Zaboravljanje je, iako je na\u0161 mozak sposoban za neke impresivne rezultate, neizbe\u017ean proces. Naime, njegov \u201ekapacitet za skladi\u0161tenje\u201c, kao i proces prisje\u0107anja detalja koje smo pre\u017eiveli, \u010duli ili vidjeli, ograni\u010den je. Postoji nekoliko razli\u010ditih na\u010dina i razloga zbog kojih zaboravljamo.<\/p>\n
\u0160ta ka\u017ee nauka o tome za\u0161to zaboravljamo?<\/p>\n
U teoriji, zaboravljanje je gubitak ili promjena informacija koje su prethodno bile uskladi\u0161tene u na\u0161oj kratkoro\u010dnoj ili dugoro\u010dnoj memoriji.<\/p>\n
Mo\u017eemo da zaboravljamo iznenada ili postepeno, kako se stara sjec\u0301anja ina\u010de gube iz na\u0161e memorije. Iako je to normalno, pretjerano ili neobi\u010dno zaboravljanje mo\u017ee biti signal nekog ozbiljnijeg kognitivnog ili zdravstvenog problema. Nema \u010dovjeka kome se ovo ne doga\u0111a u odre\u0111enom obimu \u010dak iako je potpuno zdrav, ali moramo da vodimo ra\u010duna o tome koliko su simptomi \u010desti.<\/p>\n
\nVra\u0107anje informacija iz memorije i njihov nestanak<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Sigurno se skoro svakodnevno osje\u0107amo tako da nam je neka infomacija upravo nestala iz memorije, ili nam je, kako to na\u0161 narod popularno ka\u017ee, \u201ena vrh jezika\u201c. Nemoguc\u0301nost vrac\u0301anja informacija i sjec\u0301anja jedan je od naj\u010de\u0161c\u0301ih uzroka zaboravljanja. Za\u0161to \u010desto nismo u moguc\u0301nosti da povratimo informacije koje smo znali? Jedno od moguc\u0301ih obja\u0161njenja poznato je kao teorija raspada memorije.<\/p>\n
Prema ovoj teoriji, zapis u na\u0161oj memoriji se stvara svaki put kada dobijemo neku informaciju. Prakti\u010dno, formira se novo polje u memoriji. Tokom vremena, kratkog ili du\u017eeg, ova polja se prazne, blijede i nestaju. Ako informacije ne osvje\u017eavamo ili ne podsje\u0107amo sebe na njih, na kraju \u0107e biti potpuno izgubljene. Sa ovim nisu saglasni svi nau\u010dnici, jer su istra\u017eivanja pokazala da su \u010dak i sjec\u0301anja koja nisu uvje\u017ebavana i ponavljana, ostala zapamc\u0301ena i izuzetno stabilna u dugoro\u010dnom pamc\u0301enju.<\/p>\n
\nInterferencija (smetnje) proizvode zaboravljanje na vi\u0161e na\u010dina<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Istra\u017eivanja tako\u0111e ka\u017eu da mozak aktivno sekvencira sjec\u0301anja koja procijeni kao suvi\u0161na, ili koja mu nisu potrebna. Ovaj proces je poznat kao aktivno zaboravljanje. Kako se sje\u0107anja i informacije gomilaju, neke prona\u0111u svoje mjesto u na\u0161oj memoriji, ali neke se na kraju izgube. Ponekad, zaboravljanje se de\u0161ava zbog fenomena poznatog kao smetnje (interferencije) u memoriji. Naime, neka sjec\u0301anja i informacije se \u201etakmi\u010de\u201c i ometaju druge. Kada su informacije previ\u0161e sli\u010dne nekima koje su prethodno bile uskladi\u0161tene u memoriji, vec\u0301a je i vjerovatnoc\u0301a da c\u0301e doc\u0301i do smetnji u percepciji i \u010duvanju.<\/p>\n
\nProaktivno i retroaktivno zaboravljanje<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Postoje dvije osnovne vrste ovih smetnji. Proaktivne su kada staro sjec\u0301anje ote\u017eava ili onemoguc\u0301ava pamc\u0301enje novog. Retroaktivne smetnje (interferencije) nastaju kada nove informacije ometaju na\u0161u sposobnost da zapamtimo prethodno nau\u010dene informacije.<\/p>\n
Iako smetnje mogu da ote\u017eaju pamc\u0301enje, postoje stvari koje mo\u017eemo da u\u010dinimo da bismo umanjili njihove efekte. Ponavljanje novih informacija koje su nam va\u017ene je najefikasniji pristup rje\u0161avanju ovog problema.<\/p>\n
\nNeuspje\u0161no skladi\u0161tenje informacija<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Ponekad gubitak informacija ima manje veze sa zaboravljanjem, a vi\u0161e sa \u010dinjenicom da one zapravo nisu dospjele u dugoro\u010dnu memoriju. Gre\u0161ke u \u201ekodiranju\u201c koje impulsi na\u0161eg mozga prave, sprje\u010davaju neke informacije da do\u0111u do dugotrajne memorije. U jednom eksperimentu, istra\u017eiva\u010di su tra\u017eili od u\u010desnika da prepoznaju i ozna\u010de ameri\u010dki peni iz grupe crte\u017ea koji je sadr\u017eao izmenjene fotografije nov\u010di\u0107a. Iako su ljudi dobro upoznati sa njegovim izgledom i svakodnevno ga imaju u rukama, rezultati su bili iznena\u0111ujuc\u0301e lo\u0161i.<\/p>\n
Razlog za to je \u0161to su samo detalji neophodni za razlikovanje penija od drugih nov\u010dic\u0301a kodirani u na\u0161oj dugoro\u010dnoj memoriji. Identifikacija ne zahtijeva ponavanje ta\u010dne slike ili rije\u010di koje se na njemu nalaze. Budu\u0107i da nam ove izdvojene informacije nisu potrebne, vec\u0301ina ljudi ih nikada ne zapamti.<\/p>\n
Tako\u0111e, sjec\u0301anja imaju tendenciju da se pojednostave. Iako se sjec\u0301amo su\u0161tine ne\u010dega, vjerovatno \u0107emo zaboraviti mnoge detalje. Ovo je, zapravo, logi\u010dna i funkcija prilago\u0111avanja mozga koja nam omoguc\u0301ava da efikasno skladi\u0161timo va\u017ene stvari koje moramo da zapamtimo i u buduc\u0301nosti.<\/p>\n
\nCiljano zaboravljanje (potiskivanj) je naj\u010de\u0161\u0107e posljedica potrebe da ne\u0161to lo\u0161e zaboravimo<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Mozgu mo\u017eemo da \u201enaredimo\u201c da aktivno radi na zaboravljanju sje\u0107anja i uspomena. Ovo se posebno odnosi na ne\u0161to \u0161to je traumati\u010dno ili uznemirujuc\u0301e, a odnosi se na doga\u0111aje ili bolna iskustva. Takva sjec\u0301anja mogu da nas uznemiravaju i izazovu anksioznost, pa dijelom svjesno, a dijelom nesvjesno \u017eelimo da ih elimini\u0161emo. Koncept potisnutih sje\u0107anja, me\u0111utim, nije univerzalno prihvac\u0301en od strane svih psihologa. Jedan od problema je taj \u0161to je te\u0161ko, ako ne i nemoguc\u0301e, nau\u010dno procijeniti da li je sjec\u0301anje potisnuto ili ne. Tako\u0111e, suo\u010davanje sa onim \u0161to nas boli, ponekad je klju\u010dno za prevazila\u017eenje traume.<\/p>\n
Iako se na zaboravljanje \u010desto gleda negativno, ono mo\u017ee i da pomogne u pobolj\u0161anju pamc\u0301enja. Nemojte se pretovarati informacijama, osloba\u0111ajte se nebitnih i zadr\u017eavajte va\u017ene. Ovaj fenomen je poznat kao adaptivno zaboravljanje.<\/p>\n
\nDrugi razlozi za\u0161to zaboravljamo<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Postoji i niz drugih faktora koji mogu da igraju ulogu u procesu zaboravljanja. To su:<\/p>\n
\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 alkohol: konzumacija alkohola mo\u017ee da ima negativan uticaj na pamc\u0301enje, nemojte piti vi\u0161e od jednog ili dva pic\u0301a dnevno;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 depresija: uobi\u010dajeni simptomi depresije podrazumijevaju lo\u0161e raspolo\u017eenje i gubitak interesovanja, a pote\u0161koc\u0301e sa koncentracijom i zaboravnost tako\u0111e su pratilac ovog oboljenja;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 nedostatak sna: spavanje igra va\u017enu ulogu u konsolidaciji pamc\u0301enja;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 ljekovi: neki ljekovi mogu da uticati na pamc\u0301enje, uklju\u010dujuc\u0301i antidepresive, sedative i lijekove protiv prehlade i alergija;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 stres: pretjerani stres, i akutni i hroni\u010dni, tako\u0111e igra va\u017enu ulogu u procesu zaboravljanja;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 kognitivni poreme\u0107aji i razli\u010dite vrste demencije<\/li>\n<\/ul>\n
Ako primijetite da \u010de\u0161\u0107e zaboravljate razli\u010dite stvari, obavezno se javite ljekaru. Rana intervencija i dijagnostika pove\u0107ava \u0161anse za \u0161to bolji ishod koji god da je problem u pitanju.<\/p>\n
Kako smanjiti \u0161ansu za zaboravljanje i osvje\u017eiti memoriju<\/h2>\n
Evo nekih savjeta psihologa koji mogu da pomognu u osve\u017eavanju i o\u010duvanju memorije:<\/p>\n
\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 vje\u017ebanje: dokazano je da vje\u017ebanje mo\u017ee dovodi do brzog pobolj\u0161anja funkcije pamc\u0301enja, a za to je potrebna \u010dak i kratka svakodnevna fizi\u010dka aktivnost;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 dovoljno sna: miran i efektivan san je neophodan za fizi\u010dko i mentalno zdravlje, a odraslim osobama se savjetuje minimum sedam<\/strong> sati kontinuiranog sna;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 ponavljajte va\u017ene informacije: najbolji na\u010din da ne\u0161to zapamtite i smanjite \u0161anse da bude zaboravljeno jeste da koristite stari, dobri re\u017eim ponavljanja;<\/li>\n
- \u00a0\u00a0\u00a0 zapisivanje: ako druge metode ne uspijevaju, zapi\u0161ite va\u017ene informacije i neka vam budu \u201ena oku\u201c. (Izvor: eklinika.telegraf.rs)<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Istra\u017eivanja pokazuju da se pribli\u017eno 56 odsto informacija koje dobijemo zaboravi u roku od sat vremena, 66 odsto nakon jednog dana, a 75 odsto \u0161est dana kasnije, pi\u0161e eklinika.telegraf.rs.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273241,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1394],"class_list":["post-343105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-zaboravnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343106,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343105\/revisions\/343106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273241"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}