Broj incidenata sa antisemitskom pozadinom \u0161irom svijeta dramati\u010dno je porastao tokom pro\u0161le godine, navodi se u studiji Univerziteta u Tel Avivu.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se identifikuje da su SAD, Kanada, Velika Britanija, Njema\u010dka i Australija dr\u017eave u kojima se bilje\u017ei nagli skok antisemitizma.<\/p>\n
Poja\u0161njava se da je do ovoga do\u0161lo radikalnim ljevi\u010darskim i desni\u010darskim politi\u010dkim pokretima i hu\u0161kanjem na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n
Objava izvje\u0161taja se poklapa sa izraelskim Danom sje\u0107anja na holokaust, koji po\u010dinje veeras. Dan se u Izraelu zove Jom Ha\u0161oa, kada je komemoracija za \u0161est miliona Jevreja ubijenih \u0161irom Evrope tokom kampanje nacisti\u010dke Njema\u010dke u Drugom svjetskom ratu, prenosi RSE.<\/p>\n
Izvje\u0161taj o antisemitizmu u svijetu 2021. koji radi Univerzitet u Tel Avivu bazira se na analizama desetina studija izvedenih \u0161irom svijeta kao i informacija tijela za sprovo\u0111ene zakona, medija i jevrejskih organizacija.<\/p>\n
Navodi se da je u 2021. do\u0161lo do “zna\u010dajnog pove\u0107anja razli\u010ditih vrsta antisemitskih incidenata u ve\u0107ini dr\u017eava koje imaju veliki broj jevrejske populacije”.<\/p>\n
Autori izvje\u0161taja za porast antisemitizma djelimi\u010dno krive borbe iz maja 2021. izme\u0111u Izraela i palestinskih militanata u Gazi. U maju 2021. do\u0161lo je do 11-dnevnog konflikta u kojem je poginulo 261 osoba u Gazi, prema navodima Ujedinjenih nacija (UN), dok je 14 ljudi ubijeno u Izraelu.<\/p>\n
Izvje\u0161taj tako\u0111e ukazuje na “\u0161iroki domet dru\u0161tvenih medija na kojima se \u0161ire la\u017ei i poti\u010de” na antisemitizam.<\/p>\n
Dru\u0161tveni mediji su odigrali “izuzetno alarmantnu ulogu” u antisemitskim incidentima, navodi se.<\/p>\n
“Podaci izazivaju zabrinutosti u vezi s kori\u0161\u0107enjem zakona i sporazuma postignutih s kompanijama dru\u0161tvenih medija o zabrani antisemitisti\u010dkog izra\u017eavanja na njihovim platformama.”<\/p>\n
“Najve\u0107a zabrinutost je mra\u010dni web, koji skriva ekstremiste i gdje se antisemitski sadr\u017eaji slobodno i otvoreno \u0161ire”, upozorava se, misle\u0107i na dio interneta koji je dostupan samo putem posebnog softvera za pretra\u017eivanje.<\/p>\n
Izvje\u0161taj tako\u0111e identifikuje proliferaciju teorija zavjere oko pandemije COVID-19 kao poticanje krivi\u010dnih djela iz mr\u017enje protiv Jevreja.<\/p>\n
“Na samom po\u010detku pandemije 2020. godine, teorije zavjere po\u010dele su da se pojavljuju \u0161irom svijeta, okrivljuju\u0107i Jevreje i Izrael za \u0161irenje virusa”, ka\u017ee se.<\/p>\n
“Mjere zatvaranja, koja su ljude ograni\u010dila na ekrane kod ku\u0107e, zna\u010dajno su pridonijela popularizaciji toksi\u010dnog antisemitskog diskursa na dru\u0161tvenim mre\u017eama.”<\/p>\n
“Godine 2021., kada su mjere izolacije postupno ubla\u017eene, antisemiti su se vratili na ulice”, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Na primjer, u Njema\u010dkoj je broj antisemitskih incidenata koje je zabilje\u017eila policija porastao za 29 posto u odnosu na 2020, a \u010dak 49 posto u odnosu na 2019.<\/p>\n
U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje \u017eivi najve\u0107a jevrejska populacija izvan Izraela, zabilje\u017eeni su antisemitski incidenti iz mr\u017enje prema Jevrejima u New Yorku i Los Angelesu, dvostruko vi\u0161e nego prethodne godine.<\/p>\n
U Francuskoj je zabilje\u017eeni broj antisemitskih incidenata porastao za 75 procenata u pore\u0111enju sa 2020. godinom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izvje\u0161taj ukazuje na “\u0161iroki domet dru\u0161tvenih medija na kojima se \u0161ire la\u017ei i poti\u010de” na antisemitizam.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-344104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344104"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344106,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344104\/revisions\/344106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}