{"id":343396,"date":"2022-04-18T17:20:09","date_gmt":"2022-04-18T15:20:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=343396"},"modified":"2022-04-18T17:21:15","modified_gmt":"2022-04-18T15:21:15","slug":"horor-propagande-ili-kada-mrtvi-ustaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/18\/horor-propagande-ili-kada-mrtvi-ustaju\/","title":{"rendered":"Horor propagande, ili kada mrtvi ustaju"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Dezinformacije oko ruske vojne invazije nad Ukrajinom, dovele su do takvih podela u makedonskoj populaciji, posebno kod onih koji se uglavnom informiraju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, tako da se sada vodi <\/strong><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/igor.ignjatovic\/posts\/10224252818062125\"><strong>onlajn debata<\/strong><\/a><strong> o tome da li tamo stvarno postoji rat i stradaju civili ili je re\u010d o holivudskoj produkciji sa ciljem uni\u0161tenja Rusije.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U trenutcima kada u Ukrajini besni najve\u0107i ratni konflikt u Evropi nakon Drugog svetskog rata, u makedonskom onlajn prostoru na socijalnim mre\u017eama \u0161iri se ruska <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=431024735453869&amp;id=100056390375498\">propaganda<\/a> da je to samo jedan lo\u0161 film.<\/p>\n<p>Prema podacima Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava, dosad su 1.793 civila izgubili \u017eivote u ovom besmislenom ratu. U ovom broju nisu uklju\u010deni podaci o civilnim \u017ertvama u Mariupolu, Izjumu, Popsani i Borodjanki. Prema uredu javnog tu\u017eioca Ukrajine, do 10. aprila ubijeno je 176 dece, a jos 336 su ranjena.<\/p>\n<p>Ovo nije obi\u010dna statistika. Re\u010d je o realnim ljudima, mu\u0161karci, \u017eene i deca, \u010diji su \u017eivoti izgubljeni.<\/p>\n<p>I pored toga, jedna od najviralnijih objava na dru\u0161tvenim mre\u017eama u zadnjih desetak dana, ne samo u Makedoniji ve\u0107, kako se \u010dini, i u celom regionu, su one u kojima se tvrdi da mrtvi u Bu\u010di &#8220;ustaju&#8221;. Navodno, radi se o lo\u0161e re\u017eiranom ratnom filmu, u kojem su iznajmljeni glumci koji izigravaju mrtve ljude u predgra\u0111u Kijiva, a gluma je toliko lo\u0161a \u0161to ne mogu ni da \u010dekaju da pro\u0111e kamera, pa ustaju pre vremena.<\/p>\n<p>Video u kome se navodno vidi kako &#8220;mrtvi ustaju&#8221; najpre je bilo objavljeno na dru\u0161tvenim mre\u017eama jo\u0161 3. aprila, a potom je na hiljade puta bilo podeljeno, komentirano i preuzeto od nekoliko doma\u010dih medija.<\/p>\n<p>Ovakva tvrdnja bila je objavljena i u nekim srpskim medijima, uklju\u010duju\u0107i i provladini informer.rs, a svakako je bilo podeljeno i sa strane ruske dr\u017eavne propagandne ma\u0161inerije. Kod nas, video su objavili nekoliko medija, ali i nekoliko tzv. &#8220;influensera&#8221; na dru\u0161tvenim mre\u017eama, gde je dobio veliku gledanost.<\/p>\n<p>Servisi za <a href=\"https:\/\/vistinomer.mk\/na-videata-od-bucha-ukraina-nema-iscenirani-tela-koi-mrdaat\/\">proveru<\/a> <a href=\"https:\/\/vistinomer.mk\/ako-pokraj-telata-na-civilite-vo-bucha-nemalo-krv-toa-ne-znachi-deka-nemalo-i-zlostorstva\/\">\u010dinjenica<\/a>, uklju\u010duju\u0107i i jedinog potpisnika Kodeksa principa Me\u0111unarodne mre\u017ee za proveru \u010dinjenica u Makedoniji, <a href=\"https:\/\/vistinomer.mk\/manipulacija-e-da-se-tvrdi-deka-mrtvite-tela-vo-bucha-se-iscenirani\/\">Vistinomer<\/a>, debankirali su ovu tvrdnju, na sli\u010dan na\u010din kao \u0161to je to uradio i <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/en\/fact-check-atrocities-in-bucha-not-staged\/a-61366129?fbclid=IwAR31OFMRh30GRL28zLFAE5ufiGTfKln9qGUOhSsgWhxJOHCagq_Z4JiHp0A\">Doj\u010de Vele<\/a> i vi\u0161e drugih me\u0111unarodnih <a href=\"https:\/\/www.bbc.com\/news\/60981238?fbclid=IwAR1p-9OUMzyCyx7_aPES7nSCkcU0ag1EnHMMLxMna0DHBRQ9D2IoZPIvIbA\">medijskih organizacija<\/a>. Ali, velika la\u017e ve\u0107 je bila \u0161iroko rasprostranjena i mnogi su poverovali. I jo\u0161 veruju.<\/p>\n<blockquote>\n<h2><strong>Genocid u Ukrajini<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Zvani\u010dna Moskva, kao i mnogo puta prethodno, optu\u017ebe za ratne zlo\u010dine odbacila je kao inscenirane i nazvala ih histerija Zapada. Ali, ovakve optu\u017ebe za histeriju Zapada postojale su i prethodno. Naravno, oni su se pokazali kao sasvim neutemeljeni. Pa tako, dugo vremena pre po\u010detka invazije, upozorenja da \u0107e Rusija napasti Ukrajinu je ruski dr\u017eavni vrh isto tako nazivao histerijom Zapada. Pokazalo se da su bili ta\u010dni.<\/p>\n<p>Ustvari, skoro po pravilu, istina je ba\u0161 sprotivno od onog \u0161to tvrdi zvani\u010dna Moskva.<\/p>\n<p>Pa tako, pre po\u010detka invazije, Moskva, uklju\u010duju\u0107i i predsednika Ruske Federacije, Vladimira Putina, tvrdila je da se u regionu Donbasa de\u0161ava genocid nad ruskom populacijom. Ovaj navodni genocid bio je jedan od glavnih razloga za napad nad Ukrajinom. Iako nije sporno da u ratu u Donbasu postoje \u017ertve na obe strane, i na ukrajinskoj i na ruskoj, pa \u010dak i indicije za ratne zlo\u010dine, dokazi o genocidu nisu objavljeni.<\/p>\n<p>Nakon obelodanjivanja masakra u Bu\u010di, pokazalo se da je ipak mogu\u010de da se odvija genocid u Ukrajini, ali nad Ukrajincima.<\/p>\n<p>\u0160ta zna\u010di genocid? Radi se od najte\u017eem obliku zlo\u010dina protiv \u010dove\u010danstva. Definisan je kao masovno istrebljenje odre\u0111ene grupe ljudi \u2013 na primer, ubistvo \u0161est miliona Jevreja u Holokaustu u Drugom svetskom ratu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.un.org\/en\/genocideprevention\/documents\/atrocity-crimes\/Doc.1_Convention%20on%20the%20Prevention%20and%20Punishment%20of%20the%20Crime%20of%20Genocide.pdf\">Konvencija UN-a<\/a> o genocidu defini\u0161e ga kao &#8220;namerno uni\u0161tavanje, potpuno ili delimi\u010dno, odre\u0111ene nacionalne, etni\u010dke, rasne ili religiozne grupe&#8221;:<\/p>\n<ul>\n<li>Ubijanje \u010dlanova grupe;<\/li>\n<li>Uzrokovanje ozbiljnih telesnih ili mentalnih povreda kod \u010dlanova grupe;<\/li>\n<li>Namerno podrivanje uslova za \u017eivot grupe, sa ciljem da dovede do njenog potpunog ili delimi\u010dnog fizi\u010dkog uni\u0161tenja;<\/li>\n<li>Uvo\u0111enje mera sa ciljem da se spre\u010de ra\u0111anja u okvirima grupe;<\/li>\n<li>Nasilno preno\u0161enje dece iz grupe u drugoj grupi.<\/li>\n<\/ul>\n<blockquote>\n<h2><strong>\u0160ta treba da radi Rusija sa Ukrajinom?<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Iako ne postoji konsenzus da Rusija sprovodi genocid nad Ukrajincima, postoje sna\u017ene indicije za ne\u0161to takvo. Profesor me\u0111unarodnog prava na D\u017eons Hopkins Univerzitetu, Jud\u017ein Finkel za Bi-bi-si ka\u017ee da postoje dokazi da su u Bu\u010di i u drugim mestima u Ukrajini ubijeni ljudi samo zato \u0161to su bili Ukrajinci.<\/p>\n<p>&#8220;To nije samo ubijanje ljudi, to je ciljanje ka grupi sa odre\u0111enim nacionalnim identitetom&#8221;, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Prema Finkelu, to \u0161to potvr\u0111uje genocidnu nameru je retorika koja se \u0161iri iz Moskve. On ukazuje na napis sa naslovom: <a href=\"https:\/\/ria.ru\/20220403\/ukraina-1781469605.html\">&#8220;\u0160ta treba Rusija da radi sa Ukrajinom&#8221;<\/a> objavljen nedavno od strane dr\u017eavne ruske novinske agencije RIA Novosti.<\/p>\n<p>U napisu se tvrdi da je nemogu\u010de da Ukrajina opstane kao nacionalna dr\u017eava, pa \u010dak i njeno ime ne mo\u017ee da bude zadr\u017eano. Ukrajinska nacionalisti\u010dka elita &#8220;treba da bude likvidirana, njena re-edukacija je nemogu\u010da&#8221;, pi\u0161e autor teksta Timofej Sergejcev.<\/p>\n<p>Njegova teorija je utemeljena na dezinformacijskom narativu (isto tako \u0161iroko pobijen) da je Ukrajina nacisti\u010dka dr\u017eava i da je najve\u010di deo stanovni\u0161tva kriv za to jer su &#8220;pasivni nacisti&#8221;, odnosno sau\u010desnici. Nakon ruske pobede, ovi ljudi bi trebalo da se re-educiraju i to bi &#8220;neizbe\u017eno zna\u010dilo de-Ukrajinizaciju&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Za mene, promena ruskog tona u zadnjih nekoliko nedelja, posebno me\u0111u elitama, bio je presvrtna ta\u010dka koju nazivamo prag namere, ne samo da bude uni\u0161tena dr\u017eava&#8230; ve\u010d i da bude uni\u0161ten identitet&#8221;, ka\u017ee profesor Finkel u izjavi za Bi-bi-si.<\/p>\n<p>&#8220;Cilj rata je de-Ukrajinizacija&#8230; Oni se ne fokusiraju ka dr\u017eavi, oni se fokusiraju ka Ukrajincima&#8221;, dodaje on.<\/p>\n<blockquote>\n<h2><strong>Nemo\u0107ni mediji \u2013 mo\u0107ne dezinformacije<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Vi\u0161e od jedne nedelje nakon masakra u Bu\u010di, svetske medijske ku\u0107e jo\u0161 uvek objavljuju svedo\u010denja pre\u017eivelih o neverovatnoj svireposti sa kojom su bili ubijani stanovnici grada.<\/p>\n<p>S obzirom da je na po\u010detku rata Rusija uvela strogu cenzuru i primorala je sve nezavisne medije da prekinu objavljivanje informacija, jasno je da ovakvi detalji ne mogu da budu prisutni u ruskim medijima. Ali, zabrinjava i \u010dinjenica \u0161to i veliki deo medija u Makedoniji izbegavaju da pi\u0161u o tome.<\/p>\n<p>Tim vi\u0161e \u0161to je teorija o lo\u0161em holivudskom filmu ili, pak, besmislene optu\u017ebe da su Ukrajinci sami ubili stanovnike kijivskog predgra\u0111a, stekli glasnost u nekim doma\u0107im redakcijama. Ozbiljni mediji, pa i ugledni novinari sa dugogodi\u0161njim iskustvom, aludirali su na istinitost ovog dezinformacijskog narativa.<\/p>\n<p>Ovakve dezinformacije i spinovi isplivavaju na povr\u0161ini mora od hiljade vesti koje su svakodnevno objavljivane. U kontradiktornostima u poplavi od podeljenih vesti, obi\u010dnom \u010ditaocu je te\u0161ko da razlikuje istinu od la\u017ei. Na kraju, dovodimo se u stanje u kome publika jednostavno nikome ne veruje.<\/p>\n<p>Na medijskom &#8220;tr\u017ei\u0161tu&#8221; u Makedoniji, vi\u0161e stotina malih redakcija sa po nekoliko novinara, poku\u0161avaju da pre\u017eive bore\u0107i se za \u0161to vi\u0161e klikova i za bar mali deo od sitnoga kola\u010da imenovanog kao reklame u medijima. Veliki deo urednika objavili bi bilo \u0161ta radi nekog klika vi\u0161e u toku dana. Druge medijske ku\u0107e otvoreno mole vladu i tra\u017ee direktnu nov\u010danu pomo\u0107. Sa ovakvim stanjem su veoma dobro upoznati centri mo\u0107i, odakle se rasprostranjuju dezinformacijski narativi i koji redovno zloupotrebljavaju to stanje.<\/p>\n<p>Pa tako, izvori dezinformacija naj\u010de\u0161\u0107e plasiraju iste te dezinformacije preko dru\u0161tvenih mre\u017ea i putem nekredibilnih medija ili onlajn portala. \u010cesto, ovakve dezinformacije na prvi pogled izgledaju sasvim realno i pretstavljaju gotov materijal koji mogu da preuzmu neki od tkz. &#8220;mejnstrim&#8221; medija, zato \u0161to o\u010digledno privla\u010de veliku pa\u017enju na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Deo urednika uop\u0161te ne proverava informacije, ve\u0107 jednostavno brzo preuzimaju tekst. Ustvari, to \u0161to nazivamo provera \u010dinjenica treba da bude svakodnevni posao novinara i urednika pre objavljivanja. Trka sa vremenom i bitka za klikove u nijednom slu\u010daju ne treba da bude prioritet.<\/p>\n<p>Svakako da je provera \u010dinjenica jedan od najzna\u010dajnijih elemenata u borbi protiv dezinformacija, ali nije jedinstven. Osim edukacija i rada na pove\u010danju nivoa medijske pismenosti, svi profesionalni mediji i medijske organizacije treba da se aktivno uklju\u010de u ovoj borbi. Samo tako mo\u017eemo minimizirati uticaj ovih zastra\u0161uju\u010dih narativa i bezumnih konstrukcija.<\/p>\n<p>Tim vi\u0161e zbog \u010dinjenice da je u Makedoniji nelegalno minimiziranje, opravdavanje i promoviranje ratnih zlo\u010dina i genocida. Ujedno, sama \u010dinjenica da je rezolucijom Ujedinjenih Nacija osu\u0111ena ruska agresija, daje dodatnu osnovu za pravne postupke na razli\u010ditim nivoima, pa i za otpo\u010dinjanje istra\u017enih dejstava. O ovome ve\u0107 je postojala i najava iz tu\u017eila\u0161tva.<\/p>\n<p>\u010clan 407a iz <a href=\"https:\/\/ener.gov.mk\/files\/propisi_files\/documents\/267_\u041a\u0440\u0438\u0432\u0438\u0447\u0435\u043d%20\u0437\u0430\u043a\u043e\u043d\u0438\u043a%20_%20\u0421\u043b.%20\u0432\u0435\u0441\u043d\u0438\u043a%2037_96.pdf\">KZ<\/a>, koji se odnosi na odobravanje ili opravdavanje genocida, zlo\u010dina protiv \u010dove\u010danstva ili ratnih zlo\u010dina, predvi\u0111a kaznu od jedne do pet godina zatvora za izvr\u0161ioce.<\/p>\n<p>&#8220;Ako je negiranje, minimiziranje, odobravanje ili opravdavanje u\u010dinjeno sa namerom za potikivanjem mr\u017enje, diksriminacije ili nasilja protiv nekog lica ili grupe lica zbog njihove nacionalne, etni\u010dke ili rasne pripadnosti ili verskog opredeljenja, izvr\u0161itelj bi\u0107e ka\u017enjen sa kaznom od najmanje \u010detiri godine zatvora&#8221;, ka\u017ee se dalje u ovom \u010dlanu iz Krivi\u010dnog zakonika.<\/p>\n<p>Kolko lo\u0161o i da zvu\u010di, za \u017ertve masakra u Bu\u010di i za njihove porodice sigurno bi bilo veliko olak\u0161anje ako je sve ovo uistinu bila samo holivudska produkcija, nakon koje bi mogli zajedno da po\u0111u ku\u0107i. Ali, na\u017ealost, realnost je sasvim razli\u010dita.<\/p>\n<blockquote><p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-343401 alignleft\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Rizaov.jpg\" alt=\"\" width=\"203\" height=\"192\" \/>Goran Rizaov<\/strong> radi u Fondaciji Metamorfozis, ina\u010de je profesionalni novinar sa vi\u0161egodi\u0161njim iskustvom u \u0161tampanim i elektronskim medijima. Goran je bio stipendist za profesionalnu nadogradnju u 2011\/2012 godini, kada ja na Fakultetu za novinarstvo i masovne komunikacije &#8216;Volter Kronkajt&#8217; u Feniksu (SAD) studirao novinarstvo utemeljeno na podacima i onlajn medijima. On je diplomirani novinar sa Univerziteta Sveti Kiril i Metodij u Skoplju. U 2015. godini dobio je nagradu za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo &#8220;Nikola Mladenov&#8221;.<\/p>\n<p><em>Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/sr-cnr-bs\/\">Res Publica<\/a>\u00a0i\u00a0<a href=\"https:\/\/iks.edu.mk\/\">Institut za komunikacijske studije<\/a>\u00a0iz Skoplja, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (<a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/\">PCNEN<\/a>), Hrvatske (<a href=\"https:\/\/lupiga.com\/\">Lupiga.Com<\/a>), Kosova (<a href=\"https:\/\/sbunker.net\/\">Sbunker<\/a>), Srbije (<a href=\"http:\/\/www.autonomija.info\/\">Autonomija<\/a>), Bosne i Hercegovine (<a href=\"https:\/\/analiziraj.ba\/\">Analiziraj.ba<\/a>), Albanije (<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/\">Exit News<\/a>), Slovenije (<a href=\"https:\/\/dkis.si\/\">DKIS<\/a>) i Gr\u010dke (<a href=\"https:\/\/www.macropolis.gr\/\">Macropolis<\/a>), u okviru projekta \u201cPove\u017ei ta\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e\u201d, uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na medijskom &#8220;tr\u017ei\u0161tu&#8221; u Makedoniji, vi\u0161e stotina malih redakcija sa po nekoliko novinara, poku\u0161avaju da pre\u017eive bore\u0107i se za \u0161to vi\u0161e klikova i za bar mali deo od sitnoga kola\u010da imenovanog kao reklame u medijima. Veliki deo urednika objavili bi bilo \u0161ta radi nekog klika vi\u0161e u toku dana.<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":278365,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-343396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343396"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343396\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343402,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343396\/revisions\/343402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}