{"id":344271,"date":"2022-04-30T06:25:23","date_gmt":"2022-04-30T04:25:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=344271"},"modified":"2022-04-30T06:25:23","modified_gmt":"2022-04-30T04:25:23","slug":"prave-li-se-rusi-englezima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/30\/prave-li-se-rusi-englezima\/","title":{"rendered":"Prave li se Rusi Englezima?"},"content":{"rendered":"

Autor: Ivo Alebi\u0107 \u00a0<\/strong><\/p>\n

Doma\u0107i intelektualci ruske gra\u0111ane progla\u0161avaju nezainteresiranim kukavicama ravnodu\u0161nima prema onome \u0161to njihova vlast radi u Ukrajini. Takve tvrdnje ne samo da ne uzimaju u obzir kontekst razvoja autoritarnog re\u017eima i depolitizacije ruskog dru\u0161tva, ve\u0107 su i empirijski neutemeljene. Ivo Alebi\u0107 za Bilten pi\u0161e o rasponu stavova prema Putinu koji postoje iza slike \u201cbezvoljnog\u201d Rusa.<\/p>\n

Sude\u0107i po Jutarnjem listu, ruski je \u010dovjek potpuno politi\u010dki nezainteresirano bi\u0107e. Izdanje od subote (23. travnja) najprije na dvije velike stranice donosi \u010dlanak pod naslovom \u201cNevidljive \u017ertve Putinove agresije\u201d o \u201cobi\u010dnim, nevidljivim, bezimenim ljudima\u201d iz Rusije koji ve\u0107 neko vrijeme \u017eive u inozemstvu ili su se tamo zatekli kad je zapo\u010dela ruska invazija na Ukrajinu. U Hrvatskoj su to zaposlenici bojkotiranog Lukoila ili Sberbanke, koji diplomatskim rije\u010dima, uz maksimalan oprez, obja\u0161njavaju rat. To su i voditeljice ruskog ansambla ili vlasnice zalogajnica koje zadr\u017eavaju apoliti\u010dan stav te se \u201cne \u017eele petljati u politiku\u201d, a ako se kojim slu\u010dajem i jave na telefonski poziv, onda odgovaraju, poput pijanistice Gubajduline, za Ruse klasi\u010dnim fatalisti\u010dkim rije\u010dima: \u201cTako je, kako je!\u201d.<\/p>\n

Zatim odmah na idu\u0107oj stranici slijedi prevedeni razgovor<\/a> sa Slavenkom Drakuli\u0107, koji je hrvatska spisateljica dala za nezavisnu medijsku ku\u0107u Novi glas Ukrajine, uz podnaslov istaknut masnim slovima: \u201cRuski su gra\u0111ani ravnodu\u0161ni prema onome \u0161to njihova vlast radi u Ukrajini\u201d. Ovaj se put pak donosi uvid o tome kakvi su Rusi unutar vlastite dr\u017eave. Na pitanje novinarke je li rusko dru\u0161tvo sposobno prihvatiti kolektivnu krivicu, Drakuli\u0107 odgovara: \u201c\u2026Ili, uzmite Rusiju danas, tamo\u0161nji gra\u0111ani evidentno su ravnodu\u0161ni prema onome \u0161to njihova vlast radi u Ukrajini. Tome su razlog strah i nedostatak informacija, to je istina. Mo\u017eda bismo mogli re\u0107i da su to olakotne okolnosti. No, kako god bilo, oni se u velikoj mjeri pona\u0161aju nezainteresirano.\u201d<\/p>\n

Na stranu \u0161to spisateljica upotrebljava neprecizne termine (\u201cnezainteresiran\u201d, \u201cravnodu\u0161an\u201d), koji su vi\u0161e iskaz subjektivnog dojma nego pouzdanih uvida, \u0161to ignorira iznimno jaku opoziciju na najrazli\u010ditijim dru\u0161tvenim i kulturnim razinama unutar Rusije, kao i \u0161to previ\u0111a o\u0161tre reakcije svojih ruskih kolega pisaca i spisateljica, najproblemati\u010dnija je lako\u0107a s kojom Drakuli\u0107 iznosi generalni sud o \u201cobi\u010dnim\u201d Rusima, bez podataka s terena i bez ikakvih ograda. Nedavno se i ugledni politolog Dra\u017een Lali\u0107 na televiziji N1 \u0161ovinisti\u010dki zapitao<\/a>: \u201cKako da Rusi ne budu kukavice kada im je usa\u0111en podani\u010dki mentalitet?\u201d, impliciraju\u0107i ropski mentalitet i nedostatak morala kod Rusa. Tako nastaje jedna nediverzificirana masa ruskih gra\u0111ana koji navodno jednako razmi\u0161ljaju, \u010dime postaju krivci za rat te nose kolektivnu odgovornost za doga\u0111aje u Ukrajini.<\/p>\n

\n

U\u0161utkani otpor<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U svijetu postoji dijelom opravdana slika o politi\u010dkoj nezainteresiranosti ruskog naroda. Zapadni intelektualci, kao i javnost op\u0107enito, \u010desto optu\u017euju Ruse za to \u0161to nisu na vrijeme svrgnuli Putina, \u0161to su glasali za njega na izborima te \u0161to danas nedovoljno protestiraju protiv rata. No interpretirati to kao ravnodu\u0161nost i kukavi\u010dluk, a da se prethodno ne poku\u0161a analizirati kontekst razvoja autoritarnog re\u017eima i prate\u0107e masovne depolitizacije ruskog dru\u0161tva u proteklih dvadeset godina, svakako se mo\u017ee \u010ditati kao populizam i \u0161ovinizam na\u0161ih intelektualaca. Mnogi ruski gra\u0111ani koji su sudjelovali u prosvjedima, izra\u017eavali kritike na internetu te poku\u0161avali izbje\u0107i \u201cnovogovor\u201d na sveu\u010dili\u0161tima i \u0161kolama na vlastitoj su ko\u017ei osjetili u\u017easne posljedice. Posje\u0107ivali su ih, pi\u0161e<\/a> Sabine Fischer, pripadnici dr\u017eavne sigurnosti, dobivali su slu\u017ebena upozorenja poslodavaca i prijetnje, a u nekim su slu\u010dajevima bili i fizi\u010dki napadnuti. \u0160kolski i sveu\u010dili\u0161ni profesori te novinari dobivali su otkaze. Zakoni protiv \u201cdezinformacija o specijalnoj operaciji\u201d i \u201cdiskreditacije oru\u017eanih snaga\u201d odigrali su svoju ulogu u u\u0161utkivanju otpora.<\/p>\n

\u201cSve ja\u010da dr\u017eavna represija\u201d, prema \u010dlanku<\/a> njema\u010dkog Instituta za me\u0111unarodnu i sigurnosnu politiku, \u201cpostigla je dva cilja: zastra\u0161ile su rastu\u0107u manjinu u zemlji koja je spremna na prosvjed. I razbile su oporbene strukture koje su jo\u0161 postojale na politi\u010dkoj razini u civilnom dru\u0161tvu. Danas je te\u0161ko zamisliti da se mogu organizirati veliki protesti kao \u0161to su bili oni protiv aneksije Krima i rata u Donbasu 2014. i 2015. godine.\u201d Tome treba dodati i va\u017ean ekonomsko-politi\u010dki kontekst Putinovog uspona. Kako ukazuje njema\u010dki povjesni\u010dar Odd Arne Westad u knjizi \u201cPovijest hladnog rata\u201d, ekonomska je tranzicija 1990-ih \u201cza ve\u0107inu Rusa nedvojbeno bila potpuna katastrofa\u201d. Taj traumati\u010dni kontekst u dobroj je mjeri kreirao Zapad koji je \u201c\u010destitao Jeljcinu na njegovoj ekonomskoj reformi\u201d, a naposljetku i doveo na vlast Putina koji je ruskim gra\u0111anima ponudio kakvu-takvu stabilnost i ekonomski napredak a zauzvrat tra\u017eio od njih da se \u0161to manje mije\u0161aju u politiku. Zbog toga ne \u010dudi da je povjerenje u institucije me\u0111u ruskim gra\u0111anima jedno od najni\u017eih <\/a>na svijetu, jer su naviknuti na ideju da njihovo mi\u0161ljenje nema nikakav utjecaj, da je bolje ne bak\u0107ati se s politikom jer to ne\u0107e donijeti ni\u0161ta dobro osim problema za njih i njihove bli\u017enje. Javno odobravanje Putina i njegovih radnji zapravo je samo izraz povr\u0161ne lojalnosti iza koje se krije veliko razo\u010darenje u mogu\u0107nost promjene i \u0161arolik spektar odnosa prema vlasti.<\/p>\n

\n

Ratne ankete<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Mo\u017ee li se trenutno do\u0107i do stvarnog mi\u0161ljenja ruskih gra\u0111ana o ratu u Ukrajini? Prema nedavnim rezultatima VCIOM-a (Sveruskog instituta za javno mnijenje) i FOM-a (Fonda za javno mnijenje), 71% odnosno 65% ispitanika krajem je velja\u010de i po\u010detkom o\u017eujka podr\u017ealo \u201crusku specijalnu vojnu operaciju\u201d. Tu treba podsjetiti da VCIOM i FOM kontrolira ruska dr\u017eava (prva pripada dr\u017eavi, a potonja predsjednikovoj upravi). Russian Field, privatna istra\u017eiva\u010dka agencija, krajem velja\u010de izvijestila je da 58,8% Rusa podr\u017eava \u201crusku vojnu akciju u Ukrajini\u201d. No sociolozi kritiziraju te ankete ukazuju\u0107i na njihovu nepouzdanost. Kako pokazuje \u010dlanak \u201cIn Russia, opinion polls are a political weapon<\/a>\u201d Maksima Aljukova, treba uzeti u obzir nekoliko va\u017enih to\u010daka kad se raspravlja o javnom mnijenju u autoritarnoj zemlji koja je u ratu.<\/p>\n

Prvo, <\/strong>istra\u017eivanja su javnog mnijenja u autoritarnim zemljama diskutabilna. U autokracijama ljudi \u017eele sakriti svoja mi\u0161ljenja i dati dru\u0161tveno po\u017eeljne odgovore koji su u skladu sa slu\u017ebenim stavom vlade da bi izbjegli represiju, s obzirom na to da ne vjeruju da im istra\u017eiva\u010di garantiraju anonimnost. Ruski sociolog Grigorij Judin u intervjuu \u201cRusi su ljuti zbog rata<\/a>\u201d daje primjere u kojima su dr\u017eavni slu\u017ebenici na poslu dobivali instrukcije od svojih upravitelja kako moraju ispuniti anketu. Da ne bi izgubili svoj posao ili bili uhi\u0107eni, oni su bili prisiljeni odobravati rat. Drugo, istra\u017eivanje je javnog mnijenja u ratu uvijek problemati\u010dno. Ljudi i javni diskurs oblikovani su sna\u017enim emocijama, polarizirani su i podijeljeni. Mnogi odgovaraju na pitanja na na\u010din na koji ne bi u normalnim okolnostima. Oni koji nemaju \u010dvrsta mi\u0161ljenja prisiljeni su zauzimati stavove i kategori\u010dki odobravati ili ne odobravati vrlo drasti\u010dne mjere. Korisno se prisjetiti istra\u017eivanja javnog mnijenja<\/a> objavljenog u knjizi \u201cHrvatska u izborima 1990.\u201d na koje se poziva politolog Dejan Jovi\u0107. Prema navedenim podacima, 1990. je svega 11% hrvatskih gra\u0111ana bilo za nezavisnu Hrvatsku, a godinu dana kasnije, njih se preko 90% zbog rata izjasnilo za nezavisnu Hrvatsku. U tom smislu bilo bi zanimljivo vidjeti \u0161to su Rusi mislili o svojim susjedima Ukrajincima prije po\u010detka rusko-ukrajinske krize. Ispitivanje provedeno tik prije ruskog napada na Ukrajinu, sredinom velja\u010de, pokazalo je<\/a> da je tada samo 36% ruskih ispitanika smatralo da bi bilo ispravno da Rusija upotrijebi vojnu silu kako bi ujedinila Rusiju i Ukrajinu.<\/p>\n

Na kraju, rezultati svake ankete ovise i o njezinoj strukturi, ponu\u0111enim odgovorima i formulacijama pitanja koja mogu djelovati sugestivno na onaj dio ispitanika \u010dije se mi\u0161ljenje ne uklapa u ponu\u0111ene odgovore; na one koji imaju nejasan osje\u0107aj, ali ga ne bi mogli artikulirati bez pitanja; one koji uop\u0107e ne znaju \u0161to se doga\u0111a, ali osje\u0107aju potrebu da daju neki odgovor samo zato \u0161to ih se pita. Treba uzeti u obzir i to da je broj ruskih gra\u0111ana koji \u017eele sudjelovati u istra\u017eivanjima pao<\/a> sa 33% na 25% od po\u010detka rata. Imaju\u0107i sve navedeno na umu, rezultate ispitivanja ruskog javnog mnijenja potrebno je uzeti kao pribli\u017ene referentne to\u010dke, umjesto da se, kao \u0161to rade Jutarnji list i Drakuli\u0107, predstavljaju kao \u201cevidentno\u201d monolitna i \u010dvrsta cjelina.<\/p>\n

\n

Izme\u0111u dva pola<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na va\u017ene nijanse izme\u0111u stava za i protiv rata ukazuje zanimljivo istra\u017eivanje Laboratorija javne sociologije, neovisnog kolektiva ruskih istra\u017eiva\u010da, prikazano u \u010dlanku \u201cPutin\u2019s People \u2013 or Are They?<\/a>\u201d Natalije Saveljejeve. Laboratorij je prikupio i analizirao vi\u0161e od 134 intervjua s prosje\u010dnim trajanjem od 40-50 minuta, a odgovori sudionika su se grupirali u nekoliko \u201cfrakcija\u201d. \u201cFrakciju rata\u201d \u010dini dio ispitanika koji definitivno podupiru sukob. Oni ka\u017eu da \u201cznaju\u201d zbog \u010dega je rat zapo\u010det te ga podr\u017eavaju. \u201cFrakcija mira\u201d je u\u017easnuta ratom i ne vidi opravdanja za nasilje. Mnogi iz te grupe nisu se priklju\u010dili antiratnim prosvjedima jer se boje u\u017easnih posljedica represije. Oni \u0107e iza\u0107i na ulice, smatra Grigorij Judin, \u201c\u010dim se iskristalizira na\u010din kojim se mo\u017ee izmijeniti situacija u dr\u017eavi\u201d.<\/p>\n

Izme\u0111u dva pola \u2013 \u201cfrakcije rata\u201d i \u201cfrakcije mira\u201d koje imaju jasno mi\u0161ljenje o ratu \u2013 postoje mnogi \u010diji stavovi balansiraju izme\u0111u podr\u0161ke i protivljenja. Klju\u010dno je obilje\u017eje te tre\u0107e grupe to da oni izbjegavaju kategori\u010dki \u201cpoliti\u010dki\u201d sud, pritom ne toliko zbog straha, koliko zbog toga \u0161to svijet u kojem politi\u010dari donose odluke percipiraju kao njima dalek i zatvoren. Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da su ti ljudi, koji u situaciji ankete stavljaju kva\u010dicu za \u201cspecijalnu operaciju u Ukrajini\u201d, zapravo nezadovoljni ratom, uznemireni sukobom i \u017ertvama te im je \u017eao \u0161to se ukrajinski \u017eivoti i gradovi uni\u0161tavaju.<\/p>\n

Rusko je dru\u0161tvo u vrlo slo\u017eenom i te\u0161kom trenutku. Istra\u017eiva\u010dki rad na terenu pokazuje da se ne mo\u017ee napraviti jednodimenzionalan portret \u201cravnodu\u0161nog\u201d i \u201cnezainteresiranog\u201d ruskog gra\u0111anina kakav nam nudi Jutarnji list. Iza \u201cbezvoljnog\u201d Rusa, suvremenog Oblomova zatvorenog unutar svoja \u010detiri zida, postoje razli\u010dite vrste podr\u0161ke ili protivljenja ruskom predsjedniku. Svaka simplifikacija i generaliziranje ruskog naroda put je prema jo\u0161 ve\u0107em nerazumijevanju izme\u0111u Zapada i Rusije. Umjesto da osu\u0111ujemo sve Ruse zbog njihove tobo\u017enje kolektivne odgovornosti za rat, trebali bismo se zapitati o u\u017easnim posljedicama autoritarnih tendencija, kako u Rusiji, tako i u drugim europskim dr\u017eavama. Pogotovo ako znamo<\/a> da depolitizacija u vidu sve manjeg broja gra\u0111ana iz ni\u017eih klasa koji izlaze na izbore ve\u0107 neko vrijeme uzima maha i u zapadnoeuropskim dr\u017eavama.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010dki rad na terenu pokazuje da se ne mo\u017ee napraviti jednodimenzionalan portret \u201cravnodu\u0161nog\u201d i \u201cnezainteresiranog\u201d ruskog gra\u0111anina kakav nam nudi Jutarnji list. Iza \u201cbezvoljnog\u201d Rusa, suvremenog Oblomova zatvorenog unutar svoja \u010detiri zida, postoje razli\u010dite vrste podr\u0161ke ili protivljenja ruskom predsjedniku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339451,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1379,612],"class_list":["post-344271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-rat-u-ukrajini","tag-rusija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344271"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344272,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344271\/revisions\/344272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}