{"id":344118,"date":"2022-04-28T07:59:29","date_gmt":"2022-04-28T05:59:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=344118"},"modified":"2022-04-28T08:02:06","modified_gmt":"2022-04-28T06:02:06","slug":"novi-mesija-slovenskog-liberalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/28\/novi-mesija-slovenskog-liberalizma\/","title":{"rendered":"Novi mesija slovenskog liberalizma"},"content":{"rendered":"

Autor: Bo\u0161tjan Remic\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji odr\u017eanima u nedjelju rekordnu je pobjedu sa skoro polovicom osvojenih zastupni\u010dkih mjesta zabilje\u017eila stranka Pokret sloboda pod vodstvom Roberta Goloba. Liberalni centar je tako do\u010dekao svog \u010detvrtog mesiju u sklopu dominacije novoosnovanih stranaka centra s novim licima u proteklom desetlje\u0107u. Val antijan\u0161izma donio je sigurnu pobjedu liberalnom centru, ali je zamalo iz parlamenta izbacio Ljevicu koja \u0107e vjerojatno prvi put pristupiti vladaju\u0107oj koaliciji.<\/p>\n

U obra\u010dunu s vladom Janeza Jan\u0161e do\u0161lo je do velike mobilizacije bira\u010da i odaziv je dosegnuo 70%, dok je na prethodnim izborima 2014. i 2018. izlaznost bila oko 52%. Pokret sloboda je dobio najvi\u0161e glasova i najvi\u0161e zastupni\u010dkih mjesta; pet vi\u0161e od Stranke Mire Cerara 2014. koja je do sada bila smatrana najja\u010dom zastupni\u010dkom skupinom \u2013 sve do prili\u010dno mizernog sloma. U parlament je u\u0161lo svega pet stranaka, najmanje do sada. Konsolidirao se parlamentarni politi\u010dki prostor: imamo dvije manje stranke na lijevoj strani, jednu ve\u0107u i jednu manju na desnoj strani i sna\u017ean centar.<\/p>\n

Takti\u010dko glasanje odigralo je va\u017enu ulogu \u2013 pogotovo jer su istra\u017eivanja javnog mnijenja ukazivala na prili\u010dnu izjedna\u010denost Pokreta sloboda i Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Jan\u0161e \u2013 no mo\u017eda je va\u017enija bila raspodjela uloga u izbornoj kampanji. Stranke Koalicije ustavnog luka (KUL) koju \u010dine Socijaldemokrati, Ljevica i centristi\u010dke stranke biv\u0161ih premijera Alenke Bratu\u0161ek i Marjana \u0160areca, najve\u0107i gubitnici izbora, postavile su se u antijan\u0161ijanski blok bez nagla\u0161avanja me\u0111usobnih razlika i me\u0111usobnih kritika. Naknadno se kao najve\u0107i favorit bloku pridru\u017eio Golob. Me\u0111u strankama koje ne mo\u017ee razlikovati, bira\u010d, naravno, bira onu \u010dije su prognoze najbolje.<\/p>\n

Antijan\u0161izam ima proturje\u010dno zna\u010denje. On je istovremeno afekt i strast koji mobilizira mase u politiku i odsudstvo politike jer depolitizira i demobilizira mase, uspostavlja praksa vladanja s pasivizacijom. I tako stvara uvjete da se desnica uvijek iznova vra\u0107a na vlast.<\/p>\n

\n

Mednad\u017eerski populizam<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u0160to danas mo\u017eemo re\u0107i o Pokretu sloboda nakon nekoliko mjeseci kampanje? Ne\u0161to nam otkriva i samo ime. Rije\u010d o kombinaciji naizgled nespojivog, pokreta i stranke. Legitimnost crpi iz antipolitike, najavljuje \u201ckoaliciju s civilnim dru\u0161tvom\u201d, a sam Golob govori da ne bi uop\u0107e ulazio u politiku da nije bilo vladinog mije\u0161anja u kadroviranje u dr\u017eavnim tvrtkama. Tako\u0111er, stranka je prisvojila \u201cslobodu\u201d, centralnu kategoriju moderne politike oko koje se cijelo vrijeme odvija interpretacijska borba. U ovom slu\u010daju sloboda ima barem dvostruko zna\u010denje: sloboda od jan\u0161izma \u2013 koja s obzirom na Golobovo porijeklo iz Primorske koja je bila pod okupacijom fa\u0161isti\u010dke Italije sugerira i slobodu nakon okupacije \u2013 te sloboda od maski, cijepljenja i svih epidemiolo\u0161kih mjera, \u010dime su uspjeli privu\u0107i zna\u010dajan dio populacije koji je podnio najve\u0107e breme u borbi protiv pandemije.<\/p>\n

Pregled kadrovskog sastava stranke \u010dita se kao popis profesionalnih kategorija sitne bur\u017eoazije: pravnici, mali poduzetnici, novinari, du\u017enosnici i menad\u017eeri. Potonji su najva\u017eniji jer su politi\u010dki nositelji projekta. Golob koji dolazi iz energetske industrije \u2013 15 godina je bio direktor velikog poduze\u0107a za trgovinu elektri\u010dnom energijom i prirodnim plinom \u2013 uspio je ste\u0107i podr\u0161ku brojnih kolega iz energetske birokracije.<\/p>\n

Golob je uo\u010di izbora uspje\u0161no spojio sve te elemente. Artikulirao je razne \u017eelje masa, a ujedno i obe\u0107ao da \u0107e svojim inovativnim menad\u017eerskim pristupima obnoviti dr\u017eavu: podi\u0107i dodanu vrijednost na 100 tisu\u0107a eura po zaposlenom (lani je bila oko 47 tisu\u0107a), izgraditi deset i vi\u0161e tisu\u0107a stanova, ozeleniti energetiku, o\u010duvati i reorganizirati javno zdravstvo i sprije\u010diti poskupljenja zbog energetske krize i inflacije. Pritom je svojoj stranci dao naziv \u201cpokret\u201d, \u0161to je naravno samo trik, mimika, jer pokret je ne\u0161to \u0161to raste organski, odozdo. Stranka Pokret sloboda jasan je primjer logike tehno-populizma.<\/p>\n

Golobov Pokret je a\u017eurirana verzija centristi\u010dkih stranaka koje su se pojavljivale u posljednjem desetlje\u0107u pred svake izbore kako bi pobijedile Jan\u0161u. Svi su uspijevali pobijediti (\u0160arec nije bio pobjednik, ali je uspio sastaviti vladu), ali i svi su uspijevali i propasti. Golob je posljednje u nizu \u201cnovih lica\u201d, iako on to zapravo nije. Ve\u0107 prije 25 godina bio je dr\u017eavni tajnik, a potom i potpredsjednik dviju liberalnih stranaka. Za novog kandidata liberalnog establi\u0161menta bila je dovoljna \u010dinjenica da nije bio ni zastupnik ni ministar, \u0161to ga je ozna\u010dilo novim licem i u\u010dinilo prvim Jan\u0161inim konkurentom na naslovnicama i u anketama.<\/p>\n

\n

Skliznu\u0107e centrirane Ljevice<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ljevica je istovremeno i \u017ertva i kreator antijan\u0161izma. U parlament je u\u0161la kroz iglene u\u0161i, osvojiv\u0161i 30.000 glasova manje nego na pro\u0161lim izborima i to u kontekstu puno ve\u0107e izlaznosti. Ne samo da je prepolovila rezultate s pro\u0161lih izbora nego je postigla manje nego na izborima 2014. kad je nastupila kao koalicija triju manjih stranaka i to bez ikakvih financijskih sredstava. Prije osam godina uspjela s anti-sistemskim programom: kritikom parlamentarizma, europskih integracija i kapitalizma. Od tada se postepeno primi\u010de politi\u010dkom centru, pogotovo u zadnje dvije godine u vrijeme tre\u0107e Jan\u0161ine vlade. Ljevica je i pokrenula doga\u0111aje koji su doveli do pada prethodne vlade, one \u0160arceve, i dolaska Jan\u0161e na vlast, jer su povukli podr\u0161ku kao vankoalicijski partner nakon \u0161to nisu nisu usvojeni njihovi prijedlozi.<\/p>\n

Kako bi nakon pada vlade i me\u0111usobnih razmirica povratile potporu bira\u010da i stvorili uvjete za pobjedu protiv desnice, sve su stranke, osim onih koje su pristupile vladaju\u0107oj koaliciji, osnovale spomenutu koaliciju KUL. Pritom je KUL najozbiljnije shvatila Ljevica, pogotovo njen koordinator Luka Mesec. \u010cesto su interese KUL-a stavljali ispred interesa same stranke. Ljevica se, dakle, sve vi\u0161e pribli\u017eavala politi\u010dkom centru, a jedini element koji je preostao \u2013 protivljenje NATO-u i naoru\u017eavanju \u2013 splasnuo je nakon izbijanja rata u Ukrajini kada je vodstvo stranke nastojalo ubla\u017eiti stavove koji proizlaze iz programa stranke.<\/p>\n

Negiranje programa u komi\u010dnom je svjetlu pokazano i ranije, kada su mediji i desnica u godinama ranije kreiranom programu Ljevice prona\u0161li prijedloge za nacionalizaciju i podru\u0161tvljenje poduze\u0107a. Strana\u010dko vodstvo je tu ideju gorljivo krilo i zamijenilo je idejom radni\u010dkog suvlasni\u0161tva, potkrijepljeno primjerom visokotehnolo\u0161ke tvrtke u vlasni\u0161tvu jednog od najbogatijih Slovenaca u kojoj nekoliko desetaka visokokvalificiranih in\u017eenjera posjeduje nekoliko posto ili promila dionica poduze\u0107a. Pored toga, glavne teme Ljevice u kampanji bile su: izgradnja 30.000 javnih stanova u osam godina \u2013 gotovo nemogu\u0107e obe\u0107anje jer mo\u017ee zapeti na mnogim razinama, od otkupa zemlji\u0161ta do planiranja, izgradnje ili financiranja \u2013 uspostavljanje ozbiljne zelene politike i odr\u017eavanje javnog zdravstva. Zvu\u010di poznato?<\/p>\n

Ljevica je na izborima nastupila s istim polazi\u0161tima kao i centar, ali bira\u010di su preferirali stvarni centar. Me\u0111utim, razlozi klizanja Ljevice su dublji. Ve\u0107 nakon izbora 2018., istra\u017eivanja javnog mnijenja pokazala su da se njena izborna baza promijenila: u odnosu na prve izbore, zna\u010dajan dio bira\u010da ju je napustio i pre\u0161ao u apstinente, a uspjeli su pridobiti biv\u0161e bira\u010de liberala i socijaldemokrata. No, ti bira\u010di nisu lojalni, vrlo brzo se okrenu prema nekoj atraktivnijoj stranci centra.<\/p>\n

Vodstvo stranke u osam godina, a posebno u posljednje \u010detiri, kada je stranka dobivala visoke iznose iz prora\u010duna, nije uspjelo (ili htjelo) izgraditi \u010dvrste organizacije, terenske mre\u017ee ili \u010dak bilo kakve potporne institucije. Iz stranke su redovito stizale vijesti o sukobima s mjesnim odborima, problemima unutarnje demokracije i oportunizmu vodstva, a prije izbora su je napustila tri zastupnika, me\u0111u kojima i jedan od najprepoznatljivijih. Promijenilo se i \u010dlanstvo jer je socijalisti\u010dko krilo napustilo Ljevicu nakon spajanja u jedinstvenu stranku, a velika se podr\u0161ka na\u0161la me\u0111u urbanim profesionalcima i kulturnjacima. To se odra\u017eava i na izborne rezultate jer Ljevica posti\u017ee dobre rezultate u gradovima sredi\u0161nje Slovenije i na obali, dok drugdje, posebice u ruralnim podru\u010djima, gotovo da ne mo\u017ee ni provesti promid\u017ebene aktivnosti.<\/p>\n

Ljevica se na\u0161la u nezgodnoj poziciji. Lo\u0161e je pro\u0161la na pro\u0161lim izborima za Europski parlament, ali ovaj put skliznu\u0107e ima ve\u0107e posljedice. U kampanji je \u010dvrsto obe\u0107ala da \u0107e u\u0107i u vladu, no to bi je moglo potopiti. Nedostaje joj pravi kadar i te\u0161ko da \u0107e djelovati kao lijevi korektiv jer nema poluge mo\u0107i protiv Golobovog centra, a potencijalni izlazak iz vlasti mo\u017ee se skupo platiti, o \u010demu \u0107e se pobrinuti liberalni medijski establi\u0161ment. No, ako ne u\u0111e u vladu i prekr\u0161i obe\u0107anje, uslijedit \u0107e zna\u010dajne kritike \u2013 tim vi\u0161e \u0161to zna\u010dajan dio \u010dlanske i izborne baze zahtijeva ulazak u vladu. Ne iznena\u0111uje da ih posebno privla\u010di Ministarstvo kulture. Istodobno, ulazak u vladu osigurava nadoknadu za izgubljene funkcije, radna mjesta i financije oduzete niskim postotkom prikupljenih glasova.<\/p>\n

\n

\u0160to o\u010dekivati od Golobove vlade?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sve vlade lijevog centra nakon prve Jan\u0161ine vlade (2004.-2008.) prerano su zavr\u0161ile mandat, a vode\u0107e stranke (osim Socijaldemokrata) su se raspale. Sli\u010dna je sudbina zadesila i manje partnerske stranke, posebice one koje nisu imale \u010dvrstu organizacijsku strukturu i u\u0161te\u0111ena financijska sredstva. \u201cNormalizacija\u201d nakon Jan\u0161e koju obe\u0107ava Golobova vlada o\u010dito je te\u017eak zadatak. Za sada se \u010dini da \u0107e vlada biti ona lijevog centra jer Golob \u017eeli koaliciju sa Socijaldemokratima i Ljevicom.<\/p>\n

Zasad mo\u017eemo samo naga\u0111ati kako \u0107e funkcionirati Golobova vlada. Odmah se name\u0107e etiketa \u201cekstremnog centra\u201d. Ona proizlazi iz strana\u010dkog programa kojeg je Golob tijekom izborne kampanje spretno prikazivao ljevijim nego \u0161to zapravo je. Pokret sloboda se zala\u017ee za porezne olak\u0161ice, u \u010demu ima potporu Socijaldemokrata, namjerava privatizirati novoizgra\u0111ene javne stambene objekte, ali istovremeno \u017eeli napraviti sna\u017enije zahvate u javnom zdravstvu. Vlada \u0107e se odmah suo\u010diti sa zamrznutim \u0161trajkom u prosvjeti i naru\u0161enim sustavom pla\u0107a u javnom sektoru. Golob najavljuje da \u0107e pored razvoja osigurati i socijalni mir, ali pitanje je ho\u0107e li imati uvjete za tako ne\u0161to.<\/p>\n

Naime, Jan\u0161ina vlada je, strogo politekonomski gledano, bila vrlo izda\u0161na kad su u pitanju subvencije kapitalu, obrtnicima i samostalnim poduzetnicima te ku\u0107anstvima. To je pridonijelo neizvjesnoj fiskalnoj situaciji jer se o\u010dekuje da \u0107e Slovenija i drugu godinu zaredom imati najve\u0107i strukturni deficit u eurozoni. Klju\u010dan \u0107e biti i stav EU-a o fiskalnim pravilima koja su suspendirana tijekom covid\u2011krize \u2013 a Jan\u0161a je, kao i obi\u010dno, pratio europske trendove i zao\u0161travao ih. Scenarij po kojem \u0107e ovo biti vlada koja \u0107e stezati remen vrlo je vjerojatan.<\/p>\n

Mo\u017eemo biti optimisti\u010dniji u pogledu zelene tranzicije jer \u0107e zeleni dio energetske birokracije \u2013 koja nam je dala Robert Goloba \u2013 imati veliki utjecaj u vladi pa mo\u017eemo o\u010dekivati \u200b\u200bpomake u odnosu na dosada\u0161nju pasivnost. No, tko \u0107e platiti cijenu ove zelene tranzicije, ho\u0107e li ona koristiti i radnim ljudima ili isklju\u010divo kapitalu? Prvi test za orijentaciju vlade bit \u0107e jesen, kada se o\u010dekuju energetska kriza, visoka inflacija, potencijalni novi val covida i najavljene aktivnosti sindikata javnog sektora.<\/p>\n

Fiskalno vije\u0107e predvi\u0111a da bi za postizanje trenuta\u010dnih klimatskih ciljeva (koji \u0107e se dodatno pro\u0161iriti u okviru paketa Fitfor55) biti potreban tri puta ve\u0107i iznos investicijskih sredstava nego dosad. Unato\u010d vrlo optimisti\u010dnim procjenama oko privatnih sredstava, Fiskalno vije\u0107e je procijenilo da \u0107e investicijski jaz do 2030. godine iznositi gotovo 9 milijardi eura, \u0161to je gotovo pa iznos godi\u0161njeg dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n

Za liberalni centar izbori su bili pun pogodak. Golob je ve\u0107 najavio da razmi\u0161lja o pridru\u017eivanju\/spajanju stranaka Alenke Bratu\u0161ek i Marjana \u0160arca; oboje \u010delnika \u0107e vjerojatno dobiti pozicije u vladi ili dr\u017eavnim institucijama. Ako se stvari ne zakompliciraju, nakon dva desetlje\u0107a krize formirat \u0107e se liberalni blok. No, taj \u0107e blok biti nova Liberalna demokracija Slovenije (LDS) samo formalno jer su uvjeti nakon dvadeset godina potpuno druga\u010diji, posebice u me\u0111unarodnom polo\u017eaju Slovenije i odnosu snaga izme\u0111u rada i kapitala. U najboljem slu\u010daju njihov projekt bit \u0107e zelena modernizacija nacionalnog kapitala, ali to ne\u0107e biti izvedivo bez pogor\u0161anja polo\u017eaja radnih ljudi.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tko su pobjednici slovenskih izbora, Robert Golob i njegova stranka Pokret sloboda? Kako su postigli ovakav uspjeh i \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati od nove vlade? Za\u0161to je Ljevica do\u017eivjela debakl i koji joj izazovi predstoje? Na ta pitanja u analizi slovenskih izbora odgovara Bo\u0161tjan Remic. (Foto: Beta\/AP Photo\/Darko Bandic)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":344119,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[986,1509,1510],"class_list":["post-344118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-izbori","tag-robert-golob","tag-slovenija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344118"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344121,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344118\/revisions\/344121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/344119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}