Op\u0161iran i obrazlo\u017een odgovor na sva ta pitanja daje romanist Karlo Brudor u jednom jezi\u010dkom \u010dasopisu (1974). Uz njegova obja\u0161njenja, podatke iznesene u knjizi Nema\u010dko-srpskohrvatski frazeolo\u0161ki re\u010dnik Pavice Mrazovi\u0107 i Ru\u017eice Primorac i neke napomene prof. Ivana Klajna, mogu\u0107e je sa sigurno\u0161\u0107u objasniti porijeklo i izvorno zna\u010denje izraza \u0161panska sela, koji se, ina\u010de, u nas veoma \u010desto upotrebljava, pi\u0161e zanimljivostidana.com.<\/p>\n
Prije svega, treba re\u0107i da je to doslovan prevod odgovaraju\u0107eg njema\u010dkog izraza spanische D\u00f6rfer, s istim zna\u010denjem kao i kod nas.<\/p>\n
Brudor tvrdi da je taj izraz u njema\u010dkom jeziku prvi upotrijebio Johan Volfgang Gete u svom \u010duvenom sentimentalnom romanu Jadi mladogaVertera (1774). U najstarijem prevodu toga Geteovog djela (Branko Mu\u0161icki, Mala biblioteka III-V, Mostar 1905) re\u010denica u kojoj stoji pomenuti izraz glasi ovako: \u201cTo su bila za poslanikov mozak \u0161panska sela, i ja se preporu\u010dim da se ne bih morao jo\u0161 vi\u0161e \u017eu\u010diti zbog daljeg nerazumnog govora.\u201c<\/p>\n
Ako je ovaj podatak ta\u010dan, tj. ako nema ranijih prevoda Vertera, to bi onda zna\u010dilo da je izraz \u0161panska sela preuzet iz njema\u010dkog u na\u0161 jezik po\u010detkom dvadesetog vijeka, ta\u010dnije 1905. Kasnije je on iz literature pre\u0161ao u svakodnevni govor tako da je danas \u0161iroko poznat i rasprostranjen.<\/p>\n
Zanimljivo je kako je izraz \u0161panska sela nastao u njema\u010dkom jeziku, posebno s obzirom na \u010dinjenicu da u istom tom jeziku postoji i mnogo stariji izraz \u010de\u0161ka sela (b\u00f6hemische D\u00f6rfer), koji se pojavio negdje u drugoj polovini sedamnaestog vijeka, nakon Tridesetogodi\u0161njeg rata (1618-4648). Njema\u010dkim vojnicima, koji su u toku toga rata prolazili kroz \u010ce\u0161ku, slovenska imena sela zvu\u010dala su \u010dudno, strano, bila su im nerazumljiva.<\/p>\n
Tako je nastao izraz \u010de\u0161ka sela (b\u00f6hemische D\u00f6rfer) u op\u0161tem zna\u010denju \u201ene\u0161to strano, nerazumljivo\u201c. Ostaje da se objasni za\u0161to su Njemci umjesto b\u00f6hemische D\u00f6rfer (\u201c\u010de\u0161ka sela\u201c) po\u010deli govoriti spanische D\u00f6rfer (\u201c\u0161panska sela \u201c).<\/p>\n
Ve\u0107 pomenuti istra\u017eiva\u010d (K. Brudor) smatra da je do toga do\u0161lo ukr\u0161tanjem dvaju njema\u010dkih izraza: 1) b\u00f6hemische D\u00f6rfer (\u201e\u010de\u0161ka sela \u201c) i 2) das kommt mir spanisch vor (doslovno: \u201eto mi do\u0111e \u0161panski\u201c, u zna\u010denju: \u201eto mi je nerazumljivo\u201c). Njemci su, naime, ono \u0161to je dolazilo iz dalekog \u0161panskog jezika ose\u0107ali kao strano i nerazumljivo.<\/p>\n
Takvi su izrazi, s istim zna\u010denjem, stvoreni i u drugim jezicima, npr. u \u0161panskom esto es griego para mi (bukvalno: \u201eto je gr\u010dki za mene\u201c), isto kao i u engleskom: it\u2019s Greek to me. \u0160panci ka\u017eu i esto es arabigo para mi. (\u201eto je arapski za mene\u201c), a Francuzi: c\u2019est du chinois (\u201eto je kineski\u201c) ili c\u2019est l\u2019h\u00e9breu (\u201eto je jevrejski\u201c) itd.<\/p>\n
Svugdje je ime slabo poznatog jezika dobilo op\u0161te zna\u010denje ne\u010deg nepoznatog, odnosno nerazumljivog. Za Njemce je stran i nepoznat bio \u0161panski, za \u0160pance gr\u010dki ili arapski, za Francuze kineski ili jevrejski i tako redom.<\/p>\n
Za nas je, opet, presudan bio njema\u010dki uzor, jer je u tom jeziku umjesto \u010de\u0161ka sela, ukr\u0161tanjem, nastao izraz \u0161panska sela. (Izvor: zanimljivostidana.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za\u0161to ba\u0161 \u201c\u0161panska\u201d, za\u0161to ne \u201cnjema\u010dka\u201d, \u201cfrancuska\u201d ili \u201cportugalska\u201d, na primjer? I za\u0161to u mno\u017eini, a ne u jednini: \u201c\u0161panska sela\u201d, a ne \u201c\u0161pansko selo\u201d? Na kraju, zbog \u010dega se ne\u0161to nepoznato i nerazumljivo ve\u017ee upravo za sela, a ne za ne\u0161to drugo (\u0161umu ili d\u017eunglu i sl.)?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281463,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1381],"class_list":["post-343029","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-spanska-sela"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=343029"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343029\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":343030,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/343029\/revisions\/343030"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=343029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=343029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=343029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}