovoj se \u010detvrti nalazila i \u010duvena biblioteka. Osnovana je po \u017eelji Ptolemeja I. Sotera, koji je u Aleksandriji nastojao sakupiti sva va\u017enija filozofska i knji\u017eevna djela \u00adsvijeta. Njegovi nasljednici nastavili su prikupljati djela i tako je nastala zbirka od oko 500 000 svitaka.<\/p>\n

Aleksandrija je za vrijeme dinastije Ptolemejevi\u0107a postala mo\u0107no kulturno i gospodarsko \u017eari\u0161te Starog svijeta.<\/p>\n

\n

Museion<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Aleksandrijska biblioteka bila je redom mramornih stupova povezana s Museionom, vode\u0107im sveu\u010dili\u0161tem toga vremena koje je nazvano prema Muzama, gr\u010dkim bo\u017eicama sklada, za\u0161titnicama bo\u017eanskih i ljudskih stvarala\u010dkih umije\u0107a.<\/p>\n

Kompleks je bio bogato opremljen; sadr\u017eavao je veliku dvoranu, blagovaonicu za zajedni\u010dke objede, zvjezdarnicu, botani\u010dke vrtove i zoolo\u0161ki park, dvorane za predavanja i \u010ditanja djela klasi\u010dnih pjesnika i povjesni\u010dara. Osim toga, obuhva\u0107ao je stambene objekte, \u0161etali\u0161ta i odmori\u0161ta uz kolonade s klupama, te kazali\u0161te.<\/p>\n

Unutar njegovih zidova usavr\u0161avali su se najbolji u\u010denjaci onog vremena, redom svestrani znanstvenici koji su se, osim svojim podru\u010djima, bavili i prou\u010davanjem filozofije, metafizike, etike, politike. Od mnogih slavnih imena izdvojit \u0107emo nekoliko najistaknutijih.<\/p>\n

\n

Euklid<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Euklid iz Gele ili iz Tira (330. \u2013 275. g. pr. Kr.) jedan je od prvih znanstvenika u Museionu. Za nastavu iz geometrije napisao je djelo Elementi (Stoicheia) u 13 svezaka, koje je slu\u017eilo kao osnovni ud\u017ebenik geometrije kroz cijelo helensko-rimsko razdoblje. Koristili su ga i Arapi, a uz manje preinake u XIX. st. i Europljani.<\/p>\n

Euklid je pristupio izgradnji geometrije deduktivnom metodom. Najprije bi utvrdio temeljne pojmove, zatim bi odabrao temeljne tvrdnje i na temelju njih izvodio zaklju\u010dke. Takva metoda istra\u017eiva\u010dkog rada odr\u017eala se do danas. Sedam definicija na po\u010detku prve knjige glasi:<\/p>\n

\u2297 To\u010dka je ono \u0161to nema dijela.<\/p>\n

\u2297 Crta je duljina bez \u0161irine.<\/p>\n

\u2297\u00a0 Krajevi crte su to\u010dke.<\/p>\n

\u2297 Du\u017eina je ona crta koja jednako le\u017ei prema to\u010dkama na njoj.<\/p>\n

\u2297 Ploha je ono \u0161to ima samo duljinu i \u0161irinu.<\/p>\n

\u2297 Krajevi plohe su crte.<\/p>\n

\u2297 Ravnina je ona ploha koja jednako le\u017ei prema du\u017einama na njoj.<\/p>\n

U \u0161estoj knjizi, izme\u0111u ostalog, govori o omjeru zlatnog reza.<\/p>\n

Ptolemej I. Soter jednom nije dobro razumio Euklidovo tuma\u010denje pa ga je zamolio za jednostavnije obja\u0161njenje. \u201cDo geometrije nema kraljevskog puta\u201d, odgovorio mu je Euklid i dodao: \u201cBez muke nema ni kola\u010da, a kamoli geometrije.\u201d<\/p>\n

Nakon prvog predavanja iz geometrije jedan ga je od novih u\u010denika upitao kakvu \u0107e korist u \u017eivotu imati od znanja koje je stekao predavanjem. Euklid nije ni\u0161ta odgovorio, ali mu je kasnije poslao zlatnik i otpustio ga iz \u0161kole.<\/p>\n

\n

Arhimed<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Arhimed iz Sirakuze (287. \u2013 212. g. pr. Kr.), sin astronoma Fidije i ro\u0111ak siraku\u0161kog vladara Hierona, u Aleksandriju je do\u0161ao na poziv Ptolemeja II. Filadelfa. Najugledniji je matemati\u010dar onoga vremena. U spisu O kugli i valjku daje formulu za ra\u010dunanje obujma kugle pomo\u0107u obujma opisanog valjka. Prijatelji su mu na nadgrobni spomenik stavili valjak u kojem se nalazila kugla.<\/p>\n

U djelu O mjerenju kruga Arhimed opisuje i upisuje mnogokute u kru\u017enicu, pa tako dobiva pribli\u017enu \u00advrijednost za broj koji se danas ozna\u010dava s \u03c0 (3,140845< \u03c0 <3,142857).<\/p>\n

Tako\u0111er je prona\u0161ao tzv. Arhimedov vijak. Okretanjem tog vijka voda se dizala na visinu. Otkrio je sustav slobodnih kolotura za dizanje tereta. Konstruirao je i planetarij s mehani\u010dkim pogonom. Do hidrostati\u010dkog na\u010dela poznatog kao \u201cArhimedov zakon\u201d do\u0161ao je ulaze\u0107i u kadu, nakon \u010dega je istr\u010dao van vi\u010du\u0107i: \u201cEureka! Eureka!\u201d (Otkrio sam! Otkrio sam!). Drugom prilikom je izjavio: \u201cDajte mi upori\u0161te i pomaknut \u0107u Zemlju\u201d, ilustriraju\u0107i time zakon poluge.<\/p>\n

\n

Eratosten<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Eratosten (oko 275. \u2013 195. g. pr. Kr.), koji je, za razliku od filozofa, sebe nazivao filologom, ro\u0111en je u gr\u010dkom gradu Kireni u sjevernoj Africi. Neko se vrijeme \u0161kolovao u Ateni, a nakon Kalimahove smrti Ptolemej III. Euerget ga je postavio za upravitelja Aleksandrijske knji\u017enice. Na tom je polo\u017eaju ostao sve do 194. g. pr. Kr., kad mu je zbog upale oka toliko oslabio vid da vi\u0161e nije mogao \u010ditati te je izvr\u0161io samoubojstvo tako \u0161to je prestao uzimati hranu.<\/p>\n

Od svojih kolega dobio je nadimak Beta, mo\u017eda zato \u0161to je u mnogim podru\u010djima svoga rada ostao drugi. To se svakako ne odnosi na helensku kronologiju kojoj je udario temelje odre\u0111uju\u0107i datume najva\u017enijih knji\u017eevnih i politi\u010dkih doga\u0111aja, zapo\u010dev\u0161i s osvajanjem Troje. Polo\u017eio je temelje novog kalendara, koji je Cezar kasnije u Rimu uveo kao julijanski kalendar.<\/p>\n

U knjizi Geographica koristi matemati\u010dku geografiju. Koriste\u0107i se sjenom sjenomjera u dva grada razli\u010dite geografske \u0161irine na dan ljetnog suncostaja, procijenio je opseg Zemljine kugle sa samo 11% pogre\u0161ke.<\/p>\n

Uveo je i sustav meridijana i paralela. Po\u010detni meridijan je smjestio tako da prolazi kroz Aleksandriju, a po\u010detnu paralelu kroz Rodos. On je prvi na karti po\u010deo ucrtavati izohipse kako bi istaknuo razliku visina pojedinih geografskih to\u010daka.<\/p>\n

\n

Aristarh sa Samosa<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Osim matematike, u Aleksandriji je posebno njegovana astronomija, a njezin je napredak omogu\u0107en time \u0161to su poslije Aleksandra Makedonskog pristupa\u010dna postala kaldejska astronomska znanja. Korisno je bilo i poznavanje sferne geometrije. Aristarh sa Samosa (oko 310. \u2013 230. g. pr. Kr.), u\u010denik peripateti\u010dara Stratona, bio je stariji Arhimedov suvremenik u Museionu. Arhimed je u svom manjem radu Brojanje pijeska citirao zna\u010dajnu Aristarhovu re\u010denicu: \u201cZvijezde staja\u0107ice i Sunce ne kre\u0107u se, ve\u0107 se Zemlja okre\u0107e oko Sunca po obodu kruga, pri \u010demu Sunce le\u017ei u sredini njezine putanje.\u201d Aristarh je rije\u0161io problem porijekla Mjese\u010deva svjetla (pravilno je tvrdio da potje\u010de od Sunca), te je izra\u010dunao promjere i me\u0111usobne udaljenosti Zemlje, Sunca i Mjeseca.<\/p>\n

\n

Klaudije Ptolemej<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Klaudije Ptolemej, vjerojatno iz Ptolemaide u Gornjem Egiptu, napisao je poznate rasprave o astronomiji i geografiji: Almagest i Geografiju. Almagest (\u010diji je naslov izveden iz arapskog oblika gr\u010dkog superlativa \u2013 najve\u0107i) se sastojao od tri\u00adnaest svezaka. Ptolemejev Katalog zvijezda (sedmi i osmi svezak Almagesta) prvi je sa\u010duvani katalog te vrste. U njemu je nabrojao vi\u0161e od tisu\u0107u zvijezda, raspore\u0111enih u \u010detrdeset i osam zvije\u017e\u0111a, a svakoj je odredio longitudu, latitudu i magnitudu (polo\u017eaj i sjaj).<\/p>\n

\n

Hiparh<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U Aleksandriji je sredinom II. st. pr. Kr. djelovao i Hiparh iz Nikeje, koji je u antici smatran najve\u0107im astronomom. On je izmjerio razliku izme\u0111u trajanja tropske i sideri\u010dke godine sa zadivljuju\u0107om to\u010dno\u0161\u0107u (pogre\u0161ka je manja od deset sekundi). Konstruirao je i prvi astrolab za mjerenje polo\u017eaja zvijezda, a kao prvi je sebi postavio divovski zadatak \u201cda prebroji zvijezde\u201d, tj. da sastavi katalog zvijezda staja\u0107ica (popisao ih je 850).<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ptolemej I. Soter jednom nije dobro razumio Euklidovo tuma\u010denje pa ga je zamolio za jednostavnije obja\u0161njenje. \u201cDo geometrije nema kraljevskog puta\u201d, odgovorio mu je Euklid i dodao: \u201cBez muke nema ni kola\u010da, a kamoli geometrije.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":344565,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1534,1535],"class_list":["post-344564","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-aleksandar-makedonski","tag-aleksandrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344564","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344564"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344564\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344566,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344564\/revisions\/344566"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/344565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}