{"id":343234,"date":"2022-04-16T07:55:39","date_gmt":"2022-04-16T05:55:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=343234"},"modified":"2022-04-16T07:55:39","modified_gmt":"2022-04-16T05:55:39","slug":"pesma-po-glavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/16\/pesma-po-glavi\/","title":{"rendered":"Pesma po glavi"},"content":{"rendered":"<div class=\"header reader-header reader-show-element\">\n<p class=\"reader-title\"><strong>\u00a0Autorka: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"content\">\n<div class=\"moz-reader-content reader-show-element\">\n<div id=\"readability-page-1\" class=\"page\">\n<div>\n<p>Tako ponekad deluje. Krajem januara <a href=\"https:\/\/pescanik.net\/secate-se-mirovnog-pokreta\/\">objavila<\/a> sam na Pe\u0161\u010daniku poku\u0161aj podse\u0107anja i aktiviranja mirovnog pokreta zbog pretnje ratom u Ukrajini, i tu navela Jevtu\u0161enkovu pesmu \u201eHo\u0107e li Rusi rat?\u201c u mal\u010dice prete\u0107em izvo\u0111enju sovjetskog armijskog hora. Ju\u010de me je prijatelj obavestio da je negde u Rusiji uhap\u0161en \u010dovek koji je glasno pu\u0161tao ovu pesmu\u2026 Optu\u017eena je i profesorka engleskog u srednjoj sportskoj \u0161koli negde u Rusiji, zato \u0161to je u\u010denicima \u2013 mladim sportistima \u2013 objasnila da ne mogu i\u0107i na predvi\u0111eno takmi\u010denje u Mariupolj, jer je on zbog bombardovanja nedostupan i neupotrebljiv. Tu mladi sportisti za\u0161ilje olovke, pljunu na srce (olovke) i napi\u0161u telegram policiji zbog profesorkinih la\u017enih vesti. Njoj preti do 10 godina zatvora. Njima nepravi\u010dno ka\u0161njenje medalja. Neke od sli\u010dnih vesti mogu se na\u0107i na disidentskom ruskom portalu <a href=\"https:\/\/meduza.io\/en\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Meduza<\/a> (ima i <a href=\"https:\/\/meduza.io\/en\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">englesku<\/a> verziju), koji pogledam posle svakog gledanja CNN-a. Sve su to tipi\u010dni gestovi stanovnika onog velikog dela Evrope kojem svakodnevno obja\u0161njavaju \u0161ta se de\u0161ava: jedno je westsplaining, obja\u0161njenje zapadnog sveta, a drugo je eastsplaining; westsplaining kod \u017ertava ovog drugog neopravdano nosi titulu alternativnog i opravdanijeg. U svakom slu\u010daju, postoje dve glavne verzije koje su u sukobu, a objekti tuma\u010denja i obja\u0161njavanja, kao i zatupljivanja, smo mi u sredini, \u0161irokoj kao rusko-ukrajinske stepe i visokoj kao dinarsko-alpske planine. Mi, bednici, koji ne umemo da se samotuma\u010dimo. A osnovni problem dve velike strane je pre svega to \u0161to ne poznaju sve te male i komplikovane jezike kojima se govori izme\u0111u Baltika i Egejskog mora, \u0161to im je istorija svakog od tih manjih \u017ertvenih naroda nepoznanica a i neva\u017ena. Drugi, ne manje va\u017ean problem je to \u0161to sasvim retko prime\u0107uju i po\u0161tuju unutarnju kritiku, negiranje nacionalizma i identitarnih fantazmi onih koji su njihove neposredne \u017ertve. Samotuma\u010denje dakle postoji, kriti\u010dko je, uspe\u0161no dekonstrui\u0161e lokalnu ludost i u takvoj je suprotnosti sa pojednostavljenim shemama i kalupima, da mu se ne posve\u0107uje mnogo pa\u017enje \u2013 a i te\u0161ko je to sve na\u0107i. Drugim re\u010dima, westsplaining isklju\u010duje one najartikulisanije i najpouzdanije koji bi mogli pomo\u0107i pri razumevanju, a eastsplaining ih verbalno i druga\u010dije istrebljuje.<\/p>\n<p>Vratimo se pesmi. Re\u010d je o onoj koju su <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=saEpkcVi1d4\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">obnovili<\/a> starci iz Pink Floyda muzi\u010dkom pratnjom, a peva je popularni ukrajinski peva\u010d. I ina\u010de je svet\/internet pun rodoljubivih ukrajinskih pesama sa mnogo Oj!, sokola, slave Ukrajini i sli\u010dnog. Sokolske pesme, zajedni\u010dka tradicija ve\u0107ine slovenskih kultura koje su imale sokolska dru\u0161tva sve od druge polovine 19. veka pa do drugog svetskog rata, uglavnom nisu kontaminirane nezgodnim dodatnim sadr\u017eajima, kod drugih pesama preporu\u010duje se uzdr\u017eanost. Sve ukrajinske pesme koje se sada pevaju dakle treba podvrgnuti bar osnovnom istra\u017eivanju. Primera i pore\u0111enja radi, prelepa i ose\u0107ajna popularna ruska pesma o Stenjki Razinu kojem konj prori\u010de smrt (pevana u basu, i naravno po\u010dinje sa Oj!), ne odaje ostatak pri\u010de o ovom ina\u010de ukrajinskom junaku, koji je persijsku ili tursku princezu, \u017eenu u svakom slu\u010daju, bacio u reku zbog dva uverljiva razloga: 1. drugovi su mu zamerili \u0161to joj posve\u0107uje vi\u0161e pa\u017enje, 2. baciv\u0161i je u reku platio je dug re\u010dnom bo\u017eanstvu, koje u odgovaraju\u0107oj pesmi ima ime i prezime. Jo\u0161 je gore kada se ispostavi da je pesma povezana sa ukrajinskim junacima koji su, uz borbu za ukrajinsku dr\u017eavu, izvodili pogrome nad Jevrejima ili docnije u\u010destvovali u holokaustu. Ili ih je u dijaspori srela KGB, ili su dobili spomenike, neki i jedno i drugo. KGB je izvodila posao putem cijanid-spreja, otrovnog gasa, \u010dak i otrovanom bombonjerom. Ukratko, u svakoj pesmi treba poznavati kontekst, koji mo\u017ee biti specifi\u010dan i kratak. O pesmi koju pominjem va\u017eno je znati da je imala zna\u010daj i smisao jedva 4 godine, od 1914-18. Sastavio ju je Stepan Hamecki 1914, bila je namenjena jo\u0161 jednom sportskom dru\u0161tvu, Si\u010d, odnosno njihovim strelcima, koji su se iz austrijske vojske izdvojili da bi se borili za republiku Ukrajinu \u2013 jednu od 3 koje su u to vreme nastale. U me\u0111usobnim borbama austrijske, poljske, bele ruske, crvene ruske i nekoliko ukrajinskih vojski, ukrajinski Si\u010d strelci su nestali, pesma je ostala. Izgubila je toliko zna\u010denja da je sasvim podno\u0161ljiva, posebno sa <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ZztmQsSAqfo\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u017eenskim<\/a> glasom. Zanemarite reklame pre pesme i parole posle nje.<\/p>\n<p>\u0160ta je dakle to \u0161to navodi da se jedna dirljiva i lepa pesma u izvrsnom izvo\u0111enju podvrgne istra\u017eivanju konteksta, odnosno da se proverava da li je politi\u010dki korektna, ili je napojena ukrajinskim nacionalizmom? No, to nije zato \u0161to su zemlje i zemljice koje su objekt westsplaininga i eastsplaininga posebno sklone sumanutom nacionalizmu vi\u0161e od svih drugih, ve\u0107 zato \u0161to se sumanuti nacionalizam pojavljuje na vrhu liste njihovih primenljivih i primenjenih politi\u010dkih sredstava. I zato \u0161to je kritika nacionalizma jedna od najre\u0111ih pojava u kulturama tih dru\u0161tava. Obavesti se, dakle, pre nego \u0161to se raspla\u010de\u0161.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/pesma-po-glavi\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoje dve glavne verzije koje su u sukobu, a objekti tuma\u010denja i obja\u0161njavanja, kao i zatupljivanja, smo mi u sredini, \u0161irokoj kao rusko-ukrajinske stepe i visokoj kao dinarsko-alpske planine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318244,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-343234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343234"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343242,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343234\/revisions\/343242"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}