{"id":343345,"date":"2022-04-18T07:47:57","date_gmt":"2022-04-18T05:47:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=343345"},"modified":"2022-04-18T07:47:57","modified_gmt":"2022-04-18T05:47:57","slug":"kako-da-popravimo-pamcenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/18\/kako-da-popravimo-pamcenje\/","title":{"rendered":"Kako da popravimo pam\u0107enje"},"content":{"rendered":"

Neke studije pokazuju da je pam\u0107enje najbolje kod ljudi u dvadesetim godinama i da poslije toga po\u010dinje sistematski da opada, dok neka druga istra\u017eivanja pokazuju da najve\u0107i pad po\u010dinje oko \u0161ezdesete.<\/p>\n

Neke od savjeta stru\u010dnjaka \u0161ta da uradimo kako bismo popravili pam\u0107enje prenosimo sa portala RTS.<\/p>\n

\n

Ne forsirajte<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ako se trudite da se ne\u010dega sjetite, to je kontraproduktivno, ka\u017eu stru\u010dnjaci. To nas frustrira, a ta frustracija emocionalnom dijelu mozga dozvoljava da preuzme dominaciju nad djelovima koji su zadu\u017eeni za pam\u0107enje, isti\u010de D\u017eenifer Kilkas, klini\u010dki psiholog i profesor psihijatrije na Medicinskoj \u0161koli Univerziteta Jejl.<\/p>\n

Dajte sebi vremena, duboko udahnite, smirite misli i poku\u0161ajte kasnije.<\/p>\n

\n

Prestanite sa multitaskingom<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Te\u0161ko je da se sjetimo ili zapamtimo bilo \u0161ta ako obavljamo vi\u0161e stvari odjednom, napominje dr Kilkas. Sklonite telefon i ve\u0107 to \u0107e vam pomo\u0107i da kontroli\u0161ete pretjerani dotok informacija. Poku\u0161ajte da radite jednu po jednu stvar. Obratite pa\u017enju na male stvari koje odra\u0111ujete po automatizmu, kao \u0161to je, na primjer, pranje zuba.<\/p>\n

\u201eKad vje\u017ebate odr\u017eavanje pa\u017enje u trenucima koje ne smatrate bitnim, posta\u0107e vam mnogo lak\u0161e u trenucima koji su bitni\u201c, isti\u010de dr Kilkas.<\/p>\n

\n

Opustite mozak<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ovo \u0107e oja\u010dati frontalni re\u017eanj koji je uklju\u010den i kod pam\u0107enja i kod prisje\u0107anja, ali i kod regulacije stresa, navodi dr Mednik. Ona preporu\u010duje svakodnevne vje\u017ebe meditacije, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, bar deset minuta dnevno.<\/p>\n

Pro\u0161etajte u prirodi. Pove\u017eite se sa ljudima koje volite, dugo razgovarajte, zagrlite nekog, vodite ljubav… Intimnost smanjuje stres jer se osje\u0107amo sigurno i zbrinuto, ka\u017ee dr Mednik.<\/p>\n

Naspavajte se jer to \u010disti na\u0161 um od \u0161tetnih stvari koje nam blokiraju metalne procese.<\/p>\n

\n

Budite prisutni<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Budite potpuno prisutni i pa\u017eljivo slu\u0161ajte kada razgovarate s ljudima. To \u0107e vam pomo\u0107i da se bolje prisjetite onoga \u0161to ste \u017eeljeli da ka\u017eete jer vam um ne\u0107e biti rastrzan i prezaposlen, pa \u0107ete se i lak\u0161e sjetiti \u0161ta je izre\u010deno.<\/p>\n

Zato, sklonite telefon, isklju\u010dite TV i obratite pa\u017enju na ono \u0161to vam ljudi govore, nemojte samo da \u010dekate svoj red da progovorite.<\/p>\n

\u201eSvakom razgovoru treba pristupiti s namjerom. Ako nemamo duboku povezanost, kako uop\u0161te mo\u017eemo da o\u010dekujemo da \u0107emo se prisjetiti \u0161ta se dogodilo?\u201c, zaklju\u010duje dr D\u017eenin Tarner, profesorka komunikologije na Univerzitetu D\u017eord\u017etaun.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S godinama pam\u0107enje nam postaje lo\u0161ije, ali s obzirom na to da ljudi kognitivno druk\u010dije stare, nau\u010dnici ne znaju kada to ta\u010dno po\u010dinje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278279,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-343345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343345"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343346,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343345\/revisions\/343346"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}