Ljekari ka\u017eu da se ne razbolijevamo zbog promaje, ve\u0107 zbog virusa. Ali dodaju da izlo\u017eenost promaji uti\u010de na na\u0161 organizam tako \u0161to se na na\u0161oj ko\u017ei i ispod nje odvijaju procesi koji mogu da rezultiraju curenjem nosa ili uko\u010denim vratom.<\/p>\n
Promaja je povezana s tzv. indeksom hla\u0111enja, odnosno subjektivnim osje\u0107ajem vjetrovitog vremena na ko\u017ei. \u0160to je ve\u0107a brzina vjetra, to je osje\u0107aj temperature ni\u017ei, odnosno pothla\u0111ivanje je br\u017ee.<\/p>\n
“Kada je temperatura minus 5 stepeni Celzijusa, a vi ste negdje napolju i ne duva vjetar, va\u0161e tijelo zagrijva tanak sloj vazduha blizu ko\u017ee”, pojasnio je njema\u010dki otorinolaringolog Tomas Dajtmer, glavni sekretar njema\u010dkog udru\u017eenja za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.<\/p>\n
Taj tanki sloj vazduha izoluje vas od hladno\u0107e. Ali hladan vjetar koji duva po va\u0161em tijelu rastjeruje tu toplinu. \u0160to ja\u010de duva, tijelo br\u017ee gubi toplinu i po\u010dinjete da osje\u0107ate hladno\u0107u.<\/p>\n
Taj u\u010dinak se poja\u010dava ako vam je ko\u017ea mokra, na primjer od znoja, jer vazduh koji struji uti\u010de na br\u017ee isparavanje vlage i tako br\u017ee “odnosi” toplinu iz tjiela nego vazduh koji miruje.<\/p>\n
Kada se povr\u0161ina va\u0161eg tijela ohladi na hladnom vazduhu, koji osje\u0107amo kao promaju, krvni sudovi se su\u017eavaju, smanjuju\u0107i protok krvi da bi se smanjio gubitak toplote iz tople krvi.<\/p>\n
To mo\u017ee da uti\u010de i na sluznicu nosa i grla. Promaja djeluje tako da ih isu\u0161uje, oslabljuju\u0107i njihovu imunsku odbranu i vas \u010dini osjetljivijima na viruse prehlade, pojasnio je dr Dajtmer.<\/p>\n
Ali ako ste zdravi, ne\u0107ete se razboljeti samo zato \u0161to ste bili izlo\u017eeni promaji.<\/p>\n
Dr Mihael Deg, \u010dlan njema\u010dkog udru\u017eenja otorinolaringologa (BVHNO)j pominje jo\u0161 jednu mogu\u0107u posljedicu promaje: uko\u010denost vrata, naro\u010dito po toplom vremenu.<\/p>\n
“Ako vam je vru\u0107e i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-ure\u0111aja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, vazduh koji duva preko va\u0161e tople i nerijetko oznojene ko\u017ee u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee da rezultira napeto\u0161\u0107u u podru\u010dju vrata”, tvrdi Deg.<\/p>\n
On dodaje da tijelo svojom temperaturom uvijek nastoji da se prilagodi uslovima u okolini.<\/p>\n
“Na povr\u0161ini na\u0161e ko\u017ee nalaze se receptori koji mjere temperaturu ko\u017ee”, obja\u0161njava Deg.<\/p>\n
“Problem s blagom promajom je u tomu \u0161to je razlika u temperaturi vrlo mala pa termoreceptori ne uspijevaju da je detektuju.”<\/p>\n
Tako se ko\u017ea hladi, ali tijelo ne reaguje dovoljno brzo, \u0161to mo\u017ee da uti\u010de na su\u017eavanje krvnih sudova u predelu vrata i posljedi\u010dno da dovede do napetosti mi\u0161i\u0107a koji se nalaze ispod.<\/p>\n
I \u0161ta onda da u\u010dinite da vas “promaja ne ubije”?<\/p>\n
Prije svega uklju\u010dite ventilatore po vrlo toplom vremenu samo nakratko i pazite da vam ne budu preblizu. Da se ne biste prehladili od isparavanja vode na ko\u017ei nakon plivanja, odmah skinite mokri kupa\u0107i kostim.<\/p>\n
I premda bi moglo da vam godi kada biste u potpunosti otvorili prozore automobila u kojem se vozite, a pritom ste i znojavi, bolje nemojte. A koristite li klima-ure\u0111aj, nemojte da dopustite da ventilacija duva direktno u vas.<\/p>\n
Slobodno provjetravajte prostorije i zimi, kada je napolju vrlo hladno. Ako ste zdravi, stru\u010dnjaci preporu\u010duju da \u0161irom otvorite prozore na nekoliko minuta kako biste omogu\u0107ili ulazak svje\u017eeg vazduha u prostoriju.<\/p>\n
Ako vam je pritom hladno zbog vjetra, nakratko obucite jo\u0161 jedan sloj tople odje\u0107e ili jednostavno privremeno iza\u0111ite iz prostorije.(Izvor: Hina\/021.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje da su neke osobe osjetljivije na promaju od drugih i vjeruju da zbog prevelike cirkulacije vazduha mogu da prehlade.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":344506,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-344505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344505"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344579,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344505\/revisions\/344579"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/344506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}