{"id":343089,"date":"2022-04-13T18:21:47","date_gmt":"2022-04-13T16:21:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=343089"},"modified":"2022-04-13T18:21:47","modified_gmt":"2022-04-13T16:21:47","slug":"ruska-invazija-na-ukrajinu-kroz-prizmu-bih-zvanicnika-i-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/13\/ruska-invazija-na-ukrajinu-kroz-prizmu-bih-zvanicnika-i-medija\/","title":{"rendered":"Ruska invazija na Ukrajinu kroz prizmu BiH zvani\u010dnika i medija"},"content":{"rendered":"

Autori: <\/strong>Emir Zulejhi\u0107, Dalio Sijah<\/strong><\/p>\n

Iako je Bosna i Hercegovina na sjednici UN-a 2.3.2022.<\/a> imala jasan stav i osudila rusku agresiju na Ukrajinu, na doma\u0107oj politi\u010dkoj i medijskoj sceni i dalje je prisutna jasna polarizacija u vi\u0111enju i tuma\u010denju ovog sukoba. Nakon po\u010detka ruskog napada politi\u010dari\/ke su svoje stavove uglavnom izrazili putem kanala na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a dok su pojedini zvani\u010dnici\/e, ve\u0107inom iz entiteta Federacije BiH, direktno osudili agresiju, u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj reakcije su varirale od deklarativno \u201cneutralnog stava” do neskrivene i jasne podr\u0161ke Rusiji.<\/p>\n

Me\u0111u prvim zvani\u010dnicima na temu ruskog napada oglasili su se \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva BiH \u017deljko Kom\u0161i\u0107 i \u0160efik D\u017eaferovi\u0107 koji su osudili napad i pru\u017eili podr\u0161ku Ukrajini, a BiH se tokom sjednice Generalne skup\u0161tine UN-a pridru\u017eila izjavi Evropske unije o situaciji u Ukrajini. Izjavu je podr\u017eao ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj.<\/p>\n

Tre\u0107i \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH Milorad Dodik, koji je \u010desto ozna\u010den i kao proruski orjentisan politi\u010dar, ocijenio je ovaj Alkalajev potez kao nezvani\u010dan, a za osude napada koje su iznijeli Kom\u0161i\u0107 i D\u017eaferovi\u0107, rekao je da se radi o li\u010dnim stavovima. Prema njegovom mi\u0161ljenju BiH bi trebala biti neutralna, a dan prije glasanja o osudi agresije u UN-u je poku\u0161ao da na dnevni red sjednice Predsjedni\u0161tva stavi ta\u010dku o stavu o ratu u Ukrajini, no njegov prijedlog odbacila su druga dva \u010dlana ovog kolektivnog tijela izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n

Milorad Dodik je i nakon toga u javnosti nastavio iznositi tvrdnje o neutralnosti BiH u pogledu rata u Ukrajini, a jednom takvom bavio se i bh. fact checking portal Istinomjer<\/a>.<\/p>\n

\n

Proruski narativ zvani\u010dnika iz BiH<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Za razliku od Dodika koji uz \u010deste kontakte sa ruskim zvani\u010dnicima ipak deklarativno insistira na neutralnosti, njegov strana\u010dki kolega i potpredsjednik Narodne skup\u0161tine Republike Srpske Denis \u0160uli\u0107 podijelio je na Twitter profilu<\/a> nekoliko objava<\/a> koje koincidiraju sa narativom ruske stranei. U jednoj od posljednjih<\/a>, van konteksta \u0160uli\u0107 je iskoristio podatak<\/a> da su 2014.<\/p>\n

SAD i Ukrajina bile protiv Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije, iako se o ovoj rezoluciji skup\u0161tina UN-a izja\u0161njava jednom godi\u0161nje jo\u0161 od 2005. godine.<\/p>\n

Me\u0111u politi\u010darima koji dolaze iz RS-a otvorenu podr\u0161ku Rusiji iskazali su<\/a> i delegatkinja u Domu naroda PSBiH Du\u0161anka Majki\u0107, koja je sarkasti\u010dno \u201cpodsjetila\u201d na to da je Moskva pro\u0161le godine rekla da \u0107e reagovati ako BiH preduzme korake ka \u010dlanstvu u NATO, ali i \u0161efa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skup\u0161tini Republike Srpske (NSRS) Sr\u0111an Mazalica.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Izvor: twitter.com<\/p>\n

Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan \u010covi\u0107 u prvi mah nije jasno iznio osudu napada Rusije na Ukrajinu, a kasnije je imao ne\u0161to odre\u0111eniji stav. Ipak na sjednici Doma naroda odr\u017eanoj 24.3.2022, glasao je protiv prijedloga za dopunu dnevnog reda s ta\u010dkom \u201cUsvajanje zaklju\u010daka Doma naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH kojim se od Vije\u0107a ministara BiH tra\u017ei potpuno uskla\u0111ivanje politika, mjera i stavova sa zvani\u010dnim stavovima Evropske unije o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu\u201d, iako je u ranijim medijskim istupima isticao kako podr\u017eava<\/a> politiku EU.<\/p>\n

Me\u0111utim iako su stavovi doma\u0107ih politi\u010dara u BiH u vezi sa ratom u Ukrajini od po\u010detka jasni i definisani, najvi\u0161e po entitetskoj liniji, oni nisu niti izbliza prisutni u javnosti u koli\u010dini u kojoj su to narativi i dezinformacije koji se \u0161ire putem medija, kako javnih tako i privatnih, ali i masovno putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

\n

Dezinformacije u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sli\u010dna je situacija i u medijima – dok oni iz FBiH uglavnom prenose informacije, izjave i saop\u0161tenja iz kredibilnih medija i agencija i trude se izvje\u0161tavati odgovorno, ta\u010dno i eti\u010dno, mediji u RS-u, uklju\u010duju\u0107i i one javne, mahom prenose jednostrane informacije i \u010dlanke iz ruskih izvora, ali i sami kreiraju autorske \u010dlanke u kojima se \u0161ire ruski propagandni narativi koji uglavnom za cilj imaju opravdanje ruske agresije.<\/p>\n

Fact-checking platforma Raskrinkavanje.ba<\/a> je tokom prvog mjeseca rata objavila vi\u0161e od 50 analiza, u kojima je ocijenjeno skoro 300 medijskih \u010dlanaka i objava na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Dezinformacije o ovom ratu analizira i ostalih 5 \u010dlanica SeeCheck<\/a> mre\u017ee portala za provjeru \u010dinjenica u jugoisto\u010dnoj evropi. Ova mre\u017ea pokrenula je i live blog<\/a> koji sadr\u017ei dnevno a\u017euriran pregled dezinformacija, koji ve\u0107 sadr\u017ei vi\u0161e od 150 analiza fact-checking portala iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije u kojima su ocijenjene dezinformacije o ratu u Ukrajini.<\/p>\n

Na osnovu ovog materijala ve\u0107 je mogu\u0107e uo\u010diti odre\u0111ene dezinformativne trendove kao i najra\u0161irenije obmanjuju\u0107e narative.<\/p>\n

\n

Proukrajinske dezinformacije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u00a0<\/strong>U informacijskom ekosistemu u BiH, kako u medijima tako i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, na osnovu rada Raskrinkavanja, uo\u010deno je postojanje i odre\u0111enog broja proukrajinskih dezinformacija. Naj\u010de\u0161\u0107i sadr\u017eaj koji spada u proukrajinske dezinformacije su fotografije i snimci navodnih uspje\u0161nih akcija ukrajinske vojske ili scena u kojima se ukrajinskii civili navodno suprotstavljaju ruskim vojnicima, a za koje se<\/a> kasnije ispostavi da prikazuju<\/a> ne\u0161to sasvim drugo.<\/p>\n

Proukrajinske dezinformacije nastale su ad hock tokom same ruske invazije, uglavnom na ukrajinskim dru\u0161tvenim mre\u017eama odakle su se prelile i u BiH, te su najve\u0107im dijelom usmjerene ka podizanju morala ukrajinske vojske. Ovakve dezinformacije nisu dio zvani\u010dne centralizovane propagande, uglavnom se ne dijele zvani\u010dnim kanalima nego isklju\u010divo dru\u0161tvenim mre\u017eama, a njihov broj, intenzitet i doseg nisu zna\u010dajni, kao ni \u0161teta koju prouzrokuju.<\/p>\n

Iako je najve\u0107i broj ovakvih dezinformacija plod korisnika\/ca dru\u0161tvenih mre\u017ea, neke od njih su, nakon objavljivanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, prenesene i na zvani\u010dnim ukrajinskim izvorima poput Twitter profila<\/a> ukrajinskog ministarstva odbrane, odakle su ih prenosili i razli\u010diti izvori u BiH.<\/p>\n

\n

Proruske dezinformacije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sa druge strane, proruske dezinformacije uglavnom su dio zvani\u010dne ruske propagande, vi\u0161estruko su centralizovanije, osmi\u0161ljenije i organizovanije od proukrajinskih, kreiraju se i dijele zvani\u010dnim kanalima, te imaju daleko ve\u0107i doseg i negativne posljedice.<\/p>\n

Iz analiza portala Raskrinkavanje.ba se zaklju\u010duje da proruske dezinformacije i neta\u010dni narativi svoj izvor uglavnom imaju u ruskim institucijama, zvani\u010dnicima, i analiti\u010darima, te medijima koji su u vlasni\u0161tvu ili pod kontrolom dr\u017eave, a objavljuju<\/a> se uglavnom u formi izjava i zvani\u010dnih saop\u0161tenja<\/a>.<\/p>\n

Nakon \u0161to ih objave uglavnom ruske novinske agencije, do medija i dru\u0161tenih mre\u017ea u BiH dolaze prvenstveno posredstvom Sputnika na srpskom jeziku, a upravo je Sputnik Srbija naj\u010de\u0161\u0107i izvor proruskih dezinformacija i manipulativnih narativa<\/a> o ruskoj invaziji u cijeloj regiji, pa tako i u BiH. Glas samoprogla\u0161enih ukrajinskih republika DNR i LNR, u BiH tako\u0111er dolazi uglavnom putem zvani\u010dnih saop\u0161tenja koja od ruskih zvani\u010dnih izvora prenose javni i drugi proruski mediji.<\/p>\n

U \u0161irenju<\/a> proruskih dezinformacija u BiH u\u010destvuju i doma\u0107i mediji, uklju\u010duju\u0107i<\/a> i javne i privatne medije, kao i anonimne portale. Posebno je zabrinjavaju\u0107a<\/a> \u010dinjenica da javni emiter Republike Srpske, RTRS, prakti\u010dno slu\u017ei kao lokalno sredstvo ruske propagande.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o preno\u0161enju zvani\u010dnih saop\u0161tenja, zabrinjava \u010dinjenica da zna\u010dajan broj medija prenosi<\/a> gotovo isklju\u010divo samo rusku stranu. Primjer je saop\u0161tenje u kojem je Rusija samo 3 dana prije po\u010detka invazije optu\u017eila Ukrajinu da je granatirala i uni\u0161tila grani\u010dnu bazu unutar teritorije Rusije. Iako je Ukrajina demantovala odgovornost za ovaj napad, kako je Raskrinkavanje.ba utvrdilo<\/a>, ukupno 30 portala u potpunosti je izostavilo demanti Ukrajine na ove optu\u017ebe i prenijelo samo rusku stranu pri\u010de.<\/p>\n

\n

Najra\u0161ireniji dezinformativni narativi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kada je rije\u010d o sadr\u017eaju proruskih dezinformacija, najve\u0107i broj njih se odnosi na opravdanje invazije, kao i njeno nazivanje i predstavljanje. Nakon \u0161to je predsjednik Putin invaziju nazvao \u201cspecijalnom vojnom operacijom u Donbasu\u201d, mnogi mediji i u BiH su preuzeli ovaj narativ, poput RTRS-a<\/a>, Alternativne televizije<\/a>, Nezavisnih novina<\/a>, Glasa Srpske<\/a> i drugih.<\/p>\n

Postoji zna\u010dajan broj \u010dlanaka u kojima se de\u0161avanja u Ukrajini nazivaju ovako, iako je jasno da nije u pitanju \u201cspecijalna operacija\u201d nego rat i invazija, te da se ne de\u0161ava samo u Donbasu nego u cijeloj Ukrajini. Neki od ovih medija idu toliko<\/a> daleko u \u0161irenju ovog narativa da u nekim od svojih izvje\u0161taja uop\u0161te ne koriste rije\u010d \u201crat\u201d.<\/p>\n

Zna\u010dajno je ra\u0161iren i narativ o \u201cdenacifikaciji\u201d Ukrajine i ukrajinske vlasti, koji je prvi plasirao Vladimir Putin. Neki od primjera takvih tvrdnji uklju\u010duju navode o tome da unutar ukrajinske vlasti postoje nacisti, da vlada podr\u017eava nacizam i nacisti\u010dke grupacije, da je nacizam \u0161iroko rasprostranjen me\u0111u ukrajincima, kao i foto\u0161opirane fotografije ukrajinskog predsjednika koji navodno promovi\u0161e nacisti\u010dke simbole.<\/p>\n

Drugi zna\u010dajno zastupljeni dezinformativni i propagandni narativi su oni o tome da Ukrajina na istoku zemlje sprovodi genocid nad ruskim stanovni\u0161tvom, da NATO kr\u0161i dogovore o ne\u0161irenju i ugro\u017eava Rusiju, da je zapad agresivan i da podsti\u010de sukobe, da u Ukrajini postoje ameri\u010dke laboratorije biolo\u0161kog oru\u017eja usmjerenog ka uni\u0161tenju ruskog naroda, kao i oni od ranije poznati poput nazivanja de\u0161avanja iz 2014. dr\u017eavnim udarom potpomognutim od strane zapada, ali i predstavljanje pripajanja Krima Rusiji legitimnim \u010dinom koji je rezultat demokratske volje gra\u0111ana Krima.<\/p>\n

Ono \u0161to je novi fenomen koji do sada nije primije\u0107en, jeste plasiranje dezinformacija o navodnim dezinformacijama zapadnih kredibilnih izvora. Tako se tvrdilo da je poznata fotografija ranjene Ukrajinke nastala u prvim danima ruske invazije koja je obi\u0161la svijet, la\u017ena, odnosno da je nastala 2018. godine i da predstavlja<\/a> zapadnu propagandu.<\/p>\n

CNN je tako\u0111er u vi\u0161e navrata neosnovano optu\u017een za plasiranje<\/a> la\u017enih vijesti, a najekstremniji primjer su sigurno \u201ctwitter trolovi\u201d iz Srbije, koji su se na dru\u0161tvenim mre\u017eama predstavljali<\/a> kao ukrajinci i pritom dijelili la\u017ene vijesti.<\/p>\n

Ruska invazija jo\u0161 jednom ukazala na ranjivost i podjelu bh. dru\u0161tva<\/h2>\n

Rat u Ukrajini jo\u0161 jednom je ukazao na ranjivosti bh. dru\u0161tva koje su primjetne na vi\u0161e nivoa. Prije svega ranjivosti su uo\u010dljive u pogledu politi\u010dkih podjela u vezi sa stavom o ratu, dok su u skladu s tim prisutne i podjele na medijskoj sceni. Nadalje, sami gra\u0111ani su podlo\u017eni neselektivnom i nekriti\u010dkom vjerovanju nekredibilnim medijskim i politi\u010dki izvorima. Primjetna je ranjivost i u smislu vrlo lakog prodora ruske propagande u medijski prostor BiH, a postoje i doma\u0107i akteri koji javno propagiraju iste narative i vrijednosti.<\/p>\n

Iako bi bh.dru\u0161tvo u cjelini trebalo ozbiljnije da se pozabavi svim ovim problemima, \u0161anse za to, s obzirom na sve navedeno, veoma su male.<\/p>\n

\"\"Dalio Sijah<\/strong> <\/em>urednik je prve bh. politi\u010dke fact-checking platforme Istinomjer.ba i dugogodi\u0161nji \u010dlan tima Udru\u017eenje gra\u0111ana (UG) \u201cZa\u0161to ne\u201d.<\/p>\n

Emir Zulejhi\u0107<\/em><\/strong>\u00a0je urednik portala Raskrinkavanje.ba koji se bavi provjerom ta\u010dnosti tvrdnji u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a za portal pi\u0161e od njegovog osnivanja 2017. godine.<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0Res Publica<\/a>\u00a0i\u00a0Institut za komunikacijske studije<\/a>\u00a0iz Skoplja, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN<\/a>), Hrvatske (Lupiga.Com<\/a>), Kosova (Sbunker<\/a>), Srbije (Autonomija<\/a>), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba<\/a>), Albanije (Exit News<\/a>), Slovenije (DKIS<\/a>) i Gr\u010dke (Macropolis<\/a>), u okviru projekta \u201cPove\u017ei ta\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e\u201d, uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Za jedan dio politi\u010dara, medija i javnosti rat u Ukrajini percipiran je kao agresija koju treba osuditi i zaustaviti, dok sa druge strane dio u skladu sa zvani\u010dnim ruskim narativom ovaj sukob naziva \u201cspecijalnom vojnom operacijom\u201d. Javni prostor u BiH kao i u cijelom regionu nije ostao imun ni na brojne dezinformacije i neta\u010dne narative.<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":342725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-343089","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343089","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343089"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343089\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343095,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343089\/revisions\/343095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343089"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343089"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343089"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}