{"id":343103,"date":"2022-04-14T07:42:38","date_gmt":"2022-04-14T05:42:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=343103"},"modified":"2022-04-14T07:42:38","modified_gmt":"2022-04-14T05:42:38","slug":"lazne-vijesti-su-nam-postale-novo-normalno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/14\/lazne-vijesti-su-nam-postale-novo-normalno\/","title":{"rendered":"‘La\u017ene vijesti’ su nam postale novo normalno"},"content":{"rendered":"

Web stranica za borbu protiv fake newsa i za razvoj medijske pismenosti Muzej la\u017enih vijesti pro\u0161li tjedan krenula je s informativno-edukativnom kampanjom \u201cTipkovnica je ja\u010da od ma\u010da\u201d, zami\u0161ljenom kao e-te\u010daj na Facebooku. \u201e'Cilj ovog projekta je informirati sve zainteresirane o ve\u0107 poznatom fenomenu ‘la\u017enih vijesti’ i podsjetiti na va\u017enost medijske i digitalne pismenosti svih gra\u0111ana. U objavama na Facebook stranici Muzeja la\u017enih vijesti mo\u0107i \u0107ete na\u0107i informacije, slike, infografike i priru\u010dnike te druge materijale na temu dezinformacija”, najavio je tom prigodom Lordan Prelog<\/strong>, administrator i voditelj projekta, s kojim razgovaramo o \u0161irenju la\u017enih vijesti i na\u010dinima da se \u0161to kvalitetnije suprostavimo tome. Tokom \u0161est tjedana planiranog projekta mo\u0107i \u0107e se doznati vi\u0161e o tzv. informacijskom poreme\u0107aju koji je posljednjih godina utjecao na demokratske procese, smanjio povjerenje javnosti u znanstvenike i novinare te brojnim pojedincima i institucijama zagor\u010dao \u017eivot \u2013 \u010desto samo jednim klikom. Muzej la\u017enih vijesti, web stranica sa svjedo\u010danstvima novinara i znanstvenika iz podru\u010dja medija, alatima i tehnikama za razvoj medijske pismenosti i kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja te za prepoznavanje i borbu protiv \u201efake newsa\u201c, pokrenuta je u listopadu 2020.<\/p>\n

S obzirom na to da smo svakodnevno suo\u010deni s nizom la\u017enih vijesti, krenuli ste prili\u010dno ambiciozno.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Istina, dezinformacije su svuda oko nas, \u010dini mi se da je ve\u0107ina ljudi otupila ili navikla na tu pojavu, \u201ela\u017ene vijesti\u201c su nam postale novo normalno. Poznajem veliki broj ljudi koji uop\u0107e ne prate vijesti ili im se one \u010dak gade i izbjegavaju ih \u010ditati.<\/p>\n

Predsjednik Milanovi\u0107 se nedavno osvrnuo na medije u Hrvatskoj i rekao da su oni slobodni i lo\u0161i, ali nisu re\u017eirani. Ne bih se slo\u017eio s tvrdnjom da su mediji kod nas lo\u0161i, barem \u0161to se ti\u010de pitanja prisutnosti dezinformacija u medijskome prostoru. Na\u0161i susjedi puno su izlo\u017eeniji manipulativnim kampanjama koje putem \u201esvojih novinara\u201c ve\u0107inom provodi vlast i njezini sateliti.<\/p>\n

Prema rezultatima izvje\u0161taja \u201eMapiranje la\u017enih vijesti i dezinformacija na zapadnom Balkanu\u201c,\u00a0 koji je u velja\u010di pro\u0161le godine objavila Europska komisija, svaka zemlja na Balkanu ima specifi\u010dne i dominantno prisutne narative po pitanju dezinformacija. U studiji se navodi da se kod gra\u0111ana BiH dezinformacijskim kampanjama poti\u010du regionalni i me\u0111uetni\u010dki sukobi, a da su stanovnici Srbije u najve\u0107oj mjeri izlo\u017eeni \u201ela\u017enim vijestima\u201c koje se odnose na izbore, bla\u0107enje javnih osoba i vanjsku politiku. U Sjevernoj Makedoniji se la\u017enim informacijama problematizira pitanje nacionalnog identiteta.<\/p>\n

\u0160to se \u201ela\u017enih vijesti\u201c ti\u010de situacija kod nas bolja je nego u regiji, factchekeri u Srbiji imaju pune ruke posla. Ina\u010de, kod njih postoje \u010dak tri organizacije, odnosno portala koji se bave tim poslom: FakeNews traga\u010d, Raskrinkavanje i Istinomer. Mislim da i to govori o veli\u010dini problema. Moramo znati da dezinformacije ne\u0107e nestati same od sebe, treba biti svjestan da one postoje i boriti se protiv njih.<\/p>\n

Kako da obi\u010dan \u010ditatelj uop\u0107e razlikuje to\u010dno od neto\u010dnog? Postoji li neki alat?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoje brojni alati za provjeru, no za to treba vremena i prakse, a pitanje je i da li oni svakome mogu biti od koristi. Naime, ve\u0107ina ljudi nema dovoljno znanja, neki su lijeni ili nemaju vremena provjeravati, a odre\u0111en broj ljudi jednostavno ne zanima pozadina pri\u010de jer podr\u017eava njihova uvjerenja, mi\u0161ljenja i stavove. \u201cLa\u017ene vijesti\u201d i dezinformacije uzrok su brojnih podjela u dru\u0161tvu, dovode do polarizacije nacije kakva danas postoji u SAD-u, \u017eivimo u post-truth vremenu koje je u javni diskurs uveo Donald Trump.<\/p>\n

Uvijek se mo\u017eete obratiti provjerenim nakladnicima ili knji\u017eni\u010darima koji vas mogu uputiti na relevantan izvor informacija. Savjetujte se s roditeljima ili prijateljima za koje znate da su promi\u0161ljeni i kriti\u010dni, poku\u0161ajte pitati stru\u010dnjake iz podru\u010dja koja vas zanima. Doprinos globalnoj borbi protiv \u201ela\u017enih vijesti\u201c daju i spomenuti factcheckeri, ocjenjiva\u010di to\u010dnosti vijesti u medijima.<\/p>\n

Svoje vrijeme sve vi\u0161e provodimo online, na internetu i dru\u0161tvenim mre\u017eama, zabavljeni sadr\u017eajem koji biramo sami. Mladi sve manje gledaju televiziju koju o\u010dekuje sudbina tiskovina ukoliko vrlo brzo ne promijeni model privla\u010denja pa\u017enje publike. Prodaja tiskovina godinama je u padu i svjedo\u010dimo pojavi naplate \u201epremium\u201c sadr\u017eaja poznatih nakladnika kroz pretplatu ili uz jednokratnu naknadu. Trend je ekonomski opravdan i zapravo nu\u017ean za opstanak, no takva situacija u pitanje dovodi savjet pa\u017eljivom \u010ditatelju prema kojem se treba informirati iz provjerenih izvora. Kako \u010ditati ugledne autore priznatih izdava\u010da ako njihove tekstove ne mo\u017eemo platiti?<\/p>\n

Najbolji na\u010din obrane od \u201ela\u017enih vijesti\u201c je shvatiti da takav problem postoji u medijskom prostoru i raditi na ja\u010danju osobne medijske i digitalne pismenosti. Medijska pismenost je vje\u0161tina koja se, kao i sve druge, mo\u017ee nau\u010diti. Ona je klju\u010dna vje\u0161tina u dana\u0161nje vrijeme jer podrazumijeva kriti\u010dan na\u010din razmi\u0161ljanja te sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka.<\/p>\n

\u010cesto se doga\u0111a da dru\u0161tvene mre\u017ee preferiraju onu \u201eistinu\u201c koju \u017eelimo i sami vidjeti. Kako da se borimo protiv tih algoritama?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Upravo tako, serviraju nam \u201enjihovu\u201c istinu. Razvoj dru\u0161tvenih mre\u017ea koji se temelji na umjetnoj inteligenciji (AI) i poslovni model koji podrazumijeva zaradu po ostvarenom kliku poremetili su tradicionalni medijski sustav. Zakonska regulativa kod nas ne postoji, borbu trebamo voditi sami.<\/p>\n

Algoritmi prate na\u0161e pona\u0161anje na mre\u017ei i usmjeravaju nas na sadr\u017eaj koji bi nas mogao zanimati. Ako vas zanimaju la\u017ei i neprovjerene informacije o nekoj temi, lako \u0107ete do\u0107i do materijala koji \u0107e \u201epotvrditi\u201c va\u0161a uvjerenja. Sve kako bismo \u0161to vi\u0161e vremena ostali online. S druge strane, u borbi protiv online dezinformacija sve vi\u0161e se koristi strojno u\u010denje i AI, tehnologija koja postaje sve efikasnija u prepoznavanju sumnjivih online sadr\u017eaja.<\/p>\n

U potrazi za nekom informacijom na internetu, tra\u017eilica \u0107e vam izbaciti brojne stranice na kojima mo\u017eete doznati vi\u0161e o temi koja vas zanima. Previ\u0161e njih, dodao bih. U takvom mno\u0161tvu podataka je te\u0161ko, u kratkom vremenu, ispravno odrediti koja informacija potje\u010de iz pouzdanog izvora. Samo jedan primjer \u2013 poku\u0161ajte pretra\u017eiti neku vijest ili pojam na razli\u010ditim tra\u017eilicama. Na primjer, upi\u0161ite neki pojam u tra\u017eilice Firefox, DuckDuck Go i ruski Yandex. Rezultati ne\u0107e biti isti, a mo\u017eda \u0107e vas i iznenaditi. To nam mo\u017eda govori da ima vi\u0161e verzije istine, \u0161to vi mislite?<\/p>\n

Radili ste kao novinar u predinternetskim vremenima. Mo\u017eete li ih usporediti s ovim danas kada je puno vi\u0161e informacija, a dojam je – jednako (ne)istine.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Stanje je neusporedivo s devedesetima, rekao bih da je posljednjih godina puno vi\u0161e \u201ela\u017enih vijesti\u201c u medijima, svakako su barem vidljivije nego prije. I sam termin fake news postao je op\u0107epoznat tek nakon 2016. godine. Na \u0161irenje dezinformacija utjecao je napredak tehnologija, odnosno pristupa\u010dnost raznih ure\u0111aja i pad cijene. Konstantno smo izlo\u017eeni upijanju razli\u010ditih informacija. A \u201ela\u017ene vijesti\u201c su mo\u0107no oru\u017eje, jeftinije, podmuklije od tradicionalnoga.<\/p>\n

Kolega mi je nedavno rekao da je najve\u0107a prednost virtualnog Muzeja la\u017enih vijesti \u010dinjenica da ne postoji u fizi\u010dkom prostoru. U \u0161ali je kazao da bi za smje\u0161taj muzeja koji se bavi takvom tematikom bila potrebna hala na Velasajmu. \u0160alio se, naravno, no dezinformacije danas zaista mo\u017eemo vidjeti na svakom koraku. Moramo biti svjesni da su one opasne jer mogu promijeniti na\u0161a emotivna stanja i potaknuti nas da ishitreno reagiramo, imaju posljedice u stvarnom \u017eivotu. Valja naglasiti da je najopasnija vrsta \u201ela\u017enih vijesti\u201c ona koja u sebi sadr\u017ei \u201ezrnce istine\u201c, neku to\u010dnu i provjerljivu informaciju. Povijest je pokazala da je neki narativ, koji se izgradi oko samo jedne i mo\u017eda nebitne, no istinite informacije, kasnije te\u0161ko ili nemogu\u0107e u potpunosti opovrgnuti.<\/p>\n

Kako bi ocijenili propagandni rat koji prati rusku invaziju u Ukrajini? S jedne strane, Rusi su zabranili sve zapadne medije uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, a s druge je i zapadna strana zabranila ruska sredstva informiranja, \u0161to je mo\u017eda prvi put uop\u0107e od Drugog svjetskog rata.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Te\u0161ko mi je govoriti o tome, kontrola protoka informacija oduvijek je va\u017eno pitanje. Utjecaj propagande je ogroman, ona oblikuje percepciju sukoba unutar zara\u0107enih zemalja, kao i u ostatku svijeta. U dana\u0161njem digitalnome dobu, svi smo online, 24 sata dnevno. Jeftina i \u0161iroko dostupna tehnologija i razni programi svakome omogu\u0107uju da postane kreator i distributer sadr\u017eaja. Informacije se \u0161ire nevi\u0111enom brzinom, a \u201egatekeeperi\u201c koji bi kontrolirali kvalitetu sadr\u017eaja na internetu i dru\u0161tvenim mre\u017eama ne postoje.<\/p>\n

Kada ste ve\u0107 spomenuli Drugi svjetski rat, nije se naodmet prisjetiti izreke koja se pogre\u0161no pripisuje tada\u0161njem \u0161efu njema\u010dke propagande Goebbelsu i glasi \u201cPonavljajte la\u017e dovoljno \u010desto i dovoljno glasno i bit \u0107e prihva\u0107ena kao istina\u201d. Zanimljivo je da nema nikakvog dokaza da je Goebbels to zaista i rekao, pisani trag o tome ne postoji. Ipak, taj navod \u0107ete mo\u0107i na\u0107i na tisu\u0107ama web stranica.<\/p>\n

U ovome najnovijem tragi\u010dnom sukobu, i Rusija i Ukrajina svijetu nude svoju verziju istine, borba se vodi i na internetu. Proizvode se ogromne koli\u010dine dezinformacija koje se pro\u0161ire svijetom u najkra\u0107em vremenu na brojnim platformama. Manipulira se starim fotografijama ili video zapisima s drugih lokacija koji se vade iz konteksta s ciljem propagiranja slu\u017ebenog narativa, vojska organizira, snima distribuira online propagandu koja izgleda kao da je osmi\u0161ljena u marketin\u0161koj agenciji. Mo\u017eemo re\u0107i da je \u017eivimo u vrijeme informacijskog poreme\u0107aja, mediji su postali kontaminirani la\u017eima.<\/p>\n

Internet postoji tridesetak godina, a njegov \u201eotac\u201c, Tim Berners Lee, prije dvije je godine u pismu javnosti poru\u010dio da je njegov izum \u010dovje\u010danstvu olak\u0161ao svakodnevni \u017eivot ali i stvorio priliku za po\u010dinjenje raznih prijevara i zlo\u010dina. Dezinformacije \u0107e se, bez sumnje, s lako\u0107om u\u0161uljati i u vrli novi svijet metaverzuma.<\/p>\n

Pozivamo sve \u010ditatelje da posjete stranicu Muzeja la\u017enih vijesti na Facebooku na kojoj se odvija informativno – edukativna kampanja o dezinformacijama \u201cTipkovnica je ja\u010da od ma\u010da<\/a><\/strong>\u201d.\u00a0Virtualni Muzej la\u017enih vijesti mo\u017eete posjetiti na www.mlv.hr<\/a><\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema rezultatima izvje\u0161taja \u201eMapiranje la\u017enih vijesti i dezinformacija na zapadnom Balkanu\u201c,\u00a0 koji je u velja\u010di pro\u0161le godine objavila Europska komisija, svaka zemlja na Balkanu ima specifi\u010dne i dominantno prisutne narative po pitanju dezinformacija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273089,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1393,1392],"class_list":["post-343103","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-lordan-prelog","tag-muzeja-laznih-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343103","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343103"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343103\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343104,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343103\/revisions\/343104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}