Kako je saop\u0161teno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, prvi prazni\u010dni dan je nedjelja, pa su neradna dva naredna dana, ponedjeljak 2. maj i utorak 3. maj.<\/p>\n
<\/p>\n
Kao sje\u0107anje na velike radni\u010dke demonstracije koje su se odr\u017eale u \u010cikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se \u0161irom svijeta obilje\u017eava Me\u0111unarodni praznik rada.<\/em><\/p>\n
Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilje\u017eio je nemilosrdno iskori\u0161\u0107avanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad od 12 do \u010dak 18 sati, iskori\u0161\u0107avanje dje\u010dje radne snage i \u017eivot na ivici egzistencije rezultirali su nizom \u0161trajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uslovi rada i \u017eivota. Najve\u0107i zamah radni\u010dki pokreti su do\u017eivjeli u zemlji koja je imala najbr\u017ee rastu\u0107u industriju \u2013 SAD.<\/em><\/p>\n
Vrhunac se dogodio u \u010cikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice iza\u0161la masa od oko 40.000 pripadnika radni\u010dkog pokreta isti\u010du\u0107i zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio \u017eestoki sukob pri \u010demu je \u0161est radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhva\u0107eno, a vo\u0111e \u0161trajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osu\u0111eno na smrt, a trojica na dugogodi\u0161nju robiju.<\/em><\/p>\n
Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlu\u010deno je da \u0107e se svakog 1. maja odr\u017eavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan \u017eivot i rad. Ve\u0107 od sljede\u0107e godine taj dan se slavi kao me\u0111unarodni dan op\u0161te solidarnosti radni\u0161tva.<\/em><\/p>\n
Trebalo je pro\u0107i nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvestveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve ja\u010dih sindikata uspjeli izboriti za ne\u0161to ve\u0107a prava sporazumijevaju\u0107i se sa poslodavcima uz posredovanje dr\u017eave, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.<\/em><\/p>\n
Nakon bolj\u0161evi\u010dke revolucije, Prvi maj je postao dr\u017eavni praznik u SSSR, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim dr\u017eavama, kojima je politi\u010dko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno zna\u010denje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim re\u017eimima i nerazvijenim dr\u017eavama radni\u010dki pokret je bio za\u0161ti\u0107en samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.<\/em><\/p>\n
Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i bolj\u0161evi\u010dkim komunizmom, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.<\/em><\/p>\n
Nakon pada bloka jednopartijskih re\u017eima Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.<\/em><\/p>\n
Me\u0111unarodni praznik rada obilje\u017eava se velikim mar\u0161evima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju razli\u010diti pripadnici i simpatizeri radni\u010dkog, sindikalnog i \u0161irokog antikapitalisti\u010dkog pokreta. Antikapitalizam kao \u0161iroka politi\u010dka filozofija okuplja razli\u010dite politi\u010dke struje kao \u0161to su socijaldemokratija, demokratski socijalizam, marksizam razli\u010ditih struja i anarhizam razli\u010ditih struja. (Wikupedia)
\n<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Neradni dani povodom 1. maja, Praznika rada, su ponedjeljak, 2,maj i utorak 3. maj.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319004,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-344231","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344231"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344231\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344234,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344231\/revisions\/344234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}