Radi se o pjegi nazvanoj AR2987 koja je izbacila koronalnu masu (CME), a koja bi 14. aprila mogla izazvati polarnu svjetlost u gornjim slojevima Zemljine atmosfere.<\/p>\n
Sun\u010deve pjege su tamna podru\u010dja na povr\u0161ini Sunca koja nastaju, razvijaju se i nestaju pod uticajem sna\u017enih magnetnih polja. Ta podru\u010dja su privremena i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci.<\/p>\n
“Kada govorimo o ‘mrtvoj’ sun\u010devoj pjegi, vi\u0161e se radi o poetskom nego o nau\u010dnom opisu. Povremeno se sun\u010deve pjege mogu ponovo aktivirati zbog ponovne pojave magnetnih polja na istom podru\u010dju”, rekao je solarni fizi\u010dar Filip D\u017ead\u017e iz ameri\u010dkog Nacionalnog centra za istra\u017eivanje atmosfere (NCAR) za Live Science.<\/p>\n
AR2987 je izbacila solarnu baklju klase C.<\/p>\n
Baklje klase C prili\u010dno su \u010deste i rijetko imaju direktan uticaj na na\u0161u planetu. Me\u0111utim, ponekad, kao u slu\u010daju ove erupcije, solarne baklje mogu podsta\u0107i izbacivanje koronalne mase, ogromne erupcije plazme i magnetnih polja. Sun\u010deve baklje C klase rijetko pokre\u0107u CME-ove, a kada ipak do toga do\u0111e, CME-ovi su obi\u010dno spori i slabi, prenosi portal index.hr.<\/p>\n
Kada CME udari u magnetno polje koje okru\u017euje Zemlju, nabijene \u010destice putuju niz linije magnetnog polja koje izvire iz sjevernog i ju\u017enog pola i sudaraju se sa gasovima u atmosferi osloba\u0111aju\u0107i energiju u obliku fotona i stvaraju\u0107i blistavu zavjesu prekrasne svjetlosti poznatu kao aurora borealis.<\/p>\n
CME koji je u ponedeljak krenuo prema Zemlji mogao bi 14. aprila izazvati manju (G1) geomagnetnu oluju, \u0161to zna\u010di da bi moglo do\u0107i do neznatnih uticaja na funkcionalnost satelita i slabe fluktuacije u energetskoj mre\u017ei. Dodatno, aurora bi mogla biti vidljiva na ni\u017eim geografskim \u0161irinama nego ina\u010de.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U ponedeljak je eksplodirala “mrtva” Sun\u010deva pjega, prilikom \u010dega je izba\u010dena velika koli\u010dina plazme koja je krenula u smjeru Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-343037","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343037"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343039,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343037\/revisions\/343039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}